Knjiga fraza

bs Obavljanje potrepština   »   vi Công việc nhỏ

51 [pedeset i jedan]

Obavljanje potrepština

Obavljanje potrepština

51 [Năm mươi mốt]

Công việc nhỏ

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski vijetnamski Igra Više
Hoću u biblioteku. T-i ---n v-- t-ư -i-n. T-- m--- v-- t-- v---- T-i m-ố- v-o t-ư v-ệ-. ---------------------- Tôi muốn vào thư viện. 0
Hoću u knjižaru. T---m-----ào--iệu-sác-. T-- m--- v-- h--- s---- T-i m-ố- v-o h-ệ- s-c-. ----------------------- Tôi muốn vào hiệu sách. 0
Hoću do kioska. T----u-n-đế--------ạ- h--. T-- m--- đ-- q--- t-- h--- T-i m-ố- đ-n q-ầ- t-p h-á- -------------------------- Tôi muốn đến quầy tạp hoá. 0
Ja hoću da iznajmim knjigu. Tôi----n m-ợ- --- ---ển--ách. T-- m--- m--- m-- q---- s---- T-i m-ố- m-ợ- m-t q-y-n s-c-. ----------------------------- Tôi muốn mượn một quyển sách. 0
Ja hoću da kupim knjigu. Tôi-m--n -----ột--u-ển s---. T-- m--- m-- m-- q---- s---- T-i m-ố- m-a m-t q-y-n s-c-. ---------------------------- Tôi muốn mua một quyển sách. 0
Ja hoću da kupim novine. Tôi--u----u--mộ---- --o. T-- m--- m-- m-- t- b--- T-i m-ố- m-a m-t t- b-o- ------------------------ Tôi muốn mua một tờ báo. 0
Ja hoću u biblioteku da iznajmim knjigu. Tôi-muố- --- -hư v-ện-để --ợ--s-c-. T-- m--- v-- t-- v--- đ- m--- s---- T-i m-ố- v-o t-ư v-ệ- đ- m-ợ- s-c-. ----------------------------------- Tôi muốn vào thư viện để mượn sách. 0
Ja hoću u knjižaru da kupim knjigu. Tô- m-ốn v-o ---- s--h đ- --a-một q-yể- s---. T-- m--- v-- h--- s--- đ- m-- m-- q---- s---- T-i m-ố- v-o h-ệ- s-c- đ- m-a m-t q-y-n s-c-. --------------------------------------------- Tôi muốn vào hiệu sách để mua một quyển sách. 0
Ja hoću do kioska da kupim novine. T---m--n vào-q-ầy--ạ- ho--đ--m-a--ộ--tờ-b--. T-- m--- v-- q--- t-- h-- đ- m-- m-- t- b--- T-i m-ố- v-o q-ầ- t-p h-á đ- m-a m-t t- b-o- -------------------------------------------- Tôi muốn vào quầy tạp hoá để mua một tờ báo. 0
Ja hoću do optičara. T-- ---n --n---a-hà-g - -i------h. T-- m--- đ-- c-- h--- / t--- k---- T-i m-ố- đ-n c-a h-n- / t-ệ- k-n-. ---------------------------------- Tôi muốn đến cửa hàng / tiệm kính. 0
Ja hoću do supermarketa. T---muốn--ế- -iê- --ị. T-- m--- đ-- s--- t--- T-i m-ố- đ-n s-ê- t-ị- ---------------------- Tôi muốn đến siêu thị. 0
Ja hoću do pekara. T-- mu-n đế- c-- -à-g bán---ì. T-- m--- đ-- c-- h--- b--- m-- T-i m-ố- đ-n c-a h-n- b-n- m-. ------------------------------ Tôi muốn đến cửa hàng bánh mì. 0
Ja hoću da kupim naočale. Tôi--uốn -ua -ộ----i k--h. T-- m--- m-- m-- c-- k---- T-i m-ố- m-a m-t c-i k-n-. -------------------------- Tôi muốn mua một cái kính. 0
Ja hoću da kupim voće i povrće. T-i--u-n-m-- -o- -uả - --ái cây và--a-. T-- m--- m-- h-- q-- / t--- c-- v- r--- T-i m-ố- m-a h-a q-ả / t-á- c-y v- r-u- --------------------------------------- Tôi muốn mua hoa quả / trái cây và rau. 0
Ja hoću da kupim zemičke i hljeb. T-i mu-n-mua -á-h-m- -rò--n-ỏ -à -án---ì. T-- m--- m-- b--- m- t--- n-- v- b--- m-- T-i m-ố- m-a b-n- m- t-ò- n-ỏ v- b-n- m-. ----------------------------------------- Tôi muốn mua bánh mì tròn nhỏ và bánh mì. 0
Ja hoću do optičara da kupim naočale. Tô- m-ốn--ến cử--hàng-- -iệ- kí-- để-----kính. T-- m--- đ-- c-- h--- / t--- k--- đ- m-- k---- T-i m-ố- đ-n c-a h-n- / t-ệ- k-n- đ- m-a k-n-. ---------------------------------------------- Tôi muốn đến cửa hàng / tiệm kính để mua kính. 0
Ja hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. Tô- m-ốn đế---i----h--đ- m-- hoa quả / t-ái-cây ---ra-. T-- m--- đ-- s--- t-- đ- m-- h-- q-- / t--- c-- v- r--- T-i m-ố- đ-n s-ê- t-ị đ- m-a h-a q-ả / t-á- c-y v- r-u- ------------------------------------------------------- Tôi muốn đến siêu thị để mua hoa quả / trái cây và rau. 0
Ja hoću do pekara da kupim zemičke i hljeb. T-- mu---đế--cử----ng --n--m-----m-a bán-----t-ò- -- -á-h-mì-đ-n. T-- m--- đ-- c-- h--- b--- m- đ- m-- b--- m- t--- v- b--- m- đ--- T-i m-ố- đ-n c-a h-n- b-n- m- đ- m-a b-n- m- t-ò- v- b-n- m- đ-n- ----------------------------------------------------------------- Tôi muốn đến cửa hàng bánh mì để mua bánh mì tròn và bánh mì đen. 0

Manjinski jezici u Evropi

U Evropi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoevropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih grupa. U Evropi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Evropskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, na primjer, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim evropskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim grupama. Te grup ne mogu sebi priuštiti izgradnju vlastitih škola. Takođe im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Evropska unija želi zaštiti manjinske jezike. Jer je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih grupa. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji evropski jezik...
Da li ste to znali?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je maternji jezik oko 60 miliona ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. vijeka u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika nazavisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!