Knjiga fraza

bs U gradu   »   kn ಪಟ್ಟಣದಲ್ಲಿ

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

೨೫ [ಇಪ್ಪತ್ತೈದು]

25 [Ippattaidu]

ಪಟ್ಟಣದಲ್ಲಿ

[paṭṭaṇadalli]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kannada Igra Više
Htio / htjela bih do željezničke stanice. ನ--ು ರೈಲ್ವ- ನ--್--ಣಕ--ೆ-ಹ-ಗಬೇಕು. ನ-ನ- ರ-ಲ-ವ- ನ-ಲ-ದ-ಣಕ-ಕ- ಹ-ಗಬ-ಕ-. ನ-ನ- ರ-ಲ-ವ- ನ-ಲ-ದ-ಣ-್-ೆ ಹ-ಗ-ೇ-ು- -------------------------------- ನಾನು ರೈಲ್ವೆ ನಿಲ್ದಾಣಕ್ಕೆ ಹೋಗಬೇಕು. 0
nā-u---ilve----dāṇak-e -----ēku. nānu railve nildāṇakke hōgabēku. n-n- r-i-v- n-l-ā-a-k- h-g-b-k-. -------------------------------- nānu railve nildāṇakke hōgabēku.
Htio / htjela bih do aerodroma. ನ-ನು ---ಾನ ನ---ದಾ-ಕ್-ೆ ಹೋ-ಬ--ು. ನ-ನ- ವ-ಮ-ನ ನ-ಲ-ದ-ಣಕ-ಕ- ಹ-ಗಬ-ಕ-. ನ-ನ- ವ-ಮ-ನ ನ-ಲ-ದ-ಣ-್-ೆ ಹ-ಗ-ೇ-ು- ------------------------------- ನಾನು ವಿಮಾನ ನಿಲ್ದಾಣಕ್ಕೆ ಹೋಗಬೇಕು. 0
Nā-u-vi-ān- -i-d-ṇ-kk- hōg----u. Nānu vimāna nildāṇakke hōgabēku. N-n- v-m-n- n-l-ā-a-k- h-g-b-k-. -------------------------------- Nānu vimāna nildāṇakke hōgabēku.
Htio / htjela bih do centra grada. ನ-ನ---ಗ- --ಂ--ರಕ್-ೆ ಹ--ಬೇ--. ನ-ನ- ನಗರ ಕ--ದ-ರಕ-ಕ- ಹ-ಗಬ-ಕ-. ನ-ನ- ನ-ರ ಕ-ಂ-್-ಕ-ಕ- ಹ-ಗ-ೇ-ು- ---------------------------- ನಾನು ನಗರ ಕೇಂದ್ರಕ್ಕೆ ಹೋಗಬೇಕು. 0
N-nu ----ra kēn-rakk- hōg-----. Nānu nagara kēndrakke hōgabēku. N-n- n-g-r- k-n-r-k-e h-g-b-k-. ------------------------------- Nānu nagara kēndrakke hōgabēku.
Kako da dođem do željezničke stanice? ನಾನ---ೈಲ್ವ- --ಲ-ದಾ------ ಹೇ-ೆ ತಲು---ು--? ನ-ನ- ರ-ಲ-ವ- ನ-ಲ-ದ-ಣವನ-ನ- ಹ-ಗ- ತಲ-ಪಬಹ-ದ-? ನ-ನ- ರ-ಲ-ವ- ನ-ಲ-ದ-ಣ-ನ-ನ- ಹ-ಗ- ತ-ು-ಬ-ು-ು- ---------------------------------------- ನಾನು ರೈಲ್ವೆ ನಿಲ್ದಾಣವನ್ನು ಹೇಗೆ ತಲುಪಬಹುದು? 0
N-n- ra---e -i-d--av---- -ēg- ------bahu--? Nānu railve nildāṇavannu hēge talupabahudu? N-n- r-i-v- n-l-ā-a-a-n- h-g- t-l-p-b-h-d-? ------------------------------------------- Nānu railve nildāṇavannu hēge talupabahudu?
Kako da dođem do aerodroma? ನಾನ- --ಮಾ---ಿಲ್---ವನ--- ---ೆ ತ-ು--ಹ-ದು? ನ-ನ- ವ-ಮ-ನ ನ-ಲ-ದ-ಣವನ-ನ- ಹ-ಗ- ತಲ-ಪಬಹ-ದ-? ನ-ನ- ವ-ಮ-ನ ನ-ಲ-ದ-ಣ-ನ-ನ- ಹ-ಗ- ತ-ು-ಬ-ು-ು- --------------------------------------- ನಾನು ವಿಮಾನ ನಿಲ್ದಾಣವನ್ನು ಹೇಗೆ ತಲುಪಬಹುದು? 0
