bosanski » slovenščina   veliko – malo


68 [šezdeset i osam]

veliko – malo

-

68 [oseminšestdeset]

velik – majhen

68 [šezdeset i osam]

veliko – malo

-

68 [oseminšestdeset]

velik – majhen

Click to see the text:   
bosanskislovenščina
veliko i malo ve--- i- m----n
Slon je veliki. Sl-- j- v----.
Miš je malen. Mi- j- m-----.
   
tamno i svijetlo te--- i- s----l
Noć je tamna. No- j- t----.
Dan je svijetao. Da- j- s-----.
   
staro i mlado st-- i- m--d
Naš djed je jako star. Na- d---- j- z--- s---.
Prije 70 godina bio je još mlad. Pr-- s------------ l--- j- b-- š- m---.
   
lijepo i ružno le- i- g-d
Leptir je lijep. Me---- j- l--.
Pauk je ružan. Pa--- j- g--.
   
debelo i mršavo de--- i- s-h
Žena od 100 kila je debela. Že---- s s-- k----- j- d-----.
Muškarac od 50 kila je mršav. Mo--- s 50 (p----------) k----- j- s--.
   
skupo i jeftino dr-- i- p----i
Auto je skupo. Av-- j- d---.
Novine su jeftine. Ča----- j- p-----.
   

Code-switching

Sve više ljudi odrasta dvojezično. Oni mogu govoriti više od samo jednog jezika. Mnogo tih ljudi često mijenjaju jezike. U zavisnosti od situacije odlučuju koji će jezik koristiti. Na poslu, na primjer, govore drukčiji jezik nego kod kuće. Tako se prilagođavaju svojoj okolini. Međutim, postoji mogućnost spontano mijenjati jezike. Taj fenomen se naziva code-switching. Kod code-switchinga jezik se izmjenjuje usred goverenja. Ima mnogo razloga zašto ljudi mijenjaju jezike. Često ne pronađu odgovarajuću riječ u jednom jeziku. Izražavaju se bolje na drugom jeziku. Takođe može biti da se govornici bolje osjećaju s jednim jezikom.

Taj jezik zatim biraju za privatne i lične stvari. Ponekad u jeziku ne postoji određena riječ. U tom slučaju govornici moraju promijeniti jezik. Ili pak mijenjaju jezik kako ih se ne bi razumjelo. Tako code-switching funkcionira poput tajnog jezika. Prije se miješanje jezika kritiziralo. Smatralo se da govornik ne može ispravno govoriti nijedan jezik. Danas se to drugačije promatra. Code-switching je prepoznat kao posebna jezička sposobnost. Može biti zanimljivo promatrati ljude koji koriste code-switching. Jer često govornici ne mijenjaju samo jezik. Takođe se mijenjaju ostali komunikativni elementi. Mnogi na drugom jeziku govore brže, glasnije ili naglašenije. Ili pak odjednom koriste više gestikulacija i mimike. Stoga je code-switching uvijek i blagi culture-switching...
Odgonetnite jezik!
Francuski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Srodan je s drugim romanskim jezicima kao što su španski ili italijanski. Francuski se danas govori na svim kontinentima. Za više od 110 miliona ljudi to je maternji jezik. Ukupno oko 220 miliona ljudi govori francuski. Zato je francuski svjetski jezik.

Puno međunarodnih organizacija koristi francuski kao službeni jezik. Francuski je prije bio takođe jezik diplomatije. Danas je tu ulogu velikim dijelom preuzeo engleski. Ipak je francuski kao i prije jedan od najvažnijih jezika sporazumijevanja među različitim narodima (lingua franca). A broj govornika već godinama stalno raste! Razlog tome je snažan priraštaj stanovništva u afričkom i arapskom području. I na karipskim ostrvima ili u Južnom Pacifiku se govori francuski. Ko rado putuje, treba obavezno učiti francuski!