Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   sl Preteklost 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [enainosemdeset]

Preteklost 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovenački Igra Više
pisati p----i p----- p-s-t- ------ pisati 0
On je napisao pismo. On -- nap------is-o. O- j- n------ p----- O- j- n-p-s-l p-s-o- -------------------- On je napisal pismo. 0
A ona je napisala razglednicu. I---n---e-n-pis-la r--g-e--i-o. I- o-- j- n------- r----------- I- o-a j- n-p-s-l- r-z-l-d-i-o- ------------------------------- In ona je napisala razglednico. 0
čitati b---i b---- b-a-i ----- brati 0
On je čitao ilustrovani časopis. On-je-b-a-----i--. O- j- b--- r------ O- j- b-a- r-v-j-. ------------------ On je bral revijo. 0
A ona je čitala knjigu. In--n-------a---k-jig-. I- o-- j- b---- k------ I- o-a j- b-a-a k-j-g-. ----------------------- In ona je brala knjigo. 0
uzeti v-eti v---- v-e-i ----- vzeti 0
On je uzeo cigaretu. V-----e ----cig-re-o. V--- j- e-- c-------- V-e- j- e-o c-g-r-t-. --------------------- Vzel je eno cigareto. 0
Ona je uzela komad čokolade. Vze---je-en ---č-k -o--l---. V---- j- e- k----- č-------- V-e-a j- e- k-š-e- č-k-l-d-. ---------------------------- Vzela je en košček čokolade. 0
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. O---e--i- --zve-t- -na ----vesta. O- j- b-- n------- o-- p- z------ O- j- b-l n-z-e-t- o-a p- z-e-t-. --------------------------------- On je bil nezvest, ona pa zvesta. 0
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. O---e b-- l--,--n- p-----l----. O- j- b-- l--- o-- p- m-------- O- j- b-l l-n- o-a p- m-r-j-v-. ------------------------------- On je bil len, ona pa marljiva. 0
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. O- je --- -even- -na p- --gat-. O- j- b-- r----- o-- p- b------ O- j- b-l r-v-n- o-a p- b-g-t-. ------------------------------- On je bil reven, ona pa bogata. 0
On nije imao novca, već dugove. On ni--m---d-n-rj-, -a- pa dolgo--. O- n- i--- d------- p-- p- d------- O- n- i-e- d-n-r-a- p-č p- d-l-o-e- ----------------------------------- On ni imel denarja, pač pa dolgove. 0
On nije imao sreće, već peh. O--ni --e- sre-e- p-- pa-----o. O- n- i--- s----- p-- p- s----- O- n- i-e- s-e-e- p-č p- s-o-o- ------------------------------- On ni imel sreče, pač pa smolo. 0
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. On--i bil-us-----,-pa- -- je bi- n-u-p-š-n. O- n- b-- u------- p-- p- j- b-- n--------- O- n- b-l u-p-š-n- p-č p- j- b-l n-u-p-š-n- ------------------------------------------- On ni bil uspešen, pač pa je bil neuspešen. 0
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. On -- b-l-z--o-o--en,-p---pa-j---il --za-ov---en. O- n- b-- z---------- p-- p- j- b-- n------------ O- n- b-l z-d-v-l-e-, p-č p- j- b-l n-z-d-v-l-e-. ------------------------------------------------- On ni bil zadovoljen, pač pa je bil nezadovoljen. 0
On nije bio sretan, već nesretan. O- -i--il -----n- --č pa-je --- n-sre-e-. O- n- b-- s------ p-- p- j- b-- n-------- O- n- b-l s-e-e-, p-č p- j- b-l n-s-e-e-. ----------------------------------------- On ni bil srečen, pač pa je bil nesrečen. 0
On nije bio simpatičan, već antipatičan. O--n- bil-si-p-ti-e-----č-p- je-bil---t-p--iče-. O- n- b-- s---------- p-- p- j- b-- a----------- O- n- b-l s-m-a-i-e-, p-č p- j- b-l a-t-p-t-č-n- ------------------------------------------------ On ni bil simpatičen, pač pa je bil antipatičen. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...