Knjiga fraza

bs Prošlost 3   »   kn ಭೂತಕಾಲ – ೩

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

೮೩ [ಎಂಬತ್ತಮೂರು]

83 [Embattamūru]

ಭೂತಕಾಲ – ೩

[bhūtakāla – 3.]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kannada Igra Više
telefonirati ಟೆ-ಿಫೋನ- ಮಾಡು-ುದ-. ಟ------- ಮ-------- ಟ-ಲ-ಫ-ನ- ಮ-ಡ-ವ-ದ-. ------------------ ಟೆಲಿಫೋನ್ ಮಾಡುವುದು. 0
Ṭ-li--ōn-m----udu. Ṭ------- m-------- Ṭ-l-p-ō- m-ḍ-v-d-. ------------------ Ṭeliphōn māḍuvudu.
Ja sam telefonirao / telefonirala. ನಾನು-ಫ-----ಾಡಿದೆ. ನ--- ಫ--- ಮ------ ನ-ನ- ಫ-ನ- ಮ-ಡ-ದ-. ----------------- ನಾನು ಫೋನ್ ಮಾಡಿದೆ. 0
Nānu -h-n-m-ḍid-. N--- p--- m------ N-n- p-ō- m-ḍ-d-. ----------------- Nānu phōn māḍide.
Ja sam cijelo vrijeme telefonirao / telefonirala. ನ-----ೂ-್--ಸ-- ಫೋ-- -ಲ್-- -ಾ-ನ-ಡ---ತ-ದ್ದ-. ನ--- ಪ-------- ಫ--- ನ---- ಮ--------------- ನ-ನ- ಪ-ರ-ತ-ಸ-ಯ ಫ-ನ- ನ-್-ಿ ಮ-ತ-ಾ-ು-್-ಿ-್-ೆ- ------------------------------------------ ನಾನು ಪೂರ್ತಿಸಮಯ ಫೋನ್ ನಲ್ಲಿ ಮಾತನಾಡುತ್ತಿದ್ದೆ. 0
Nān---ūrt-sa---a -hōn n-lli m-t---ḍu-t----. N--- p---------- p--- n---- m-------------- N-n- p-r-i-a-a-a p-ō- n-l-i m-t-n-ḍ-t-i-d-. ------------------------------------------- Nānu pūrtisamaya phōn nalli mātanāḍuttidde.
pitati ಪ-ರಶ---ಸ-----. ಪ------------- ಪ-ರ-್-ಿ-ು-ು-ು- -------------- ಪ್ರಶ್ನಿಸುವುದು. 0
Praśni-----u. P------------ P-a-n-s-v-d-. ------------- Praśnisuvudu.
Ja sam pitao / pitala. ನಾನು -್ರಶ್ನ- -ೇಳಿ--. ನ--- ಪ------ ಕ------ ನ-ನ- ಪ-ರ-್-ೆ ಕ-ಳ-ದ-. -------------------- ನಾನು ಪ್ರಶ್ನೆ ಕೇಳಿದೆ. 0
N--u-p-a-n--kēḷ-de. N--- p----- k------ N-n- p-a-n- k-ḷ-d-. ------------------- Nānu praśne kēḷide.
Ja sam uvijek pitao / pitala. ನ-ನ--ಯ-----ು ಪ್---ನ- ಕೇ--ತ್ತ-----. ನ--- ಯ------ ಪ------ ಕ------------ ನ-ನ- ಯ-ವ-ಗ-ು ಪ-ರ-್-ೆ ಕ-ಳ-ತ-ತ-ದ-ದ-. ---------------------------------- ನಾನು ಯಾವಾಗಲು ಪ್ರಶ್ನೆ ಕೇಳುತ್ತಿದ್ದೆ. 0
N--- y--ā-al--pr--n- kēḷu--idde. N--- y------- p----- k---------- N-n- y-v-g-l- p-a-n- k-ḷ-t-i-d-. -------------------------------- Nānu yāvāgalu praśne kēḷuttidde.
ispričati ಹೇಳುವ--ು ಹ------- ಹ-ಳ-ವ-ದ- -------- ಹೇಳುವುದು 0
Hēḷ-v--u H------- H-ḷ-v-d- -------- Hēḷuvudu
Ja sam ispričao / ispričala. ನಾ-----ಳ---. ನ--- ಹ------ ನ-ನ- ಹ-ಳ-ದ-. ------------ ನಾನು ಹೇಳಿದೆ. 0
nā-u-h----e. n--- h------ n-n- h-ḷ-d-. ------------ nānu hēḷide.
