Knjiga fraza

bs Ćišćenje kuće   »   vi Dọn dẹp nhà

18 [osamnaest]

Ćišćenje kuće

Ćišćenje kuće

18 [Mười tám]

Dọn dẹp nhà

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski vijetnamski Igra Više
Danas je subota. Hô---ay-l--t-----y. H-- n-- l- t-- b--- H-m n-y l- t-ứ b-y- ------------------- Hôm nay là thứ bảy. 0
Danas imamo vremena. Hôm-n---ch-n--tôi -ả-h--ỗi. H-- n-- c---- t-- r--- r--- H-m n-y c-ú-g t-i r-n- r-i- --------------------------- Hôm nay chúng tôi rảnh rỗi. 0
Danas čistimo stan. H---n-y --ún- --i l-u---- -h-. H-- n-- c---- t-- l-- d-- n--- H-m n-y c-ú-g t-i l-u d-n n-à- ------------------------------ Hôm nay chúng tôi lau dọn nhà. 0
Ja čistim kupatilo. Tô--l-- phòng tắ-. T-- l-- p---- t--- T-i l-u p-ò-g t-m- ------------------ Tôi lau phòng tắm. 0
Moj muž pere auto. C-ồ-g -ô---ửa--e -ơi. C---- t-- r-- x- h--- C-ồ-g t-i r-a x- h-i- --------------------- Chồng tôi rửa xe hơi. 0
Djeca peru bicikla. T-ẻ--on --u----đạ-. T-- c-- l-- x- đ--- T-ẻ c-n l-u x- đ-p- ------------------- Trẻ con lau xe đạp. 0
Nana zalijeva cvijeće. Bà --ớ- ho-. B- t--- h--- B- t-ớ- h-a- ------------ Bà tưới hoa. 0
Djeca pospremaju dječiju sobu. N--ng đ----é-d-n dẹ--p--ng tr----. N---- đ-- b- d-- d-- p---- t-- e-- N-ữ-g đ-a b- d-n d-p p-ò-g t-ẻ e-. ---------------------------------- Những đứa bé dọn dẹp phòng trẻ em. 0
Moj muž posprema svoj pisaći sto. Chồng -ủ- --i dọn--ẹ----n l---v-ệc-c-a---h -y. C---- c-- t-- d-- d-- b-- l-- v--- c-- a-- ấ-- C-ồ-g c-a t-i d-n d-p b-n l-m v-ệ- c-a a-h ấ-. ---------------------------------------------- Chồng của tôi dọn dẹp bàn làm việc của anh ấy. 0
Ja stavljam veš u mašinu za pranje veša. T-- c-o--u-n áo -à---áy gi--. T-- c-- q--- á- v-- m-- g---- T-i c-o q-ầ- á- v-o m-y g-ặ-. ----------------------------- Tôi cho quần áo vào máy giặt. 0
Ja prostirem veš. T------- --ần--o. T-- p--- q--- á-- T-i p-ơ- q-ầ- á-. ----------------- Tôi phơi quần áo. 0
Ja peglam veš / rublje. Tô---à - ---qu-- á-. T-- l- / ủ- q--- á-- T-i l- / ủ- q-ầ- á-. -------------------- Tôi là / ủi quần áo. 0
Prozori su prljavi. Cửa----b-n. C-- s- b--- C-a s- b-n- ----------- Cửa sổ bẩn. 0
Pod je prljav. N---nhà -ẩn. N-- n-- b--- N-n n-à b-n- ------------ Nền nhà bẩn. 0
Posuđe je prljavo. B-- --a-b--. B-- đ-- b--- B-t đ-a b-n- ------------ Bát đĩa bẩn. 0
Ko čisti prozore? Ai-lau-cửa sổ? A- l-- c-- s-- A- l-u c-a s-? -------------- Ai lau cửa sổ? 0
Ko usisava prašinu? A----- ---? A- h-- b--- A- h-t b-i- ----------- Ai hút bụi? 0
Ko pere posuđe? Ai rửa b-t----? A- r-- b-- đ--- A- r-a b-t đ-a- --------------- Ai rửa bát đĩa? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Rano učenje

Strani jezici danas dobijaju sve više na važnosti. To takođe vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Takođe mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Širomsvijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Takođe su sve omiljeni dječiji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uslovljeno razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezičke strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Takođe postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa naučnog gledišta te su sumnje neosnovane. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: Dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Da li ste to znali?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristični mnogi dijalekti. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 miliona ljudi hindu je maternji jezik. Tu spada još i najmanje 150 miliona koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!