Knjiga fraza

bs Na aerodromu   »   vi Ở sân bay

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [Ba mươi lăm]

Ở sân bay

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski vijetnamski Igra Više
Htio / Htjela bih rezervisati let za Atinu. T-- ---n---n--k- mộ---hu-ế----y-s-n- At-en. T-- m--- đ--- k- m-- c----- b-- s--- A----- T-i m-ố- đ-n- k- m-t c-u-ế- b-y s-n- A-h-n- ------------------------------------------- Tôi muốn đăng ký một chuyến bay sang Athen. 0
Da li je to direktan let? Đ-y-có-p--i là c---ến -ay-thẳn--kh-ng? Đ-- c- p--- l- c----- b-- t---- k----- Đ-y c- p-ả- l- c-u-ế- b-y t-ẳ-g k-ô-g- -------------------------------------- Đây có phải là chuyến bay thẳng không? 0
Molim mjesto do prozora, za nepušače. Làm--n-c-----ỗ-------ử--s-, --ô-g hú---h-ốc. L-- ơ- c-- c-- c--- c-- s-- k---- h-- t----- L-m ơ- c-o c-ỗ c-n- c-a s-, k-ô-g h-t t-u-c- -------------------------------------------- Làm ơn cho chỗ cạnh cửa sổ, không hút thuốc. 0
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. Tô--mu-- x---n-ậ- v-ệc đặ--v- -ủa--ô-. T-- m--- x-- n--- v--- đ-- v- c-- t--- T-i m-ố- x-c n-ậ- v-ệ- đ-t v- c-a t-i- -------------------------------------- Tôi muốn xác nhận việc đặt vé của tôi. 0
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. T-i----- x-- -ỏ v-ệc đặt -é --- -ô-. T-- m--- x-- b- v--- đ-- v- c-- t--- T-i m-ố- x-a b- v-ệ- đ-t v- c-a t-i- ------------------------------------ Tôi muốn xóa bỏ việc đặt vé của tôi. 0
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. Tôi --ố- đổi lạ--vi-- đ-t-v------t--. T-- m--- đ-- l-- v--- đ-- v- c-- t--- T-i m-ố- đ-i l-i v-ệ- đ-t v- c-a t-i- ------------------------------------- Tôi muốn đổi lại việc đặt vé của tôi. 0
Kada polijeće sljedeći avion za Rim? Ba- g---c- -hu-ến--ay-tớ- s--g--ô-? B-- g-- c- c----- b-- t-- s--- R--- B-o g-ờ c- c-u-ế- b-y t-i s-n- R-m- ----------------------------------- Bao giờ có chuyến bay tới sang Rôm? 0
Jesu li slobodna još dva mjesta? C-- ha----- -r--- n---kh---? C-- h-- c-- t---- n-- k----- C-n h-i c-ỗ t-ố-g n-a k-ô-g- ---------------------------- Còn hai chỗ trống nữa không? 0
Ne, imamo još samo jedno mjesto slobodno. K---g- -h-n----- c-- --n--- -ột-c-ỗ-t--ng -ữ- --ô-. K----- c---- t-- c-- c-- c- m-- c-- t---- n-- t---- K-ô-g- c-ú-g t-i c-ỉ c-n c- m-t c-ỗ t-ố-g n-a t-ô-. --------------------------------------------------- Không, chúng tôi chỉ còn có một chỗ trống nữa thôi. 0
Kada slijećemo? B-o--iờ -h-ng ta -ạ -á-h? B-- g-- c---- t- h- c---- B-o g-ờ c-ú-g t- h- c-n-? ------------------------- Bao giờ chúng ta hạ cánh? 0
Kada smo tamo? B-o-giờ --ún--t----n -ơ-? B-- g-- c---- t- đ-- n--- B-o g-ờ c-ú-g t- đ-n n-i- ------------------------- Bao giờ chúng ta đến nơi? 0
Kada vozi autobus u centar grada? B-o --ờ c---e-b--- đ- và- t--n--tâ---------h-? B-- g-- c- x- b--- đ- v-- t---- t-- t---- p--- B-o g-ờ c- x- b-ý- đ- v-o t-u-g t-m t-à-h p-ố- ---------------------------------------------- Bao giờ có xe buýt đi vào trung tâm thành phố? 0
Da li je to Vaš kofer? Đ-- ----a l---ủa--ạ- p--- kh--g? Đ-- l- v- l- c-- b-- p--- k----- Đ-y l- v- l- c-a b-n p-ả- k-ô-g- -------------------------------- Đây là va li của bạn phải không? 0
Da li je to Vaša tašna? Đâ- là t-- --a --n-p-ải --ô-g? Đ-- l- t-- c-- b-- p--- k----- Đ-y l- t-i c-a b-n p-ả- k-ô-g- ------------------------------ Đây là túi của bạn phải không? 0
Da li je to Vaš prtljag? Đâ--l----nh lý--ủ- bạn p-ải kh-n-? Đ-- l- h--- l- c-- b-- p--- k----- Đ-y l- h-n- l- c-a b-n p-ả- k-ô-g- ---------------------------------- Đây là hành lý của bạn phải không? 0
Koliko prtljaga mogu ponijeti? Tô---ó thể ma-- --eo---o--h-----ành---? T-- c- t-- m--- t--- b-- n---- h--- l-- T-i c- t-ể m-n- t-e- b-o n-i-u h-n- l-? --------------------------------------- Tôi có thể mang theo bao nhiêu hành lý? 0
Dvadeset kila. Hai--ư-i k-lô. H-- m--- k---- H-i m-ơ- k-l-. -------------- Hai mươi kilô. 0
Šta, samo dvadeset kila? S-o- hai ---i-k--- -hô---? S--- h-- m--- k--- t--- ư- S-o- h-i m-ơ- k-l- t-ô- ư- -------------------------- Sao, hai mươi kilô thôi ư? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Učenje mijenja mozak

Ko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom koo želi dobro da nauči jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovno vježbati. Jer vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Takođe se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je takođe jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebno potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štaviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku takođe obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Da li ste to znali?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 miliona ljudi je evropski portugalski maternji jezik. On je takođe jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. vijeku je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na evropski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 miliona ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.