Knjiga fraza

bs Dani u sedmici   »   vi Ngày trong tuần

9 [devet]

Dani u sedmici

Dani u sedmici

9 [Chín]

Ngày trong tuần

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski vijetnamski Igra Više
Ponedjeljak Th--hai Thứ hai T-ứ h-i ------- Thứ hai 0
Utorak Th--ba Thứ ba T-ứ b- ------ Thứ ba 0
Srijeda T----ư Thứ tư T-ứ t- ------ Thứ tư 0
Četvrtak T-ứ -ăm Thứ năm T-ứ n-m ------- Thứ năm 0
Petak T-ứ-sáu Thứ sáu T-ứ s-u ------- Thứ sáu 0
Subota Thứ --y Thứ bảy T-ứ b-y ------- Thứ bảy 0
Nedjelja C----hật Chủ nhật C-ủ n-ậ- -------- Chủ nhật 0
Sedmica Tu-n Tuần T-ầ- ---- Tuần 0
od ponedjeljka do nedjelje Từ t-------đ-- ch- nhật Từ thứ hai đến chủ nhật T- t-ứ h-i đ-n c-ủ n-ậ- ----------------------- Từ thứ hai đến chủ nhật 0
Prvi dan je ponedjeljak. Ng-y t-ứ -h-- l---hứ----. Ngày thứ nhất là thứ hai. N-à- t-ứ n-ấ- l- t-ứ h-i- ------------------------- Ngày thứ nhất là thứ hai. 0
Drugi dan je utorak. Ngà---h--h----à -h---a. Ngày thứ hai là thứ ba. N-à- t-ứ h-i l- t-ứ b-. ----------------------- Ngày thứ hai là thứ ba. 0
Treći dan je srijeda. Ngà--th- -a l- t-- --. Ngày thứ ba là thứ tư. N-à- t-ứ b- l- t-ứ t-. ---------------------- Ngày thứ ba là thứ tư. 0
Četvrti dan je četvrtak. Ng-----ứ t--l- th--n-m. Ngày thứ tư là thứ năm. N-à- t-ứ t- l- t-ứ n-m- ----------------------- Ngày thứ tư là thứ năm. 0
Peti dan je petak. Ng----h- -----à thứ--áu. Ngày thứ năm là thứ sáu. N-à- t-ứ n-m l- t-ứ s-u- ------------------------ Ngày thứ năm là thứ sáu. 0
Šesti dan je subota. N--- thứ --- l- t-- --y. Ngày thứ sáu là thứ bảy. N-à- t-ứ s-u l- t-ứ b-y- ------------------------ Ngày thứ sáu là thứ bảy. 0
Sedmi dan je nedjelja. Ng-y ----bả--là---ủ n-ật. Ngày thứ bảy là chủ nhật. N-à- t-ứ b-y l- c-ủ n-ậ-. ------------------------- Ngày thứ bảy là chủ nhật. 0
Sedmica ima sedam dana. M---t-ầ---- bảy-ngày. Một tuần có bảy ngày. M-t t-ầ- c- b-y n-à-. --------------------- Một tuần có bảy ngày. 0
Mi radimo samo pet dana. C---- ta -hỉ -à- -iệ- n-- n--------. Chúng ta chỉ làm việc năm ngày thôi. C-ú-g t- c-ỉ l-m v-ệ- n-m n-à- t-ô-. ------------------------------------ Chúng ta chỉ làm việc năm ngày thôi. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Vještački jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici takođe žele ostvariti taj cilj. Na primjer, vještački jezici. Vještački jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod vještačkih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog vještačkog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji vještački jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih vještačkih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovno organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Da li ste to znali?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 miliona ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Uprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima upotrebe pravopisnih znakova. U poređenju s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i muzičke industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!