Knjiga fraza

bs Raditi   »   vi Làm việc

55 [pedeset i pet]

Raditi

Raditi

55 [Năm mươi lăm]

Làm việc

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski vijetnamski Igra Više
Šta ste po zanimanju? Bạ- l-- c--- v--- g-? Bạn làm công việc gì? 0
Moj muž je po zanimanju doktor. Ch--- t-- c- c--- v--- l- b-- s-. Chồng tôi có công việc là bác sĩ. 0
Ja radim pola radnog vremena kao medicinska sestra. Tô- l-- y t- n-- n---. Tôi làm y tá nửa ngày. 0
Uskoro ćemo dobiti penziju. Ch--- t-- s-- đ--- t--- h-- t--. Chúng tôi sắp được tiền hưu trí. 0
Ali su porezi visoki. Nh--- m- t--- c--. Nhưng mà thuế cao. 0
I zdravstveno osiguranje je visoko. Và b-- h--- s-- k--- c--. Và bảo hiểm sức khoẻ cao. 0
Šta želiš jednom postati? Bạ- m--- t-- t---- g-? Bạn muốn trở thành gì? 0
Ja želim postati inženjer. Tô- m--- t---- k- s-. Tôi muốn thành kỹ sư. 0
Želim studirati na univerzitetu. Tô- m--- h-- ở t----- đ-- h--. Tôi muốn học ở trường đại học. 0
Ja sam pripravnik. Tô- l- t--- t-- s---. Tôi là thực tập sinh. 0
Ja ne zarađujem mnogo. Tô- k---- k--- đ--- n---- t---. Tôi không kiếm được nhiều tiền. 0
Odrađujem pripravnički staž u inostranstvu. Tô- l-- t--- t-- ở n--- n----. Tôi làm thực tập ở nước ngoài. 0
Ovo je moj šef. Đâ- l- n---- l--- đ-- c-- t--. Đây là người lãnh đạo của tôi. 0
Imam drage kolege. Tô- c- b-- đ--- n----- t--. Tôi có bạn đồng nghiệp tốt. 0
U podne idemo uvijek u kantinu. Ch--- t-- b--- t--- n-- c--- đ- c--- t--. Chúng tôi buổi trưa nào cũng đi căng tin. 0
Ja tražim radno mjesto. Tô- t-- m-- c-- l--. Tôi tìm một chỗ làm. 0
Ja sam već godinu dana nezaposlen / -a. Tô- t--- n----- m-- n-- r--. Tôi thất nghiệp một năm rồi. 0
U ovoj zemlji ima puno nezaposlenih. Ở n--- n-- c- n---- n---- t--- n----- q--. Ở nước này có nhiều người thất nghiệp quá. 0

Pamćenju je potreban jezik

Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog za to leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Naučnici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja. Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svakoga dana doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Pa ipak sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Autobiografsko pamćenje pohranjuje lična iskustva. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak zavisio od usvajanja maternjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne?