Knjiga fraza

bs Ćaskanje 2   »   vi Cuộc nói chuyện nhỏ 2

21 [dvadeset i jedan]

Ćaskanje 2

Ćaskanje 2

21 [Hai mươi mốt]

Cuộc nói chuyện nhỏ 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski vijetnamski Igra Više
Odakle ste? Bạ--t- đ-u ---? B-- t- đ-- đ--- B-n t- đ-u đ-n- --------------- Bạn từ đâu đến? 0
Iz Bazela. Từ--asel. T- B----- T- B-s-l- --------- Từ Basel. 0
Bazel je u Švicarskoj. Bas-l-- bê- -h-y -ĩ. B---- ở b-- T--- S-- B-s-l ở b-n T-ụ- S-. -------------------- Basel ở bên Thụy Sĩ. 0
Mogu li Vam predstaviti gospodina Milera? T-i xin-g--i th--u---- -ạn --- M--ler. T-- x-- g--- t---- v-- b-- ô-- M------ T-i x-n g-ớ- t-i-u v-i b-n ô-g M-l-e-. -------------------------------------- Tôi xin giới thiệu với bạn ông Müller. 0
On je stranac. Ô-- -y-----gười------ -u--. Ô-- ấ- l- n---- n---- q---- Ô-g ấ- l- n-ư-i n-o-i q-ố-. --------------------------- Ông ấy là người ngoại quốc. 0
On govori više jezika. Ô-- -- n-----ợ- nh-ều ngô-----. Ô-- ấ- n-- đ--- n---- n--- n--- Ô-g ấ- n-i đ-ợ- n-i-u n-ô- n-ữ- ------------------------------- Ông ấy nói được nhiều ngôn ngữ. 0
Jeste li prvi put ovdje? B-n -ớ- --y--ầ- đ-- -? B-- t-- đ-- l-- đ-- à- B-n t-i đ-y l-n đ-u à- ---------------------- Bạn tới đây lần đầu à? 0
Ne, bio / bila sam već ovdje prošle godine. Kh-n-- t-i n-m ng--i -ã - đ-y--ồi. K----- t-- n-- n---- đ- ở đ-- r--- K-ô-g- t-i n-m n-o-i đ- ở đ-y r-i- ---------------------------------- Không, tôi năm ngoái đã ở đây rồi. 0
Ali samo jednu sedmicu. N--n- c-- có------u-- thôi. N---- c-- c- m-- t--- t---- N-ư-g c-ỉ c- m-t t-ầ- t-ô-. --------------------------- Nhưng chỉ có một tuần thôi. 0
Kako Vam se dopada kod nas? Bạ- -ó-th-c- ở-đ-y kh-ng? B-- c- t---- ở đ-- k----- B-n c- t-í-h ở đ-y k-ô-g- ------------------------- Bạn có thích ở đây không? 0
Vrlo dobro. Ljudi su dragi. Rấ---hích. Mọi n---- -ất-là-----ế-. R-- t----- M-- n---- r-- l- d- m--- R-t t-í-h- M-i n-ư-i r-t l- d- m-n- ----------------------------------- Rất thích. Mọi người rất là dễ mến. 0
I krajolik mi se također dopada. Và --i -ũng--hí-h qu--- ---h-ở đ-y. V- t-- c--- t---- q---- c--- ở đ--- V- t-i c-n- t-í-h q-a-g c-n- ở đ-y- ----------------------------------- Và tôi cũng thích quang cảnh ở đây. 0
Šta ste po zanimanju? B----à- n--ề-g- -ậy? B-- l-- n--- g- v--- B-n l-m n-h- g- v-y- -------------------- Bạn làm nghề gì vậy? 0
Ja sam prevodilac. Tôi--à ph-ên--ịch. T-- l- p---- d---- T-i l- p-i-n d-c-. ------------------ Tôi là phiên dịch. 0
Ja prevodim knjige. T---dịc--sá-h. T-- d--- s---- T-i d-c- s-c-. -------------- Tôi dịch sách. 0
Jeste li sami ovdje? Bạn----â- -----ì-h -? B-- ở đ-- m-- m--- à- B-n ở đ-y m-t m-n- à- --------------------- Bạn ở đây một mình à? 0
Ne, moja supruga / moj suprug je također ovdje. Khôn-- -- ---hồn- -ô--cũ-- - ---. K----- v- / c---- t-- c--- ở đ--- K-ô-g- v- / c-ồ-g t-i c-n- ở đ-y- --------------------------------- Không, vợ / chồng tôi cũng ở đây. 0
А tamo su moje dvoje djece. V--đ- l- --i-đứa --n --i. V- đ- l- h-- đ-- c-- t--- V- đ- l- h-i đ-a c-n t-i- ------------------------- Và đó là hai đứa con tôi. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Romanski jezici

700 miliona ljudi su izvorni govornici nekog od romanskih jezika. Time romanska gurpa jezika spada u najvažnije jezike u svijetu. Romanski jezici spadaju u indoevropsku porodicu jezika. Svi romanski jezici potječu od latinskog. To znači da su potomci jezika Rima. Osnova svih romanskih jezika bio je vulgarni latinski jezik. Pod tim se podrazumijeva govorni jezik kasnog antičkog doba. Vulgarni latinski jezik se raširio Evropom romanskim osvajanjima. Iz njega su se zatim razvili romanski jezici i dijalekti. Sam latinski je naprotiv italski jezik. Ukupno postoji oko 15 romanskih jezika. Teško je odrediti tačan broj. Često je nejasno da li se tu ubrajaju i zasebni jezici ili samo dijalekti. Neki romanski jezici su u međuvremenu izumrli. Međutim, na romanskoj osnovi su također nastali novi jezici. To su kreolski jezici. Danas je španlski najveći romanski jezik u svijetu. On spada u svjetske jezik s više od 380 miliona govornika. Naučnicima su romanski jezici jako zanimljivi. Budući da je povijest te jezičke grupe dobro dokumentirana. Latinski ili romanski spisi postoje već 2.500 godina. Jezikoslovci pomoću njih ispituju nastanak pojedinih jezika. Na taj način mogu istražiti pravila po kojima se razvija jezik. Mnoga od ovih rezultata mogu se primijeniti na druge jezike. Gramatika romanskih jezika je slično građena. Međutim, najviše sličnosti je u vokabularu tih jezika. Ukoliko čovjek govori romanski jezik, lako će naučiti drugi. Hvala ti, latinski!
Da li ste to znali?
Japanski jezik spada sigurno u najfascinantnije jezike. Naročito je pismo za puno ljudi interesantno. Sastoji se od kineskih znakova i dva slogovna pisma. Za japanski su takođe karakteristični mnogi dijalekti. Oni se djelimice znatno razlikuju između sebe. Može se desiti da se dva govornika iz različitih područja ne razumiju. Japanski posjeduje melodični akcent. Kada se neka riječ želi naglasiti, ne govori se znači glasnije. Mijenja se visina tonova. Oko 130 miliona ljudi govori japanski. Većina njih, naravno, živi u Japanu. Međutim, i u Brazilu i Sjevernoj Americi ima velikih grupa govornika japanskog jezika. To su potomci japanskih iseljenika. Pravih govornika japanskog kao drugog jezika ima relativno malo. Ali upravo to bi nas trebalo motivirati da naučimo ovaj uzbudljivi jezik!