Ja sam ispričao / ispričala cijelu priču. ನ--ು -ಂ-ೂ----ಕಥ----ಳ---. ನ--- ಸ------ ಕ-- ಹ------ ನ-ನ- ಸ-ಪ-ರ-ಣ ಕ-ೆ ಹ-ಳ-ದ-. ------------------------ ನಾನು ಸಂಪೂರ್ಣ ಕಥೆ ಹೇಳಿದೆ. 0
N-nu s-m-ūrṇ--k-t---hēḷ-d-. N--- s------- k---- h------ N-n- s-m-ū-ṇ- k-t-e h-ḷ-d-. --------------------------- Nānu sampūrṇa kathe hēḷide.
učiti ಕ--ಯ--ುದು ಕ-------- ಕ-ಿ-ು-ು-ು --------- ಕಲಿಯುವುದು 0
K-l-yu---u K--------- K-l-y-v-d- ---------- Kaliyuvudu
Ja sam učio / učila. ನ--ು---ಿ-ೆ. ನ--- ಕ----- ನ-ನ- ಕ-ಿ-ೆ- ----------- ನಾನು ಕಲಿತೆ. 0
n--- kali--. n--- k------ n-n- k-l-t-. ------------ nānu kalite.
Ja sam učio / učila cijelo veče. ನಾ---ಇ-ೀ--ಾಯ-ಕ-- -ಲ-ತ-. ನ--- ಇ-- ಸ------ ಕ----- ನ-ನ- ಇ-ೀ ಸ-ಯ-ಕ-ಲ ಕ-ಿ-ೆ- ----------------------- ನಾನು ಇಡೀ ಸಾಯಂಕಾಲ ಕಲಿತೆ. 0
Nā-- --- -ā--ṅkā---k-li-e. N--- i-- s-------- k------ N-n- i-ī s-y-ṅ-ā-a k-l-t-. -------------------------- Nānu iḍī sāyaṅkāla kalite.
raditi ಕೆಲಸ--ಾ-ು-ು-ು. ಕ--- ಮ-------- ಕ-ಲ- ಮ-ಡ-ವ-ದ-. -------------- ಕೆಲಸ ಮಾಡುವುದು. 0
Kel--a-māḍuvu-u. K----- m-------- K-l-s- m-ḍ-v-d-. ---------------- Kelasa māḍuvudu.
Ja sam radio / radila. ನಾ-- ಕೆಲಸ-----ದೆ. ನ--- ಕ--- ಮ------ ನ-ನ- ಕ-ಲ- ಮ-ಡ-ದ-. ----------------- ನಾನು ಕೆಲಸ ಮಾಡಿದೆ. 0
Nān---el--a-māḍ--e. N--- k----- m------ N-n- k-l-s- m-ḍ-d-. ------------------- Nānu kelasa māḍide.
Ja sam radio / radila cijeli dan. ನ-ನು-ಇ-ೀ----- ಕೆಲಸ -ಾ----. ನ--- ಇ-- ದ--- ಕ--- ಮ------ ನ-ನ- ಇ-ೀ ದ-ವ- ಕ-ಲ- ಮ-ಡ-ದ-. -------------------------- ನಾನು ಇಡೀ ದಿವಸ ಕೆಲಸ ಮಾಡಿದೆ. 0
Nā-- -ḍ--d---sa -el-s- ----d-. N--- i-- d----- k----- m------ N-n- i-ī d-v-s- k-l-s- m-ḍ-d-. ------------------------------ Nānu iḍī divasa kelasa māḍide.
jesti ತ-ನ--ುವ---. ತ---------- ತ-ನ-ನ-ವ-ದ-. ----------- ತಿನ್ನುವುದು. 0
Tin----du. T--------- T-n-u-u-u- ---------- Tinnuvudu.
Ja sam jeo / jela. ನಾ-ು ತಿಂದ-. ನ--- ತ----- ನ-ನ- ತ-ಂ-ೆ- ----------- ನಾನು ತಿಂದೆ. 0
Nān--t-nde. N--- t----- N-n- t-n-e- ----------- Nānu tinde.
Ja sam pojeo / pojela svu hranu. ನಾನು-ಊಟ-ನ್ನು ----ತಿಯ--ಿ ತಿಂದೆ. ನ--- ಊ------ ಪ--------- ತ----- ನ-ನ- ಊ-ವ-್-ು ಪ-ರ-ತ-ಯ-ಗ- ತ-ಂ-ೆ- ------------------------------ ನಾನು ಊಟವನ್ನು ಪೂರ್ತಿಯಾಗಿ ತಿಂದೆ. 0
N-nu -ṭa----- p---i-āgi -in--. N--- ū------- p-------- t----- N-n- ū-a-a-n- p-r-i-ā-i t-n-e- ------------------------------ Nānu ūṭavannu pūrtiyāgi tinde.

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!