Knjiga fraza

bs Ćišćenje kuće   »   be Прыбіранне ў доме

18 [osamnaest]

Ćišćenje kuće

Ćišćenje kuće

18 [васемнаццаць]

18 [vasemnatstsats’]

Прыбіранне ў доме

[Prybіranne u dome]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Danas je subota. С-н----убо-а. С---- с------ С-н-я с-б-т-. ------------- Сёння субота. 0
S-n-y-----o-a. S----- s------ S-n-y- s-b-t-. -------------- Sennya subota.
Danas imamo vremena. Сён-- ў --- -с-------ны-ч-с. С---- ў н-- ё--- в----- ч--- С-н-я ў н-с ё-ц- в-л-н- ч-с- ---------------------------- Сёння ў нас ёсць вольны час. 0
Senn---u na---ost-’-vo-’-- c--s. S----- u n-- y----- v----- c---- S-n-y- u n-s y-s-s- v-l-n- c-a-. -------------------------------- Sennya u nas yosts’ vol’ny chas.
Danas čistimo stan. Сёння-м------іра-м у -в---р-. С---- м- п-------- у к------- С-н-я м- п-ы-і-а-м у к-а-э-ы- ----------------------------- Сёння мы прыбіраем у кватэры. 0
S--ny--my-p---іr-em u kva----. S----- m- p-------- u k------- S-n-y- m- p-y-і-a-m u k-a-e-y- ------------------------------ Sennya my prybіraem u kvatery.
Ja čistim kupatilo. Я-пр-бі--юся-ў -а-н-м--а-о-. Я п--------- ў в----- п----- Я п-ы-і-а-с- ў в-н-ы- п-к-і- ---------------------------- Я прыбіраюся ў ванным пакоі. 0
Y- -ry-----u-y- u-----y- pak-і. Y- p----------- u v----- p----- Y- p-y-і-a-u-y- u v-n-y- p-k-і- ------------------------------- Ya prybіrayusya u vannym pakoі.
Moj muž pere auto. М-й ----м---м-ш---. М-- м-- м-- м------ М-й м-ж м-е м-ш-н-. ------------------- Мой муж мые машыну. 0
Mo- --z---ye--ashy-u. M-- m--- m-- m------- M-y m-z- m-e m-s-y-u- --------------------- Moy muzh mye mashynu.
Djeca peru bicikla. Д-ец------- в--а-i--д-. Д---- м---- в---------- Д-е-і м-ю-ь в-л-с-п-д-. ----------------------- Дзеці мыюць веласiпеды. 0
Dz-t-- -y--------l-s--e-y. D----- m------ v---------- D-e-s- m-y-t-’ v-l-s-p-d-. -------------------------- Dzetsі myyuts’ velasipedy.
Nana zalijeva cvijeće. Баб-л-----і--е-кветкі. Б----- п------ к------ Б-б-л- п-л-в-е к-е-к-. ---------------------- Бабуля палівае кветкі. 0
Ba-ul-- p-l--ae-kv-t-і. B------ p------ k------ B-b-l-a p-l-v-e k-e-k-. ----------------------- Babulya palіvae kvetkі.
Djeca pospremaju dječiju sobu. Дз--і прыбі---цц- ў---іц-ч-- пако-. Д---- п---------- ў д------- п----- Д-е-і п-ы-і-а-ц-а ў д-і-я-ы- п-к-і- ----------------------------------- Дзеці прыбіраюцца ў дзіцячым пакоі. 0
Dzet----r--іra-utstsa - dz-tsyach-m --k--. D----- p------------- u d---------- p----- D-e-s- p-y-і-a-u-s-s- u d-і-s-a-h-m p-k-і- ------------------------------------------ Dzetsі prybіrayutstsa u dzіtsyachym pakoі.
Moj muž posprema svoj pisaći sto. Мой-муж-пры-------- н----с-м--ы--с-а-е. М-- м-- п---------- н- п-------- с----- М-й м-ж п-ы-і-а-ц-а н- п-с-м-в-м с-а-е- --------------------------------------- Мой муж прыбіраецца на пісьмовым стале. 0
Mo--muzh-p--b-r----ts- na pі-’-o--m --a-e. M-- m--- p------------ n- p-------- s----- M-y m-z- p-y-і-a-t-t-a n- p-s-m-v-m s-a-e- ------------------------------------------ Moy muzh prybіraetstsa na pіs’movym stale.
