Knjiga fraza

bs Trgovine   »   vi Các cửa hàng

53 [pedeset i tri]

Trgovine

Trgovine

53 [Năm mươi ba]

Các cửa hàng

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski vijetnamski Igra Više
Mi tražimo prodavnicu sportske opreme. C-ún--tôi tì--mộ--c---h-ng th- tha-. C---- t-- t-- m-- c-- h--- t-- t---- C-ú-g t-i t-m m-t c-a h-n- t-ể t-a-. ------------------------------------ Chúng tôi tìm một cửa hàng thể thao. 0
Mi tražimo mesnicu. Chú-g-tô--t-m -ột c-a h--g----iệ----n -h--. C---- t-- t-- m-- c-- h--- / t--- b-- t---- C-ú-g t-i t-m m-t c-a h-n- / t-ệ- b-n t-ị-. ------------------------------------------- Chúng tôi tìm một cửa hàng / tiệm bán thịt. 0
Mi tražimo apoteku. C-ú-g-tôi-t-m --- h-ệu t-uốc. C---- t-- t-- m-- h--- t----- C-ú-g t-i t-m m-t h-ệ- t-u-c- ----------------------------- Chúng tôi tìm một hiệu thuốc. 0
Naime, želimo kupiti fudbalsku loptu. V--chúng t---m----mua--ộ- quả-bón---á. V- c---- t-- m--- m-- m-- q-- b--- đ-- V- c-ú-g t-i m-ố- m-a m-t q-ả b-n- đ-. -------------------------------------- Vì chúng tôi muốn mua một quả bóng đá. 0
Naime, želimo kupiti salamu. V----ú-g -ô- m-ố---ua xúc x--h-- . V- c---- t-- m--- m-- x-- x--- Ý . V- c-ú-g t-i m-ố- m-a x-c x-c- Ý . ---------------------------------- Vì chúng tôi muốn mua xúc xích Ý . 0
Naime, želimo kupiti lijekove. V- chún- -------n m-a -huố- / d--- p--m. V- c---- t-- m--- m-- t---- / d--- p---- V- c-ú-g t-i m-ố- m-a t-u-c / d-ợ- p-ẩ-. ---------------------------------------- Vì chúng tôi muốn mua thuốc / dược phẩm. 0
Mi tražimo sportsku trgovinu da bismo kupili fudbalsku loptu. C-úng t------ m-t-c-a--àn--------a---ể-m-- --t-quả -ó-g---. C---- t-- t-- m-- c-- h--- t-- t--- đ- m-- m-- q-- b--- đ-- C-ú-g t-i t-m m-t c-a h-n- t-ể t-a- đ- m-a m-t q-ả b-n- đ-. ----------------------------------------------------------- Chúng tôi tìm một cửa hàng thể thao để mua một quả bóng đá. 0
Mi tražimo mesnicu da bismo kupili salamu. Chú-g--ô- tìm một -ử- --ng / t-ệ--bá----ịt -ể-m-- xú---í-h--. C---- t-- t-- m-- c-- h--- / t--- b-- t--- đ- m-- x-- x--- Ý- C-ú-g t-i t-m m-t c-a h-n- / t-ệ- b-n t-ị- đ- m-a x-c x-c- Ý- ------------------------------------------------------------- Chúng tôi tìm một cửa hàng / tiệm bán thịt để mua xúc xích Ý. 0
Mi tražimo apoteku da bismo kupili lijekove. Chú-- -ôi-tì- -ộ--cửa-hà---/ t-ệm-t-u---tây - --ợ- k-oa -ể-mu--t-uốc---dư-c ph-m. C---- t-- t-- m-- c-- h--- / t--- t---- t-- / d--- k--- đ- m-- t---- / d--- p---- C-ú-g t-i t-m m-t c-a h-n- / t-ệ- t-u-c t-y / d-ợ- k-o- đ- m-a t-u-c / d-ợ- p-ẩ-. --------------------------------------------------------------------------------- Chúng tôi tìm một cửa hàng / tiệm thuốc tây / dược khoa để mua thuốc / dược phẩm. 0
Ja tražim zlatara. Tôi --m m-t-ti--------ồ ----g s-c. T-- t-- m-- t--- b-- đ- t---- s--- T-i t-m m-t t-ệ- b-n đ- t-a-g s-c- ---------------------------------- Tôi tìm một tiệm bán đồ trang sức. 0
Ja tražim foto radnju. Tôi -ìm-m-t--i------. T-- t-- m-- h--- ả--- T-i t-m m-t h-ệ- ả-h- --------------------- Tôi tìm một hiệu ảnh. 0
Ja tražim slastičarnu. T-- --m mộ- -ử--h--g - -i-m--án--n--t. T-- t-- m-- c-- h--- / t--- b--- n---- T-i t-m m-t c-a h-n- / t-ệ- b-n- n-ọ-. -------------------------------------- Tôi tìm một cửa hàng / tiệm bánh ngọt. 0
Naime, namjeravam kupiti prsten. Vì--ôi m-ố--m-- -ột c-i---ẫn. V- t-- m--- m-- m-- c-- n---- V- t-i m-ố- m-a m-t c-i n-ẫ-. ----------------------------- Vì tôi muốn mua một cái nhẫn. 0
Naime, namjeravam kupiti film. Vì--ô- ---n --a-mộ--cuố- --im. V- t-- m--- m-- m-- c--- p---- V- t-i m-ố- m-a m-t c-ố- p-i-. ------------------------------ Vì tôi muốn mua một cuốn phim. 0
Naime, namjeravam kupiti tortu. Vì t-----ố- mu--m-- bá---ga--ô. V- t-- m--- m-- m-- b--- g- t-- V- t-i m-ố- m-a m-t b-n- g- t-. ------------------------------- Vì tôi muốn mua một bánh ga tô. 0
Ja tražim zlatara da kupim prsten. Tôi --- --t-cửa -à-----t-ệm--án--- t-a---sứ- để mu--mộ- -ái-----. T-- t-- m-- c-- h--- / t--- b-- đ- t---- s-- đ- m-- m-- c-- n---- T-i t-m m-t c-a h-n- / t-ệ- b-n đ- t-a-g s-c đ- m-a m-t c-i n-ẫ-. ----------------------------------------------------------------- Tôi tìm một cửa hàng / tiệm bán đồ trang sức để mua một cái nhẫn. 0
Ja tražim foto radnju da kupim film. Tôi-t-- mộ--hiệu -n- đ--mu- m-t-cu-- -h--. T-- t-- m-- h--- ả-- đ- m-- m-- c--- p---- T-i t-m m-t h-ệ- ả-h đ- m-a m-t c-ố- p-i-. ------------------------------------------ Tôi tìm một hiệu ảnh để mua một cuốn phim. 0
Ja tražim slastičarnu da kupim tortu. T-i -ìm -ột--ử---à---/--i-m b--h-ngọ---ể---- mộ- -án--g- t-. T-- t-- m-- c-- h--- / t--- b--- n--- đ- m-- m-- b--- g- t-- T-i t-m m-t c-a h-n- / t-ệ- b-n- n-ọ- đ- m-a m-t b-n- g- t-. ------------------------------------------------------------ Tôi tìm một cửa hàng / tiệm bánh ngọt để mua một bánh ga tô. 0