Nā-u -imā-- --ld-ṇ-va--u --ge ---up--a-u-u? Nānu vimāna nildāṇavannu hēge talupabahudu? N-n- v-m-n- n-l-ā-a-a-n- h-g- t-l-p-b-h-d-? ------------------------------------------- Nānu vimāna nildāṇavannu hēge talupabahudu?
Kako da dođem do centra grada? ನಾನು ನಗ- ಕ-ಂ-್-ವನ್ನು-ಹ--ೆ-ತಲ--ಬ--ದ-? ನ-ನ- ನಗರ ಕ--ದ-ರವನ-ನ- ಹ-ಗ- ತಲ-ಪಬಹ-ದ-? ನ-ನ- ನ-ರ ಕ-ಂ-್-ವ-್-ು ಹ-ಗ- ತ-ು-ಬ-ು-ು- ------------------------------------ ನಾನು ನಗರ ಕೇಂದ್ರವನ್ನು ಹೇಗೆ ತಲುಪಬಹುದು? 0
Nā-u -a---- k--drav-nn- h-ge-ta-u--b--u-u? Nānu nagara kēndravannu hēge talupabahudu? N-n- n-g-r- k-n-r-v-n-u h-g- t-l-p-b-h-d-? ------------------------------------------ Nānu nagara kēndravannu hēge talupabahudu?
Trebam taksi. ನ--- -ಂದ- -್ಯ-ಕ--ಿ-ಬೇಕು. ನನಗ- ಒ-ದ- ಟ-ಯ-ಕ-ಸ- ಬ-ಕ-. ನ-ಗ- ಒ-ದ- ಟ-ಯ-ಕ-ಸ- ಬ-ಕ-. ------------------------ ನನಗೆ ಒಂದು ಟ್ಯಾಕ್ಸಿ ಬೇಕು. 0
N--a-e-o-du ṭ---si --ku. Nanage ondu ṭyāksi bēku. N-n-g- o-d- ṭ-ā-s- b-k-. ------------------------ Nanage ondu ṭyāksi bēku.
Trebam plan grada. ನ----ನಗ---ಒ--ು-----ೆ-ಬ-ಕು. ನನಗ- ನಗರದ ಒ-ದ- ನಕ-ಷ- ಬ-ಕ-. ನ-ಗ- ನ-ರ- ಒ-ದ- ನ-್-ೆ ಬ-ಕ-. -------------------------- ನನಗೆ ನಗರದ ಒಂದು ನಕ್ಷೆ ಬೇಕು. 0
N-na-------rad- on-u n---- bēku. Nanage nagarada ondu nakṣe bēku. N-n-g- n-g-r-d- o-d- n-k-e b-k-. -------------------------------- Nanage nagarada ondu nakṣe bēku.
Trebam hotel. ನ-ಗ--ಒಂ-ು---ತಿಗೃ- (ಹ---ಲ್)--ೇಕ-. ನನಗ- ಒ-ದ- ವಸತ-ಗ-ಹ (ಹ-ಟ-ಲ-) ಬ-ಕ-. ನ-ಗ- ಒ-ದ- ವ-ತ-ಗ-ಹ (-ೋ-ೆ-್- ಬ-ಕ-. -------------------------------- ನನಗೆ ಒಂದು ವಸತಿಗೃಹ (ಹೋಟೆಲ್) ಬೇಕು. 0
N-nag- o-d---a--tigr̥ha (hō-el) b--u. Nanage ondu vasatigr-ha (hōṭel) bēku. N-n-g- o-d- v-s-t-g-̥-a (-ō-e-) b-k-. ------------------------------------- Nanage ondu vasatigr̥ha (hōṭel) bēku.
Htio / htjela bih iznajmiti auto. ನ--ು -ಂದು--ಾರ--ಅನ--- --ಡಿ---ೆ-ತ--ೆದ--ೊ-್ಳಬೇಕು. ನ-ನ- ಒ-ದ- ಕ-ರ- ಅನ-ನ- ಬ-ಡ-ಗ-ಗ- ತ-ಗ-ದ-ಕ-ಳ-ಳಬ-ಕ-. ನ-ನ- ಒ-ದ- ಕ-ರ- ಅ-್-ು ಬ-ಡ-ಗ-ಗ- ತ-ಗ-ದ-ಕ-ಳ-ಳ-ೇ-ು- ---------------------------------------------- ನಾನು ಒಂದು ಕಾರ್ ಅನ್ನು ಬಾಡಿಗೆಗೆ ತೆಗೆದುಕೊಳ್ಳಬೇಕು. 0