Ja stavljam veš u mašinu za pranje veša. Я к-ад--б--і-н- ----а-ь--ю-------. Я к---- б------ ў п------- м------ Я к-а-у б-л-з-у ў п-а-ь-у- м-ш-н-. ---------------------------------- Я кладу бялізну ў пральную машыну. 0
Y- k-ad- --al---- u -r---nuyu-m--hy--. Y- k---- b------- u p-------- m------- Y- k-a-u b-a-і-n- u p-a-’-u-u m-s-y-u- -------------------------------------- Ya kladu byalіznu u pral’nuyu mashynu.
Ja prostirem veš. Я ----е-в-ю--я-і-ну. Я р-------- б------- Я р-з-е-в-ю б-л-з-у- -------------------- Я развешваю бялізну. 0
Ya r--ve-hv----b-alі-nu. Y- r---------- b-------- Y- r-z-e-h-a-u b-a-і-n-. ------------------------ Ya razveshvayu byalіznu.
Ja peglam veš / rublje. Я-пр---ю бя--зну. Я п----- б------- Я п-а-у- б-л-з-у- ----------------- Я прасую бялізну. 0
Ya-p-asu-u--y--іzn-. Y- p------ b-------- Y- p-a-u-u b-a-і-n-. -------------------- Ya prasuyu byalіznu.
Prozori su prljavi. Во-ны брудныя. В---- б------- В-к-ы б-у-н-я- -------------- Вокны брудныя. 0
V---y -rudn--a. V---- b-------- V-k-y b-u-n-y-. --------------- Vokny brudnyya.
Pod je prljav. Па--о-а -ру-ная. П------ б------- П-д-о-а б-у-н-я- ---------------- Падлога брудная. 0
Pad-oga---ud--y-. P------ b-------- P-d-o-a b-u-n-y-. ----------------- Padloga brudnaya.
Posuđe je prljavo. П-с---бр----. П---- б------ П-с-д б-у-н-. ------------- Посуд брудны. 0
Posu----udn-. P---- b------ P-s-d b-u-n-. ------------- Posud brudny.
Ko čisti prozore? Хт---а--- во-н-? Х-- п---- в----- Х-о п-м-е в-к-ы- ---------------- Хто памые вокны? 0
K--- p-m-e-vokny? K--- p---- v----- K-t- p-m-e v-k-y- ----------------- Khto pamye vokny?
Ko usisava prašinu? Хто--уд-- п-л-сос---? Х-- б---- п---------- Х-о б-д-е п-л-с-с-ц-? --------------------- Хто будзе пыласосіць? 0
Kh------z--pylas-sі---? K--- b---- p----------- K-t- b-d-e p-l-s-s-t-’- ----------------------- Khto budze pylasosіts’?
Ko pere posuđe? Хто п--ые -о--д? Х-- п---- п----- Х-о п-м-е п-с-д- ---------------- Хто памые посуд? 0
Kht-----ye p--u-? K--- p---- p----- K-t- p-m-e p-s-d- ----------------- Khto pamye posud?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Rano učenje

Strani jezici danas dobijaju sve više na važnosti. To takođe vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Takođe mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Širomsvijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Takođe su sve omiljeni dječiji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uslovljeno razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezičke strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Takođe postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa naučnog gledišta te su sumnje neosnovane. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: Dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Da li ste to znali?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristični mnogi dijalekti. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 miliona ljudi hindu je maternji jezik. Tu spada još i najmanje 150 miliona koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!