Knjiga fraza

bs Zemlje i jezici   »   sl Dežele in jeziki

5 [pet]

Zemlje i jezici

Zemlje i jezici

5 [pet]

Dežele in jeziki

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovenački Igra Više
Džon je iz Londona. Jo-- je-i- L--d---. J--- j- i- L------- J-h- j- i- L-n-o-a- ------------------- John je iz Londona. 0
London je u Velikoj Britaniji. Lon-o---- -ahaja----elik- --it---j-. L----- s- n----- v V----- B--------- L-n-o- s- n-h-j- v V-l-k- B-i-a-i-i- ------------------------------------ London se nahaja v Veliki Britaniji. 0
On govori engleski. On g---ri ang--šk-. O- g----- a-------- O- g-v-r- a-g-e-k-. ------------------- On govori angleško. 0
Marija je iz Madrida. M----a--e--- --dr-d-. M----- j- i- M------- M-r-j- j- i- M-d-i-a- --------------------- Marija je iz Madrida. 0
Madrid je u Španiji. Ma-rid-s- -a-aj-----pa--j-. M----- s- n----- v Š------- M-d-i- s- n-h-j- v Š-a-i-i- --------------------------- Madrid se nahaja v Španiji. 0
Ona govori španski. O-a g-v--- š-an-ko. O-- g----- š------- O-a g-v-r- š-a-s-o- ------------------- Ona govori špansko. 0
Peter i Marta su iz Berlina. P---r-i- --r----ta -z -e--i-a. P---- i- M---- s-- i- B------- P-t-r i- M-r-a s-a i- B-r-i-a- ------------------------------ Peter in Marta sta iz Berlina. 0
Berlin je u Njemačkoj. B--l---se n---j--- ---čiji. B----- s- n----- v N------- B-r-i- s- n-h-j- v N-m-i-i- --------------------------- Berlin se nahaja v Nemčiji. 0
Govorite li oboje njemački? A-i -i-va -ov------n----o? A-- v---- g------- n------ A-i v-d-a g-v-r-t- n-m-k-? -------------------------- Ali vidva govorita nemško? 0
London je glavni grad. Lon-on -- --a-no-m-st-. L----- j- g----- m----- L-n-o- j- g-a-n- m-s-o- ----------------------- London je glavno mesto. 0
Madrid i Berlin su također glavni gradovi. M-d-i- i- Be-l-- --a-t--i-gla-na m--t-. M----- i- B----- s-- t--- g----- m----- M-d-i- i- B-r-i- s-a t-d- g-a-n- m-s-a- --------------------------------------- Madrid in Berlin sta tudi glavna mesta. 0
Glavni gradovi su veliki i bučni. Gl-vna----t---o -el-ka in-buč--. G----- m---- s- v----- i- b----- G-a-n- m-s-a s- v-l-k- i- b-č-a- -------------------------------- Glavna mesta so velika in bučna. 0
Francuska je u Evropi. Franci-- -------j--- --r-p-. F------- s- n----- v E------ F-a-c-j- s- n-h-j- v E-r-p-. ---------------------------- Francija se nahaja v Evropi. 0
Egipat je u Africi. Eg----se ----ja-v --r---. E---- s- n----- v A------ E-i-t s- n-h-j- v A-r-k-. ------------------------- Egipt se nahaja v Afriki. 0
Japan je u Aziji. J-p--ska--e--ah-j----Az---. J------- s- n----- v A----- J-p-n-k- s- n-h-j- v A-i-i- --------------------------- Japonska se nahaja v Aziji. 0
Kanada je u Sjevernoj Americi. Ka---a se-n-h-------e-e--i -m-riki. K----- s- n----- v S------ A------- K-n-d- s- n-h-j- v S-v-r-i A-e-i-i- ----------------------------------- Kanada se nahaja v Severni Ameriki. 0
Panama je u Srednjoj Americi. Pa---a se--ah--a-v Sred-ji A--r---. P----- s- n----- v S------ A------- P-n-m- s- n-h-j- v S-e-n-i A-e-i-i- ----------------------------------- Panama se nahaja v Srednji Ameriki. 0
Brazil je u Južnoj Americi. Br---li----- n-h--a---J-ž-i Amer---. B-------- s- n----- v J---- A------- B-a-i-i-a s- n-h-j- v J-ž-i A-e-i-i- ------------------------------------ Brazilija se nahaja v Južni Ameriki. 0

Jezici i dijalekti

U cijelom svijetu postoji 6.000 do 7.000 različitih jezika. Broj dijalekata je naravno daleko veći. Međutim, koja je razlika između jezika i dijalekta? Dijalekti uvijek imaju jasan lokalni prizvuk. Dakle, oni pripadaju regionalnim jezičkim raznolikostima. Stoga dijalekti predstavljaju jezički oblik s najmanjim dometom. Dijalekti u pravilu postoje u govornom obliku, ne i pisanom. Oni oblikuju zaseban jezički sistem. I prate vlastita pravila. Svaki jezik teoretski može imati nekoliko dijalekata. Svi dijalekti spadaju u standardni jezik zemlje. Standardni jezik razumiju svi ljudi jedne zemlje. Njime se mogu sporazumijevati govornici najrazličitijih dijalekata. Gotovo svi dijalekti gube sve više na važnosti. U gradovima se jedva još govori na dijalektu. Standardni jezik se takođe koristi u poslovnom okruženju. Govornici dijalekata su stoga okarakterizirani kao prosti i neobrazovani. A opet su prisutni u svim društvenim slojevima. Govornici dijalekata, dakle, nisu ništa manje inteligentni od drugih. Upravo suprotno! Ko govori na dijalektu ima mnogo prednosti. Na primjer, na nastavi jezika. Govornici dijalekta znaju da postoje različiti jezički oblici. Takođe su naučili da brzo barataju jezičkim stilovima. Stoga govornici dijalekta imaju višu varijacijsku kompetenciju. Oni osjećaju koji jezični stil odgovara određenoj situaciji. To je čak naučno dokazano. Dakle: Imajte hrabrosti koristiti se dijalektom – isplati se!
Da li ste to znali?
Bugarski spada u južnoslavenske jezike. Oko 10 miliona ljudi govori bugarski. Većina njih živi naravno u Bugarskoj. Ali i u drugim zemljama se govori bugarski. Tu spadaju na primjer Ukraјina i Moldavija. Bugarski je jedan od najstarijih dokumentiranih slavenskih jezika. I ima puno posebnosti. Upadljiva je, na primjer, sličnost s albanskim i rumunskim. Oba ova jezika ne spadaju u slavenske jezike. Pa ipak ima puno paralela. Zato se svi ovi jezici nazivaju i balkanski jezici. Imaju puno zajedničkih crta, iako međusobno nisu srodni. Bugarski glagoli mogu imati izuzetno puno oblika. U bugarskom takođe ne postoji infinitiv. Ko želi da uči ovaj zanimljivi jezik, otkrit će veoma brzo puno novih stvari!