Knjiga fraza

bs Upoznati   »   kn ಪರಿಚಯಿಸಿ ಕೊಳ್ಳುವುದು

3 [tri]

Upoznati

Upoznati

೩ [ಮೂರು]

3 [Mūru]

ಪರಿಚಯಿಸಿ ಕೊಳ್ಳುವುದು

[paricayisi koḷḷuvudu.]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kannada Igra Više
Zdravo! ನ-ಸ---ರ. ನ------- ನ-ಸ-ಕ-ರ- -------- ನಮಸ್ಕಾರ. 0
N-m-----a. N--------- N-m-s-ā-a- ---------- Namaskāra.
Dobar dan! ನ-ಸ್-ಾರ. ನ------- ನ-ಸ-ಕ-ರ- -------- ನಮಸ್ಕಾರ. 0
N-m-----a. N--------- N-m-s-ā-a- ---------- Namaskāra.
Kako ste? / Kako si? ಹೇಗ-ದ್ದೀರಿ? ಹ---------- ಹ-ಗ-ದ-ದ-ರ-? ----------- ಹೇಗಿದ್ದೀರಿ? 0
H--i-dīr-? H--------- H-g-d-ī-i- ---------- Hēgiddīri?
Jeste li Vi iz Evrope? ಯ--ೋ-್-ನ--ದ-ಬಂ-------ಾ? ಯ----- ನ--- ಬ---------- ಯ-ರ-ಪ- ನ-ಂ- ಬ-ದ-ರ-ವ-ರ-? ----------------------- ಯುರೋಪ್ ನಿಂದ ಬಂದಿರುವಿರಾ? 0
Y-rō- ni-d- b--d-r----ā? Y---- n---- b----------- Y-r-p n-n-a b-n-i-u-i-ā- ------------------------ Yurōp ninda bandiruvirā?
Jeste li Vi iz Amerike? ಅಮ-ರಿ-ದಿ-ದ ---ಿ-ು---ಾ? ಅ--------- ಬ---------- ಅ-ೇ-ಿ-ದ-ಂ- ಬ-ದ-ರ-ವ-ರ-? ---------------------- ಅಮೇರಿಕದಿಂದ ಬಂದಿರುವಿರಾ? 0
Am-r-k-d-nd- ban--r--ir-? A----------- b----------- A-ē-i-a-i-d- b-n-i-u-i-ā- ------------------------- Amērikadinda bandiruvirā?
Jeste li Vi iz Azije? ಏ-ೀ---ಂ--ಬ-ದ-ರು--ರಾ? ಏ------- ಬ---------- ಏ-ೀ-ದ-ಂ- ಬ-ದ-ರ-ವ-ರ-? -------------------- ಏಶೀಯದಿಂದ ಬಂದಿರುವಿರಾ? 0
Ēś---d-nda ----i----rā? Ē--------- b----------- Ē-ī-a-i-d- b-n-i-u-i-ā- ----------------------- Ēśīyadinda bandiruvirā?
U kojem hotelu ste smješteni? ಯಾವ ಹ-ಟೆ-್ ----- ಇದ--ೀರ-? ಯ-- ಹ----- ನ---- ಇ------- ಯ-ವ ಹ-ಟ-ಲ- ನ-್-ಿ ಇ-್-ೀ-ಿ- ------------------------- ಯಾವ ಹೋಟೆಲ್ ನಲ್ಲಿ ಇದ್ದೀರಿ? 0
Yā-- hō--l--all- -----i? Y--- h---- n---- i------ Y-v- h-ṭ-l n-l-i i-d-r-? ------------------------ Yāva hōṭel nalli iddīri?
Koliko dugo ste već ovdje? ಯ-ವಾ--ನಿ-ದ -ಲ್-ಿದ---? ಯ--------- ಇ--------- ಯ-ವ-ಗ-ನ-ಂ- ಇ-್-ಿ-ೀ-ಿ- --------------------- ಯಾವಾಗಿನಿಂದ ಇಲ್ಲಿದೀರಿ? 0
Yā---i-ind---ll---r-? Y---------- i-------- Y-v-g-n-n-a i-l-d-r-? --------------------- Yāvāgininda illidīri?
Koliko dugo ostajete? ಏ------ಮಯ-ಇಲ್ಲಿ---ು--ತ-ರ-? ಏ---- ಸ-- ಇ---- ಇ--------- ಏ-್-ು ಸ-ಯ ಇ-್-ಿ ಇ-ು-್-ೀ-ಿ- -------------------------- ಏಷ್ಟು ಸಮಯ ಇಲ್ಲಿ ಇರುತ್ತೀರಿ? 0
Ē--u --m-y-----i ir-ttīr-? Ē--- s----- i--- i-------- Ē-ṭ- s-m-y- i-l- i-u-t-r-? -------------------------- Ēṣṭu samaya illi iruttīri?
Dopada li Vam se ovdje? ನಿ-ಗ- ಈ--್ರದ-----್ಟವಾ--ತ-? ನ---- ಈ ಪ----- ಇ---------- ನ-ಮ-ೆ ಈ ಪ-ರ-ೇ- ಇ-್-ವ-ಯ-ತ-? -------------------------- ನಿಮಗೆ ಈ ಪ್ರದೇಶ ಇಷ್ಟವಾಯಿತೆ? 0
N----e---p-a-ē-- i-ṭ-v--ite? N----- ī p------ i---------- N-m-g- ī p-a-ē-a i-ṭ-v-y-t-? ---------------------------- Nimage ī pradēśa iṣṭavāyite?
Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? ನೀ-------ಿ ರ- ----ಲ--ಬ--ಿ-್ದ--ಾ? ನ--- ಇ---- ರ- ಕ----- ಬ---------- ನ-ವ- ಇ-್-ಿ ರ- ಕ-ೆ-ಲ- ಬ-ದ-ದ-ದ-ರ-? -------------------------------- ನೀವು ಇಲ್ಲಿ ರಜ ಕಳೆಯಲು ಬಂದಿದ್ದೀರಾ? 0
N--u-ill--r-ja kaḷ---l- --ndi--ī-ā? N--- i--- r--- k------- b---------- N-v- i-l- r-j- k-ḷ-y-l- b-n-i-d-r-? ----------------------------------- Nīvu illi raja kaḷeyalu bandiddīrā?
Posjetite me jednom! ನ--ನನ-----ಮ್-----ಟಿ ಮ-ಡಿ. ನ------- ಒ---- ಭ--- ಮ---- ನ-್-ನ-ನ- ಒ-್-ೆ ಭ-ಟ- ಮ-ಡ-. ------------------------- ನನ್ನನ್ನು ಒಮ್ಮೆ ಭೇಟಿ ಮಾಡಿ. 0
Na-na-nu o--me---ēṭi mā-i. N------- o---- b---- m---- N-n-a-n- o-'-e b-ē-i m-ḍ-. -------------------------- Nannannu om'me bhēṭi māḍi.
Ovo je moja adresa. ಇ-- ನನ್ನ-ವಿಳ--. ಇ-- ನ--- ವ----- ಇ-ು ನ-್- ವ-ಳ-ಸ- --------------- ಇದು ನನ್ನ ವಿಳಾಸ. 0
I-u-n---a --ḷ--a. I-- n---- v------ I-u n-n-a v-ḷ-s-. ----------------- Idu nanna viḷāsa.
Hoćemo li se sutra vidjeti? ನ-ಳೆ ನ-ವು -ೇ-ಿ-ಮಾಡ---ೆ? ನ--- ನ--- ಭ--- ಮ------- ನ-ಳ- ನ-ವ- ಭ-ಟ- ಮ-ಡ-ಣ-ೆ- ----------------------- ನಾಳೆ ನಾವು ಭೇಟಿ ಮಾಡೋಣವೆ? 0
N-ḷ- n-vu-bhē-- m-ḍōṇav-? N--- n--- b---- m-------- N-ḷ- n-v- b-ē-i m-ḍ-ṇ-v-? ------------------------- Nāḷe nāvu bhēṭi māḍōṇave?
Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. ಕ--ಮಿ----ನ--ೆ -ೇರ- ಕ--ಸ----. ಕ------- ನ--- ಬ--- ಕ--- ಇ--- ಕ-ಷ-ಿ-ಿ- ನ-ಗ- ಬ-ರ- ಕ-ಲ- ಇ-ೆ- ---------------------------- ಕ್ಷಮಿಸಿ, ನನಗೆ ಬೇರೆ ಕೆಲಸ ಇದೆ. 0
K---i-------a-e--ēr- -ela-a i-e. K------- n----- b--- k----- i--- K-a-i-i- n-n-g- b-r- k-l-s- i-e- -------------------------------- Kṣamisi, nanage bēre kelasa ide.
Ćao! / Zbogom! ಹೋಗ- ಬರ-ತ್ತ-ನ-. ಹ--- ಬ--------- ಹ-ಗ- ಬ-ು-್-ೇ-ೆ- --------------- ಹೋಗಿ ಬರುತ್ತೇನೆ. 0
H-gi--a-------. H--- b--------- H-g- b-r-t-ē-e- --------------- Hōgi baruttēne.
Doviđenja! ಮತ----ಕ-ಣುವ. ಮ---- ಕ----- ಮ-್-ೆ ಕ-ಣ-ವ- ------------ ಮತ್ತೆ ಕಾಣುವ. 0
Ma-t---āṇu-a. M---- k------ M-t-e k-ṇ-v-. ------------- Matte kāṇuva.
Do uskoro! ಇ--ಟರ---ೇ---ಟ- ಮಾಡೋಣ. ಇ-------- ಭ--- ಮ----- ಇ-್-ರ-್-ೇ ಭ-ಟ- ಮ-ಡ-ಣ- --------------------- ಇಷ್ಟರಲ್ಲೇ ಭೇಟಿ ಮಾಡೋಣ. 0
Iṣṭ-ral-- bhēṭ- m--ō--. I-------- b---- m------ I-ṭ-r-l-ē b-ē-i m-ḍ-ṇ-. ----------------------- Iṣṭarallē bhēṭi māḍōṇa.

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz istoriju je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio da dešifrira abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti hiljadama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste to znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 miliona ljudi to je maternji jezik. Više od 140 miliona od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 miliona govornika u Indiji. Ostale grupe govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika na svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo da radi što više ljudi!