Knjiga fraza

bs Prošlost 3   »   vi Quá khứ 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [Tám mươi ba]

Quá khứ 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski vijetnamski Igra Više
telefonirati G-----ện t-oại G-- đ--- t---- G-i đ-ệ- t-o-i -------------- Gọi điện thoại 0
Ja sam telefonirao / telefonirala. T-i đã--ọ- --ện--ho--. T-- đ- g-- đ--- t----- T-i đ- g-i đ-ệ- t-o-i- ---------------------- Tôi đã gọi điện thoại. 0
Ja sam cijelo vrijeme telefonirao / telefonirala. Tôi--ã-gọ-----n --oại s-ốt. T-- đ- g-- đ--- t---- s---- T-i đ- g-i đ-ệ- t-o-i s-ố-. --------------------------- Tôi đã gọi điện thoại suốt. 0
pitati H-i H-- H-i --- Hỏi 0
Ja sam pitao / pitala. T---đã-h--. T-- đ- h--- T-i đ- h-i- ----------- Tôi đã hỏi. 0
Ja sam uvijek pitao / pitala. T-i-l------ ---- -ã--ỏi. T-- l-- n-- c--- đ- h--- T-i l-c n-o c-n- đ- h-i- ------------------------ Tôi lúc nào cũng đã hỏi. 0
ispričati -ể K- K- -- Kể 0
Ja sam ispričao / ispričala. T-- -ã k-. T-- đ- k-- T-i đ- k-. ---------- Tôi đã kể. 0
Ja sam ispričao / ispričala cijelu priču. Tô- đã k- h-----u---u--n. T-- đ- k- h-- c-- c------ T-i đ- k- h-t c-u c-u-ệ-. ------------------------- Tôi đã kể hết câu chuyện. 0
učiti H-c-tập H-- t-- H-c t-p ------- Học tập 0
Ja sam učio / učila. Tô- đã h-c. T-- đ- h--- T-i đ- h-c- ----------- Tôi đã học. 0
Ja sam učio / učila cijelo veče. Tôi đ- -ọc ---t---ổ- t--. T-- đ- h-- s--- b--- t--- T-i đ- h-c s-ố- b-ổ- t-i- ------------------------- Tôi đã học suốt buổi tối. 0
raditi L-m -iệc L-- v--- L-m v-ệ- -------- Làm việc 0
Ja sam radio / radila. Tô--đ- -àm-v-ệ-. T-- đ- l-- v---- T-i đ- l-m v-ệ-. ---------------- Tôi đã làm việc. 0
Ja sam radio / radila cijeli dan. T---đã l----i-c -u-t-c--ng--. T-- đ- l-- v--- s--- c- n---- T-i đ- l-m v-ệ- s-ố- c- n-à-. ----------------------------- Tôi đã làm việc suốt cả ngày. 0
jesti Ă- Ă- Ă- -- Ăn 0
Ja sam jeo / jela. Tô- -ã-ă- rồi. T-- đ- ă- r--- T-i đ- ă- r-i- -------------- Tôi đã ăn rồi. 0
Ja sam pojeo / pojela svu hranu. T-i đ- ----ấ--cả-đồ--n-rồ-. T-- đ- ă- t-- c- đ- ă- r--- T-i đ- ă- t-t c- đ- ă- r-i- --------------------------- Tôi đã ăn tất cả đồ ăn rồi. 0

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!