Promjena jezika = promjena ličnosti

Naš jezik pripada nama. On je važan dio naše ličnosti. Mnogi ljudi pak govore više jezika. Znači li to da imamo više ličnosti? Istraživači smatraju: Da! Kod promjene jezika mijenja se i naša ličnost. To znači da se drugačije ponašamo. Do tog zaključka su došli američki naučnici. Istraživali su ponašanje dvojezičnih žena. Te žene su odrasle uz engleski i španski jezik. Jednako dobro su poznavale oba jezika i obje kulture. Uprkos tome, njihovo ponašanje je zavisilo od jezika. Osjećale su se sigurnije kad su govorile na španskom. Takođe su se dobro osjećale ako je i njihova okolina pričala na španskom. Kad su počele govoriti na engleskom, njihovo ponašanje se promijenilo. Bile su manje samouvjerene i često nesigurne. Istraživači su primijetili da su se žene tada činile usamljenije. Jezik koji govorimo utječe na naše ponašanje. Istraživači još ne znaju zašto je to tako. Moguće je da se orijentiramo prema kulturološkim normama. Dok govorimo jezik, mislimo na kulturu iz koje on potječe. To se dešava potpuno automatski. Stoga se pokušavamo prilagoditi kulturi. Ponašamo se onako kako je uobičajeno za tu kulturu. U eksperimentalnim ispitivanjima kineski su govornici bili jako suzdržani. Dok su govorili engleski, postali su otvoreniji. Možda mijenjamo svoje ponašanje kako bi se bolje integrirali. Želimo biti poput onih s kojima pričamo...
Da li ste to znali?
Bjeloruski spada u istočnoslavenske jezike. To je maternjii jezik oko osam miliona ljudi. Oni naravno prije svega žive u Bjelorusiji. I u Poljskoj ima ljudi koji govore bjeloruski. Bjeloruski je u uskom srodstvu s ruskim i ukrajinskim. To znači da su ovi jezici veoma slični. Razvili su se iz zajedničkog staroruskog jezika. Ipak ima nekoliko važnih razlika. Bjeloruski pravopis je na primjer strogo fonetski. To znači da izgovor riječi odlučuje o njihovom načinu pisanja. Ova osobina čini razliku između bjeloruskog i druga dva srodnika. I u bjeloruskom ima riječi koje potječu iz poljskog. U ruskom to nije slučaj. Bjeloruska gramatika je vrlo slična gramatici drugih slavenskih jezika. Ko voli ovu porodicu jezika, treba obаvezno dati priliku bjeloruskom!