Knjiga fraza

bs Na željeznici   »   vi Ở nhà ga

33 [trideset i tri]

Na željeznici

Na željeznici

33 [Ba mươi ba]

Ở nhà ga

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski vijetnamski Igra Više
Kada polazi sljedeći voz za Berlin? B-- -i---ó---u--n---- h-a----p--h-o đi Be----? Bao giờ có chuyến tàu hỏa tiếp theo đi Berlin? B-o g-ờ c- c-u-ế- t-u h-a t-ế- t-e- đ- B-r-i-? ---------------------------------------------- Bao giờ có chuyến tàu hỏa tiếp theo đi Berlin? 0
Kada polazi sljedeći voz za Pariz? B-- -i- -----u--n ----h-a t-ếp----o--- --ri-? Bao giờ có chuyến tàu hỏa tiếp theo đi Paris? B-o g-ờ c- c-u-ế- t-u h-a t-ế- t-e- đ- P-r-s- --------------------------------------------- Bao giờ có chuyến tàu hỏa tiếp theo đi Paris? 0
Kada polazi sljedeći voz za London? B-o-g-ờ có ch-yến --u-h-a-tiế- th----i-L--don? Bao giờ có chuyến tàu hỏa tiếp theo đi London? B-o g-ờ c- c-u-ế- t-u h-a t-ế- t-e- đ- L-n-o-? ---------------------------------------------- Bao giờ có chuyến tàu hỏa tiếp theo đi London? 0
U koliko sati polazi voz za Varšavu? Lú- -ấy g-- -ó --uyến------ỏ--đi-Wa-saw-? Lúc mấy giờ có chuyến tàu hỏa đi Warsawa? L-c m-y g-ờ c- c-u-ế- t-u h-a đ- W-r-a-a- ----------------------------------------- Lúc mấy giờ có chuyến tàu hỏa đi Warsawa? 0
U koliko sati polazi voz za Štokholm? Lúc-mấy--iờ c--chu-ến --u h-a----------olm? Lúc mấy giờ có chuyến tàu hỏa đi Stockholm? L-c m-y g-ờ c- c-u-ế- t-u h-a đ- S-o-k-o-m- ------------------------------------------- Lúc mấy giờ có chuyến tàu hỏa đi Stockholm? 0
U koliko sati polazi voz za Budimpeštu? L-----y -i- có ch---n -à----- đi--uda--st? Lúc mấy giờ có chuyến tàu hỏa đi Budapest? L-c m-y g-ờ c- c-u-ế- t-u h-a đ- B-d-p-s-? ------------------------------------------ Lúc mấy giờ có chuyến tàu hỏa đi Budapest? 0
Htio / htjela bih voznu kartu za Madrid. T-----ốn-mộ- ---đế----d-id. Tôi muốn một vé đến Madrid. T-i m-ố- m-t v- đ-n M-d-i-. --------------------------- Tôi muốn một vé đến Madrid. 0
Htio / htjela bih voznu kartu za Prag. Tôi-m--n một vé đ-n P--g. Tôi muốn một vé đến Prag. T-i m-ố- m-t v- đ-n P-a-. ------------------------- Tôi muốn một vé đến Prag. 0
Htio / htjela bih voznu kartu za Bern. T---mu-n--ộ--v- -ế--Ber-. Tôi muốn một vé đến Bern. T-i m-ố- m-t v- đ-n B-r-. ------------------------- Tôi muốn một vé đến Bern. 0
Kada stiže voz u Beč? T---h-a-k-i---- --- W-en? Tầu hỏa khi nào đến Wien? T-u h-a k-i n-o đ-n W-e-? ------------------------- Tầu hỏa khi nào đến Wien? 0
Kada stiže voz u Moskvu? Tầ----a---- n---đ-n -o-ka-? Tầu hỏa khi nào đến Moskau? T-u h-a k-i n-o đ-n M-s-a-? --------------------------- Tầu hỏa khi nào đến Moskau? 0
Kada stiže voz u Amsterdam? Tầu hỏa --i--à- ----A--ter-a-? Tầu hỏa khi nào đến Amsterdam? T-u h-a k-i n-o đ-n A-s-e-d-m- ------------------------------ Tầu hỏa khi nào đến Amsterdam? 0
Moram li presijedati? T---c--ph-- đổi t-u không? Tôi có phải đổi tàu không? T-i c- p-ả- đ-i t-u k-ô-g- -------------------------- Tôi có phải đổi tàu không? 0
S kojeg kolosijeka kreće voz? Tà- c----t--đ---g -ay--ố mấ-? Tàu chạy từ đường ray số mấy? T-u c-ạ- t- đ-ờ-g r-y s- m-y- ----------------------------- Tàu chạy từ đường ray số mấy? 0
Ima li kola za spavanje u vozu? T--n tàu c--toa-n-m -h---? Trên tàu có toa nằm không? T-ê- t-u c- t-a n-m k-ô-g- -------------------------- Trên tàu có toa nằm không? 0
Htio / htjela bih samo vožnju u jednom pravcu do Brisela. T-i-c-ỉ-m----v- mộ--------đi-----s-------. Tôi chỉ muốn vé một chiều đi Brüssel thôi. T-i c-ỉ m-ố- v- m-t c-i-u đ- B-ü-s-l t-ô-. ------------------------------------------ Tôi chỉ muốn vé một chiều đi Brüssel thôi. 0
Htio / htjela bih povratnu kartu do Kopenhagena. T-i -u---m-- -- kh--hồ- về ----n-a---. Tôi muốn một vé khứ hồi về Kopenhagen. T-i m-ố- m-t v- k-ứ h-i v- K-p-n-a-e-. -------------------------------------- Tôi muốn một vé khứ hồi về Kopenhagen. 0
Koliko košta mjesto u kolima za spavanje? B-o---i-- t--n--ột-chỗ------ng -oa nằ-? Bao nhiêu tiền một chỗ ở trong toa nằm? B-o n-i-u t-ề- m-t c-ỗ ở t-o-g t-a n-m- --------------------------------------- Bao nhiêu tiền một chỗ ở trong toa nằm? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Jezička promjena