Nā-- o----kā- ---u b----ege--e--d-k-ḷḷ-bē-u. Nānu ondu kār annu bāḍigege tegedukoḷḷabēku. N-n- o-d- k-r a-n- b-ḍ-g-g- t-g-d-k-ḷ-a-ē-u- -------------------------------------------- Nānu ondu kār annu bāḍigege tegedukoḷḷabēku.
Ovdje je moja kreditna kartica. ಇ-ು -ನ್ನ ---ೆ--ಟ- --ರ---. ಇದ- ನನ-ನ ಕ-ರ-ಡ-ಟ- ಕ-ರ-ಡ-. ಇ-ು ನ-್- ಕ-ರ-ಡ-ಟ- ಕ-ರ-ಡ-. ------------------------- ಇದು ನನ್ನ ಕ್ರೆಡಿಟ್ ಕಾರ್ಡ್. 0
I-----n-----e-----ār-. Idu nanna kreḍiṭ kārḍ. I-u n-n-a k-e-i- k-r-. ---------------------- Idu nanna kreḍiṭ kārḍ.
Ovdje je moja vozačka dozvola. ಇದ- ನ---------ಚ-ಲ-ಾ-ಪರ-ಾನಿಗ- . ಇದ- ನನ-ನ ವ-ಹನ ಚ-ಲನ- ಪರವ-ನ-ಗ- . ಇ-ು ನ-್- ವ-ಹ- ಚ-ಲ-ಾ ಪ-ವ-ನ-ಗ- . ------------------------------ ಇದು ನನ್ನ ವಾಹನ ಚಾಲನಾ ಪರವಾನಿಗೆ . 0
Id----nn--vāhan- cālan--p-ra----ge. Idu nanna vāhana cālanā paravānige. I-u n-n-a v-h-n- c-l-n- p-r-v-n-g-. ----------------------------------- Idu nanna vāhana cālanā paravānige.
Šta se ima vidjeti u gradu? ಈ ನಗರ--್ಲ- -ೋಡ-ೇಬ--ಾದ-ವಿ--ಷ-ಳು---ಿವ-? ಈ ನಗರದಲ-ಲ- ನ-ಡಲ-ಬ-ಕ-ದ ವ-ಶ-ಷಗಳ- ಏನ-ವ-? ಈ ನ-ರ-ಲ-ಲ- ನ-ಡ-ೇ-ೇ-ಾ- ವ-ಶ-ಷ-ಳ- ಏ-ಿ-ೆ- ------------------------------------- ಈ ನಗರದಲ್ಲಿ ನೋಡಲೇಬೇಕಾದ ವಿಶೇಷಗಳು ಏನಿವೆ? 0
Ī--a-------l- ---alēbēk-d- --ś--a-aḷu-ēn-ve? Ī nagaradalli nōḍalēbēkāda viśēṣagaḷu ēnive? Ī n-g-r-d-l-i n-ḍ-l-b-k-d- v-ś-ṣ-g-ḷ- ē-i-e- -------------------------------------------- Ī nagaradalli nōḍalēbēkāda viśēṣagaḷu ēnive?
Idite u stari grad. ನೀ-ು--ಳ----ಗರಕ-ಕೆ-----ಟ---ಕ-)-ಹ-ಗಿ. ನ-ವ- ಹಳ-ಯ ನಗರಕ-ಕ- (ಪಟ-ಟಣಕ-ಕ-) ಹ-ಗ-. ನ-ವ- ಹ-ೆ- ನ-ರ-್-ೆ (-ಟ-ಟ-ಕ-ಕ-) ಹ-ಗ-. ----------------------------------- ನೀವು ಹಳೆಯ ನಗರಕ್ಕೆ (ಪಟ್ಟಣಕ್ಕೆ) ಹೋಗಿ. 0
Nī----a--y-----ara----(p---a-ak--- h--i. Nīvu haḷeya nagarakke (paṭṭaṇakke) hōgi. N-v- h-ḷ-y- n-g-r-k-e (-a-ṭ-ṇ-k-e- h-g-. ---------------------------------------- Nīvu haḷeya nagarakke (paṭṭaṇakke) hōgi.
Napravite obilazak grada. ನೀ----ಗರ -್ರ-ಕ--ಿ-ೆ---ಡಿ. ನ-ವ- ನಗರ ಪ-ರದಕ-ಷ-ಣ- ಮ-ಡ-. ನ-ವ- ನ-ರ ಪ-ರ-ಕ-ಷ-ಣ- ಮ-ಡ-. ------------------------- ನೀವು ನಗರ ಪ್ರದಕ್ಷಿಣೆ ಮಾಡಿ. 0
N-vu n-ga-a -----kṣi-------. Nīvu nagara pradakṣiṇe māḍi. N-v- n-g-r- p-a-a-ṣ-ṇ- m-ḍ-. ---------------------------- Nīvu nagara pradakṣiṇe māḍi.
Idite do luke. ನೀ---ಬಂದ-ಿಗ- ಹೋಗ-. ನ-ವ- ಬ-ದರ-ಗ- ಹ-ಗ-. ನ-ವ- ಬ-ದ-ಿ-ೆ ಹ-ಗ-. ------------------ ನೀವು ಬಂದರಿಗೆ ಹೋಗಿ. 0
Nīv---a-dar--e -ō--. Nīvu bandarige hōgi. N-v- b-n-a-i-e h-g-. -------------------- Nīvu bandarige hōgi.
Napravite obilazak luke. ನ-ವ--ಬ---ಿನ--್-ದಕ್---ೆ -ಾ--. ನ-ವ- ಬ-ದರ-ನ ಪ-ರದಕ-ಷ-ಣ- ಮ-ಡ-. ನ-ವ- ಬ-ದ-ಿ- ಪ-ರ-ಕ-ಷ-ಣ- ಮ-ಡ-. ---------------------------- ನೀವು ಬಂದರಿನ ಪ್ರದಕ್ಷಿಣೆ ಮಾಡಿ. 0
Nī-u ban-ari-a -r--ak-iṇe-māḍ-. Nīvu bandarina pradakṣiṇe māḍi. N-v- b-n-a-i-a p-a-a-ṣ-ṇ- m-ḍ-. ------------------------------- Nīvu bandarina pradakṣiṇe māḍi.
Koje još znamenitosti postoje? ಇವ--ಳ-್ನು-ಬಿ-್ಟು--ೇರ- -ಾವ--್-ೇಕ್ಷಣ-ಯ ಸ-ಥಳಗ-ಿ--? ಇವ-ಗಳನ-ನ- ಬ-ಟ-ಟ- ಬ-ರ- ಯ-ವ ಪ-ರ-ಕ-ಷಣ-ಯ ಸ-ಥಳಗಳ-ವ-? ಇ-ು-ಳ-್-ು ಬ-ಟ-ಟ- ಬ-ರ- ಯ-ವ ಪ-ರ-ಕ-ಷ-ೀ- ಸ-ಥ-ಗ-ಿ-ೆ- ----------------------------------------------- ಇವುಗಳನ್ನು ಬಿಟ್ಟು ಬೇರೆ ಯಾವ ಪ್ರೇಕ್ಷಣೀಯ ಸ್ಥಳಗಳಿವೆ? 0
Ivu-a----u-biṭṭu bē------- -r----ṇ-y- -t--ḷa-aḷ---? Ivugaḷannu biṭṭu bēre yāva prēkṣaṇīya sthaḷagaḷive? I-u-a-a-n- b-ṭ-u b-r- y-v- p-ē-ṣ-ṇ-y- s-h-ḷ-g-ḷ-v-? --------------------------------------------------- Ivugaḷannu biṭṭu bēre yāva prēkṣaṇīya sthaḷagaḷive?

Slavenski jezici

Slavenski jezik je maternji jezik 300 miliona ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 miliona ljudi govori ruski kao maternji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 miliona govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Osim navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. S naučnog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoevropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoevropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Evropljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Da li ste to znali?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 miliona ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!