Knjiga fraza

bs Ćišćenje kuće   »   ad Унэр гъэкъэбзэн

18 [osamnaest]

Ćišćenje kuće

Ćišćenje kuće

18 [пшIыкIуи]

18 [pshIykIui]

Унэр гъэкъэбзэн

[Unjer gjekjebzjen]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski adigejski Igra Više
Danas je subota. Не-- ш-----. Непэ шэмбэт. 0
N---- s--------. Ne--- s--------. Nepje shjembjet. N-p-e s-j-m-j-t. ---------------.
Danas imamo vremena. Не-- у----- т--. Непэ уахътэ тиI. 0
N---- u----- t--. Ne--- u----- t--. Nepje uahtje tiI. N-p-e u-h-j- t-I. ----------------.
Danas čistimo stan. Не-- т- ф------ т----------. Непэ тэ фэтэрыр тэгъэкъабзэ. 0
N---- t-- f-------- t-----------. Ne--- t-- f-------- t-----------. Nepje tje fjetjeryr tjegjekabzje. N-p-e t-e f-e-j-r-r t-e-j-k-b-j-. --------------------------------.
Ja čistim kupatilo. Сэ г----------- с----------. Сэ гъэпскIыпIэр сэгъэкъабзэ. 0
S-- g------------ s-----------. Sj- g------------ s-----------. Sje gjepskIypIjer sjegjekabzje. S-e g-e-s-I-p-j-r s-e-j-k-b-j-. ------------------------------.
Moj muž pere auto. Си---------- м------ (к--) е-------. Сишъхьагъусэ машинэр (кур) етхьакIы. 0
S----'a----- m-------- (k--) e--'a---. Si---------- m-------- (k--) e-------. Sishh'agusje mashinjer (kur) eth'akIy. S-s-h'a-u-j- m-s-i-j-r (k-r) e-h'a-I-. -----'-----------------(---)----'----.
Djeca peru bicikla. КI----- к-------------- а----------. КIалэмэ кушъхьэфачъэхэр агъэкъабзэх. 0
K-------- k----'j----------- a----------. KI------- k----------------- a----------. KIaljemje kushh'jefachjehjer agjekabzjeh. K-a-j-m-e k-s-h'j-f-c-j-h-e- a-j-k-b-j-h. ---------------'------------------------.
Nana zalijeva cvijeće. На-- к---------- п-- а---------. Нанэ къэгъагъэмэ псы акIегъахъо. 0
N---- k---------- p-- a-------. Na--- k---------- p-- a-------. Nanje kjegagjemje psy akIegaho. N-n-e k-e-a-j-m-e p-y a-I-g-h-. ------------------------------.
Djeca pospremaju dječiju sobu. КI----------- к---------- у--- к---------. КIэлэцIыкIумэ кIэлэцIыкIу унэр къызэIуахы. 0
K--------------- k------------ u---- k---------. KI-------------- k------------ u---- k---------. KIjeljecIykIumje kIjeljecIykIu unjer kyzjeIuahy. K-j-l-e-I-k-u-j- k-j-l-e-I-k-u u-j-r k-z-e-u-h-. -----------------------------------------------.
Moj muž posprema svoj pisaći sto. Си---------- з-------- с----- (I----) к---------. Сишъхьагъусэ зыщытхэрэ столыр (Iанэр) къызэIуехы. 0
S----'a----- z------------ s----- (I-----) k---------. Si---------- z------------ s----- (I-----) k---------. Sishh'agusje zyshhythjerje stolyr (Ianjer) kyzjeIuehy. S-s-h'a-u-j- z-s-h-t-j-r-e s-o-y- (I-n-e-) k-z-e-u-h-. -----'----------------------------(------)-----------.
Ja stavljam veš u mašinu za pranje veša. Сэ г------- м------ г-------- д---------. Сэ гыкIэлъэ машинэм гыкIынхэр дэсэлъхьэх. 0
S-- g-------- m-------- g--------- d-------'j--. Sj- g-------- m-------- g--------- d-----------. Sje gykIjelje mashinjem gykIynhjer djesjelh'jeh. S-e g-k-j-l-e m-s-i-j-m g-k-y-h-e- d-e-j-l-'j-h. -------------------------------------------'---.
Ja prostirem veš. Сэ г---------- п-------. Сэ гыкIыгъэхэр пысэлъэх. 0
S-- g----------- p--------. Sj- g----------- p--------. Sje gykIygjehjer pysjeljeh. S-e g-k-y-j-h-e- p-s-e-j-h. --------------------------.
Ja peglam veš / rublje. Сэ г--------- у- а-------. Сэ гыкIыгъэмэ ут атесэдзэ. 0
S-- g---------- u- a---------. Sj- g---------- u- a---------. Sje gykIygjemje ut atesjedzje. S-e g-k-y-j-m-e u- a-e-j-d-j-. -----------------------------.
Prozori su prljavi. Шъ-------------- ш----. Шъхьангъупчъэхэр шIоих. 0
S--'a------------ s-----. Sh--------------- s-----. Shh'angupchjehjer shIoih. S-h'a-g-p-h-e-j-r s-I-i-. ---'--------------------.
Pod je prljav. Дж------- ш---. Джэхашъор шIои. 0
D---------- s----. Dz--------- s----. Dzhjehashor shIoi. D-h-e-a-h-r s-I-i. -----------------.
Posuđe je prljavo. Шы------ ш----. Шыкъухэр шIоих. 0
S-------- s-----. Sh------- s-----. Shykuhjer shIoih. S-y-u-j-r s-I-i-. ----------------.
Ko čisti prozore? Хэ-- ш--------------- з----------? Хэта шъхьангъупчъэхэр зытхьакIрэр? 0
H---- s--'a------------ z---'a------? Hj--- s---------------- z-----------? Hjeta shh'angupchjehjer zyth'akIrjer? H-e-a s-h'a-g-p-h-e-j-r z-t-'a-I-j-r? ---------'------------------'-------?
Ko usisava prašinu? Хэ-- с------ а--------? Хэта сапэхэр атезыхрэр? 0
H---- s-------- a---------? Hj--- s-------- a---------? Hjeta sapjehjer atezyhrjer? H-e-a s-p-e-j-r a-e-y-r-e-? --------------------------?
Ko pere posuđe? Хэ-- ш------- з----------? Хэта шыкъухэр зытхьакIрэр? 0
H---- s-------- z---'a------? Hj--- s-------- z-----------? Hjeta shykuhjer zyth'akIrjer? H-e-a s-y-u-j-r z-t-'a-I-j-r? --------------------'-------?

Rano učenje

Strani jezici danas dobijaju sve više na važnosti. To takođe vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Takođe mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Širomsvijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Takođe su sve omiljeni dječiji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uslovljeno razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezičke strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Takođe postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa naučnog gledišta te su sumnje neosnovane. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: Dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Da li ste to znali?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristični mnogi dijalekti. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 miliona ljudi hindu je maternji jezik. Tu spada još i najmanje 150 miliona koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!