Knjiga fraza

bs Brojevi   »   kn ಸಂಖ್ಯೆಗಳು

7 [sedam]

Brojevi

Brojevi

೭ [ಏಳು]

7 [Ēḷu]

ಸಂಖ್ಯೆಗಳು

[saṅkhyegaḷu]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kannada Igra Više
Ja brojim: ನಾ-- ಎ----------. ನಾನು ಎಣಿಸುತ್ತೇನೆ. 0
n--- e---------. nā-- e---------. nānu eṇisuttēne. n-n- e-i-u-t-n-. ---------------.
jedan, dva, tri ಒಂ--- ಎ---- ಮ---. ಒಂದು, ಎರಡು, ಮೂರು. 0
O---, e----, m---. On--- e----- m---. Ondu, eraḍu, mūru. O-d-, e-a-u, m-r-. ----,------,-----.
Ja brojim do tri. ನಾ-- ಮ-------- ಎ----------. ನಾನು ಮೂರರವರೆಗೆ ಎಣಿಸುತ್ತೇನೆ. 0
N--- m----------- e---------. Nā-- m----------- e---------. Nānu mūraravarege eṇisuttēne. N-n- m-r-r-v-r-g- e-i-u-t-n-. ----------------------------.
Ja brojim dalje: ನಾ-- ಎ---- ಮ---------------. ನಾನು ಎಣಿಕೆ ಮುಂದುವರಿಸುತ್ತೇನೆ. 0
N--- e---- m---------------. Nā-- e---- m---------------. Nānu eṇike munduvarisuttēne. N-n- e-i-e m-n-u-a-i-u-t-n-. ---------------------------.
četiri, pet, šest, ನಾ----- ಐ--- ಆ--. ನಾಲ್ಕು, ಐದು, ಆರು. 0
N----, a---, ā--. Nā---- a---- ā--. Nālku, aidu, āru. N-l-u, a-d-, ā-u. -----,-----,----.
sedam, osam, devet ಏಳ-- ಎ---- ಒ-----ು ಏಳು, ಎಂಟು, ಒಂಬತ್ತು 0
Ē--, e---, o------ Ēḷ-- e---- o-----u Ēḷu, eṇṭu, ombattu Ē-u, e-ṭ-, o-b-t-u ---,-----,--------
Ja brojim. ನಾ-- ಎ----------. ನಾನು ಎಣಿಸುತ್ತೇನೆ. 0
n--- e---------. nā-- e---------. nānu eṇisuttēne. n-n- e-i-u-t-n-. ---------------.
Ti brojiš. ನೀ-- ಎ---------. ನೀನು ಎಣಿಸುತ್ತೀಯ. 0
N--- e---------. Nī-- e---------. Nīnu eṇisuttīya. N-n- e-i-u-t-y-. ---------------.
On broji. ಅವ-- ಎ----------. ಅವನು ಎಣಿಸುತ್ತಾನೆ. 0
A---- e---------. Av--- e---------. Avanu eṇisuttāne. A-a-u e-i-u-t-n-. ----------------.
Jedan. Prvi. ಒಂ--. ಮ-------ು ಒಂದು. ಮೊದಲನೆಯದು 0
O---. M----------- On--. M----------u Ondu. Modalaneyadu O-d-. M-d-l-n-y-d- ----.-------------
Dva. Drugi. ಎರ--. ಎ-------. ಎರಡು. ಎರಡನೆಯದು. 0
e----. E----------. er---. E----------. eraḍu. Eraḍaneyadu. e-a-u. E-a-a-e-a-u. -----.------------.
Tri. Treći. ಮೂ--- ಮ-------. ಮೂರು, ಮೂರನೆಯದು. 0
M---, m---------. Mū--- m---------. Mūru, mūraneyadu. M-r-, m-r-n-y-d-. ----,-----------.
Četiri. Četvrti. ನಾ----- ನ---------. ನಾಲ್ಕು, ನಾಲ್ಕನೆಯದು. 0
N----, n----------. Nā---- n----------. Nālku, nālkaneyadu. N-l-u, n-l-a-e-a-u. -----,------------.
Pet. Peti. ಐದ-- ಐ------. ಐದು, ಐದನೆಯದು. 0
A---, a---------. Ai--- a---------. Aidu, aidaneyadu. A-d-, a-d-n-y-d-. ----,-----------.
Šest. Šesti. ಆರ-- ಆ------. ಆರು, ಆರನೆಯದು. 0
Ā--, ā--------. Ār-- ā--------. Āru, āraneyadu. Ā-u, ā-a-e-a-u. ---,----------.
Sedam. Sedmi. ಏಳ-- ಏ------. ಏಳು, ಏಳನೆಯದು. 0
Ē--, ē--------. Ēḷ-- ē--------. Ēḷu, ēḷaneyadu. Ē-u, ē-a-e-a-u. ---,----------.
Osam. Osmi. ಎಂ--- ಎ-------. ಎಂಟು, ಎಂಟನೆಯದು. 0
E---, e---------. Eṇ--- e---------. Eṇṭu, eṇṭaneyadu. E-ṭ-, e-ṭ-n-y-d-. ----,-----------.
Devet. Deveti. ಒಂ------ ಒ----------. ಒಂಬತ್ತು, ಒಂಬತ್ತನೆಯದು. 0
O------, o------------. Om------ o------------. Ombattu, ombattaneyadu. O-b-t-u, o-b-t-a-e-a-u. -------,--------------.

Mišljenje i jezik

Naše razmišljanje zavisi od našeg jezika. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati uprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Takođe lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Takođe postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli takođe oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Šta je uzrok, šta je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju naučnike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Da li ste to znali?
Danski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Ko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različite dijalekte. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih dijalekata. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...