Knjiga fraza

bs nešto obrazložiti 3   »   sl nekaj utemeljiti 3

77 [sedamdeset i sedam]

nešto obrazložiti 3

nešto obrazložiti 3

77 [sedeminsedemdeset]

nekaj utemeljiti 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovenački Igra Više
Zašto ne jedete tortu? Z-ka---e--e--- torte? Z---- n- j---- t----- Z-k-j n- j-s-e t-r-e- --------------------- Zakaj ne jeste torte? 0
Ja moram smršati. Mo--- -h----ti. M---- s-------- M-r-m s-u-š-t-. --------------- Moram shujšati. 0
Ja je ne jedem, jer moram smršati. Ne-j-m-j-,-k-r--o--m -hu----i. N- j-- j-- k-- m---- s-------- N- j-m j-, k-r m-r-m s-u-š-t-. ------------------------------ Ne jem je, ker moram shujšati. 0
Zašto ne pijete pivo? Z-kaj ne pij-----iva? Z---- n- p----- p---- Z-k-j n- p-j-t- p-v-? --------------------- Zakaj ne pijete piva? 0
Ja moram još voziti. Mor---š----z---. M---- š- v------ M-r-m š- v-z-t-. ---------------- Moram še voziti. 0
Ja ga ne pijem, jer još moram voziti. N---i------,--er m-r-m š--vo-i-i. N- p---- g-- k-- m---- š- v------ N- p-j-m g-, k-r m-r-m š- v-z-t-. --------------------------------- Ne pijem ga, ker moram še voziti. 0
Zašto ne piješ kafu? Z---j ne ------k-ve? Z---- n- p---- k---- Z-k-j n- p-j-š k-v-? -------------------- Zakaj ne piješ kave? 0
Hladna je. M--la-je. M---- j-- M-z-a j-. --------- Mrzla je. 0
Ja je ne pijem, jer je hladna. N- --jem je---------mrzla. N- p---- j-- k-- j- m----- N- p-j-m j-, k-r j- m-z-a- -------------------------- Ne pijem je, ker je mrzla. 0
Zašto ne piješ čaj? Za--j-ne----e- č--a? Z---- n- p---- č---- Z-k-j n- p-j-š č-j-? -------------------- Zakaj ne piješ čaja? 0
Nemam šećera. Ni------adko--a. N---- s--------- N-m-m s-a-k-r-a- ---------------- Nimam sladkorja. 0
Ja ga ne pijem, jer nemam šećera. Ne --j----a, ker -i----s--d-or-a. N- p---- g-- k-- n---- s--------- N- p-j-m g-, k-r n-m-m s-a-k-r-a- --------------------------------- Ne pijem ga, ker nimam sladkorja. 0
Zašto ne jedete supu? Z-kaj -- -est- j---? Z---- n- j---- j---- Z-k-j n- j-s-e j-h-? -------------------- Zakaj ne jeste juhe? 0
Ja je nisam naručio / naručila. Ni-e- -- --r--i--a). N---- j- n---------- N-s-m j- n-r-č-l-a-. -------------------- Nisem je naročil(a). 0
Ja je ne jedem, jer je nisam naručio / naručila. N- j-m---, -e- je-n-s-m -a-oči-(a-. N- j-- j-- k-- j- n---- n---------- N- j-m j-, k-r j- n-s-m n-r-č-l-a-. ----------------------------------- Ne jem je, ker je nisem naročil(a). 0
Zašto ne jedete meso? Z-k----- j-st--mesa? Z---- n- j---- m---- Z-k-j n- j-s-e m-s-? -------------------- Zakaj ne jeste mesa? 0
Ja sam vegeterijanac. S-m-ve-eta-ij--ec---e-et-rij-n---. S-- v------------ (--------------- S-m v-g-t-r-j-n-c (-e-e-a-i-a-k-)- ---------------------------------- Sem vegetarijanec (vegetarijanka). 0
Ja ga ne jedem, jer sam vegeterijanac. N-----------e--s-- ve-et-r-jane---ve--tarija--a-. N- j-- g-- k-- s-- v------------ (--------------- N- j-m g-, k-r s-m v-g-t-r-j-n-c (-e-e-a-i-a-k-)- ------------------------------------------------- Ne jem ga, ker sem vegetarijanec (vegetarijanka). 0

Gestiuliranje pomaže kod učenja vokabulara

Kad učimo vokabular, naš mozak je jako zaposlen. Mora pohraniti svaku novu riječ. Mozgu se pri učenju može i pomoći. To se postiže gestikuliranjem. Gestikuliranje pomaže našem pamćenju. Bolje pamtimo riječi ako pritom koristimo gestikulaciju. To je jasno dokazano istraživanjem. Istraživači su ispitanicima dali da nauče vokabular. Te riječi zapravo nisu postojale. Pripadale su umjetnom jeziku. Ispitanici su neke riječi bile prenesene gestikuliranjem. To znači da ispitanici nisu samo slušali ili čitali riječi. Ispitanici su koristeći geste takođe i oponašali značenje riječi. Za vrijeme učenja im se mjerila moždana aktivnost. Pritom su istraživači došli do zanimljivog otkrića. Kod učenja riječi uz geste bilo je aktivno više područja mozga. Uz aktivnosti u centru za govor izmjerena je i senzomotorička aktivnost. Ta dodatna moždana aktivnost utječe na naše pamćenje. Učenje uz gestikuliranje uzrokuje formiranje složenih mreža. Te mreže pohranjuju novu riječ na više mjesta u mozgu. Na taj način se vokabular može učinkovitije obraditi. Kad ih želimo koristiti, naš mozak ih brže pronalazi. Takođe se bolje pohranjuju. Važno je, međutim, da je gestikuliranje povezano s riječi. Naš mozak prepoznaje kad se riječ i gestikuliranje ne slažu. Nove spoznaje bi mogle dovesti do novih metoda podučavanja. Ljudi koji znaju malo o jezicima često uče sporo. Možda će učiti lakše ako riječi oponašaju fizički...