Knjiga fraza

bs U banci   »   vi Trong ngân hàng

60 [šezdeset]

U banci

U banci

60 [Sáu mươi]

Trong ngân hàng

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski vijetnamski Igra Više
Ja želim otvoriti račun. T-i-m--n-mở--ộ- tà--khoả- -----hà--. T-- m--- m- m-- t-- k---- n--- h---- T-i m-ố- m- m-t t-i k-o-n n-â- h-n-. ------------------------------------ Tôi muốn mở một tài khoản ngân hàng. 0
Tu je moj pasoš. Đ-y l--h- c--ế--củ----i. Đ-- l- h- c---- c-- t--- Đ-y l- h- c-i-u c-a t-i- ------------------------ Đây là hộ chiếu của tôi. 0
A ovdje je moja adresa. Và-đ-- ---đ-- c-- -------. V- đ-- l- đ-- c-- c-- t--- V- đ-y l- đ-a c-ỉ c-a t-i- -------------------------- Và đây là địa chỉ của tôi. 0
Ja želim uplatiti novac na moj račun. T-i-m------- /--ở----ề- v-o -ài k---n --- t-i. T-- m--- g-- / g-- t--- v-- t-- k---- c-- t--- T-i m-ố- g-i / g-i t-ề- v-o t-i k-o-n c-a t-i- ---------------------------------------------- Tôi muốn gửi / gởi tiền vào tài khoản của tôi. 0
Ja želim podignuti novac sa svog računa. T-- -u-- rú- tiền--ừ t-i-k--ản --a tô-. T-- m--- r-- t--- t- t-- k---- c-- t--- T-i m-ố- r-t t-ề- t- t-i k-o-n c-a t-i- --------------------------------------- Tôi muốn rút tiền từ tài khoản của tôi. 0
Ja želim uzeti izvode sa računa. T-i muốn ------c phi-u --- tr-ơ-g-m-c-chu--- ---ản. T-- m--- l-- c-- p---- g-- t----- m-- c----- k----- T-i m-ố- l-y c-c p-i-u g-i t-ư-n- m-c c-u-ể- k-o-n- --------------------------------------------------- Tôi muốn lấy các phiếu ghi trương mục chuyển khoản. 0
Ja želim unovčiti putnički ček. T-i--uốn -h--- t--- sé--d- ---h. T-- m--- t---- t--- s-- d- l---- T-i m-ố- t-a-h t-á- s-c d- l-c-. -------------------------------- Tôi muốn thanh toán séc du lịch. 0
Koliki su troškovi? Lệ-p---b-o --i--? L- p-- b-- n----- L- p-í b-o n-i-u- ----------------- Lệ phí bao nhiêu? 0
Gdje moram potpisati? Tôi phải--- --n và- đ--? T-- p--- k- t-- v-- đ--- T-i p-ả- k- t-n v-o đ-u- ------------------------ Tôi phải ký tên vào đâu? 0
Ja očekujem doznaku iz Njemačke. T-- --i một--h----ti-n---uy-- từ---c. T-- đ-- m-- k---- t--- c----- t- Đ--- T-i đ-i m-t k-o-n t-ề- c-u-ể- t- Đ-c- ------------------------------------- Tôi đợi một khoản tiền chuyển từ Đức. 0
Tu je moj broj računa. Đâ- l-------i-kho---củ-----. Đ-- l- s- t-- k---- c-- t--- Đ-y l- s- t-i k-o-n c-a t-i- ---------------------------- Đây là số tài khoản của tôi. 0
Da li je novac stigao? T-ền -- đến -hưa? T--- đ- đ-- c---- T-ề- đ- đ-n c-ư-? ----------------- Tiền đã đến chưa? 0
Ja želim promijeniti taj novac. T-i---ốn--ổi -i-- -ày. T-- m--- đ-- t--- n--- T-i m-ố- đ-i t-ề- n-y- ---------------------- Tôi muốn đổi tiền này. 0
Ja trebam američke dolare. Tôi cần----l- M-. T-- c-- đ---- M-- T-i c-n đ---a M-. ----------------- Tôi cần đô-la Mỹ. 0
Molim Vas dajte mi sitne novčanice. Bạ---àm ---đưa tô- -i-n gi-y-n-ỏ. B-- l-- ơ- đ-- t-- t--- g--- n--- B-n l-m ơ- đ-a t-i t-ề- g-ấ- n-ỏ- --------------------------------- Bạn làm ơn đưa tôi tiền giấy nhỏ. 0
Ima li ovdje bankomat? Ở--â- có -áy r-t -i-- tự --n--kh--g? Ở đ-- c- m-- r-- t--- t- đ--- k----- Ở đ-y c- m-y r-t t-ề- t- đ-n- k-ô-g- ------------------------------------ Ở đây có máy rút tiền tự động không? 0
Koliko novca se može podići? C---h- lấ---ao---iê- t--n. C- t-- l-- b-- n---- t---- C- t-ể l-y b-o n-i-u t-ề-. -------------------------- Có thể lấy bao nhiêu tiền. 0
Koje kreditne kartice se mogu koristiti? T-- t-n d-n- -ào -ùn- --ợc? T-- t-- d--- n-- d--- đ---- T-ẻ t-n d-n- n-o d-n- đ-ợ-? --------------------------- Thẻ tín dụng nào dùng được? 0

Postoji li univerzalna gramatika?

Dok učimo jezik, učimo i njegovu gramatiku. Kod djece koja uče maternji jezik to se dešava automatski. Oni ne primjećuju da je njihov mozak naučio mnogo različitih pravila. No ipak od početka ispravno nauče svoj maternji jezik. Pošto postoji mnogo jezika, postoji i mnogo gramatika. Međutim, postoji li i univerzalna gramatika? Nauka se već dugo bavi tim pitanjem. Nova istraživanja bi mogla imati odgovor na njega. Istraživači mozga su došli do zanimljivog otkrića. Dali su ispitanicima da uče gramatička pravila. Ti ispitanici su bili učenici jezika. Učili su japanski i italijanski jezik. Polovica gramatičkih pravila bila je izmišljena. Međutim, ispitanici to nisu znali. Učenicima su nakon učenja prezentirane rečenice. Ispitanici su morali procijeniti da li su rečenice bile ispravne. Dok su rješavali zadatke, mozak im je bio podvrgnut analizi. To znači da su istraživači mjerili moždanu aktivnost. Tako su mogli ispitati kako je mozak reagirao na rečenice. I čini se da naš mozak prepoznaje gramatiku! Pri obradi jezika aktivna su određena područja mozga. Tu spada i Brocino područje. Nalazi se u lijevom velikom mozgu. Ono je bilo jako aktivno prilikom obrade stvarnih gramatička pravila. Aktivnost je znatno opala pri obradi izmišljenih pravila. Stoga može biti da svi gramatički sistemi imaju istu osnovu. Svi oni bi pratili iste principe. I ti principi bi nam bili urođeni...