Knjiga fraza

bs Redni brojevi   »   sl Vrstilni števniki

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [enainšestdeset]

Vrstilni števniki

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovenački Igra Više
Prvi mjesec je januar. P-vi ----c -e--anu--. P--- m---- j- j------ P-v- m-s-c j- j-n-a-. --------------------- Prvi mesec je januar. 0
Drugi mjesec je februar. Dru-- --sec-je--ebru--. D---- m---- j- f------- D-u-i m-s-c j- f-b-u-r- ----------------------- Drugi mesec je februar. 0
Treći mjesec je mart. T--t-- ---ec je ----c. T----- m---- j- m----- T-e-j- m-s-c j- m-r-c- ---------------------- Tretji mesec je marec. 0
Četvrti mjesec je april. Če-rti-me--c j--a--il. Č----- m---- j- a----- Č-t-t- m-s-c j- a-r-l- ---------------------- Četrti mesec je april. 0
Peti mjesec je maj. P--i-me-----e----. P--- m---- j- m--- P-t- m-s-c j- m-j- ------------------ Peti mesec je maj. 0
Šesti mjesec je juni. Š-st- m---c--- -unij. Š---- m---- j- j----- Š-s-i m-s-c j- j-n-j- --------------------- Šesti mesec je junij. 0
Šest mjeseci je pola godine. Š---------e- je-pol--p---v-c-)-----. Š--- m------ j- p-- (--------- l---- Š-s- m-s-c-v j- p-l (-o-o-i-a- l-t-. ------------------------------------ Šest mesecev je pol (polovica) leta. 0
Januar, februar, mart, Ja--ar,-fe-r-a-- mare-, J------ f------- m----- J-n-a-, f-b-u-r- m-r-c- ----------------------- Januar, februar, marec, 0
april, maj i juni. a-ril, --j i- --n--. a----- m-- i- j----- a-r-l- m-j i- j-n-j- -------------------- april, maj in junij. 0
Sedmi mjesec je juli. S-dmi--e-ec -------j. S---- m---- j- j----- S-d-i m-s-c j- j-l-j- --------------------- Sedmi mesec je julij. 0
Osmi mjesec je avgust. Os-----se- je ------. O--- m---- j- a------ O-m- m-s-c j- a-g-s-. --------------------- Osmi mesec je avgust. 0
Deveti mjesec je septembar. D-ve-i----ec-je-se--e---r. D----- m---- j- s--------- D-v-t- m-s-c j- s-p-e-b-r- -------------------------- Deveti mesec je september. 0
Deseti mjesec je oktobar. D----i-mese--j----to-er. D----- m---- j- o------- D-s-t- m-s-c j- o-t-b-r- ------------------------ Deseti mesec je oktober. 0
Jedanaesti mjesec je novembar. E--j--i m-sec j- nov-mber. E------ m---- j- n-------- E-a-s-i m-s-c j- n-v-m-e-. -------------------------- Enajsti mesec je november. 0
Dvanaesti mjesec je decembar. Dv-n-j-ti --s-c-j- --cemb--. D-------- m---- j- d-------- D-a-a-s-i m-s-c j- d-c-m-e-. ---------------------------- Dvanajsti mesec je december. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. D--naj-- me-ec---j--en- l-to. D------- m------ j- e-- l---- D-a-a-s- m-s-c-v j- e-o l-t-. ----------------------------- Dvanajst mesecev je eno leto. 0
Juli, avgust, septembar, Ju-----avg--t-----------, J----- a------ s--------- J-l-j- a-g-s-, s-p-e-b-r- ------------------------- Julij, avgust, september, 0
oktobar, novembar i decembar. o-to-e-,----embe---n d-ce----. o------- n------- i- d-------- o-t-b-r- n-v-m-e- i- d-c-m-e-. ------------------------------ oktober, november in december. 0

Maternji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš maternji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan maternji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik zavisi od više faktora. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Takođe je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao maternji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao maternji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Primijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Uprkos tome, Kinezi su preveli sve na svoj maternji jezik...