Svijet u kojem živimo svakodnevno se mijenja. Stoga ni naš jezik ne može stagnirati. On se zajedno s nama dalje razvija te je stoga dinamičan. Ta promjena može pogoditi sva područja jezika. Drugim riječima, ona se može primijeniti na različite aspekte. Fonološka promjena pogađa zvučni sistem jezika. Kod semantičke promjene mijenja se značenje riječi. Leksička promjena uključuje i promjene vokabulara. Gramatička promjena mijenja gramatičku strukturu. Razlozi jezične promjene su različiti. Često postoje ekonomski razlozi. Govornici ili pisci žele uštedjeti na vremenu ili naporu. Stoga pojednostavljuju svoj jezik. Inovacije takođe potiču jezičku promjenu. To je, na primjer, slučaj kod izuma novih stvari. Tim stvarima su potrebni nazivi, što vodi do nastanka novih riječi. Jezička je promjena većinom neplanirana. To je prirodan proces i često se dešava automatski. Doduše, govornici mogu sasvim svjesno mijenjati svoj jezik. To čine kada žele postići određeni učinak. Utjecaj stranih jezika također potiče jezičke promjene. To je posebno uočljivo u vrijeme globalizacije. Engleski jezik prije svega utječe na ostale jezike. Danas se u gotovo svakom jeziku mogu naći engleske riječi. One se nazivaju anglicizmima. Promjena jezika se oduvijek kritizirala ili je se pribojavalo. Istovremeno je ona pozitivan znak. Zato jer dokazuje da naš jezik živi – isto kao i mi!
Da li ste to znali?
Perzijski jezik spada u iranske jezike. Prvenstveno se govori u Iranu, Afganistanu i u Tadžikistanu. Ali i u drugim zemljama je to važan jezik. Tu se ubrajaju Uzbekistan, Turkmenistan, Bahrein, Irak i Indija. Za oko 70 miliona ljudi perzijski je maternji jezik. Njima se pridružuje još 50 miliona ljudi koji vladaju perzijskim kao drugim jezikom. U zavisnosti od regije koriste se različiti dijalekti. U Iranu teheranski dijalekt se smatra razgovornim standardnim jezikom. Pored toga se mora još naučiti i službeni perzijski kao književni jezik. Perzijski sistem znakova je varijanta arapske abecede. Persijski ne poznaje gramatički član. Takođe nema ni gramatičkog roda. Prije je perzijski bio najvažnija lingua franca orijenta. Ko uči perzijski, vrlo brzo otkriva fascinantnu kulturu. A perzijska kultura spada u najznačajnije na svijetu...