Knjiga fraza

bs Napitci   »   sl Pijače

12 [dvanaest]

Napitci

Napitci

12 [dvanajst]

Pijače

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovenački Igra Više
Ja pijem čaj. P-j-m-ča-. P---- č--- P-j-m č-j- ---------- Pijem čaj. 0
Ja pijem kafu / kavu. Pij-m--av-. P---- k---- P-j-m k-v-. ----------- Pijem kavo. 0
Ja pijem mineralnu vodu. Pije- ---e---no----o. P---- m-------- v---- P-j-m m-n-r-l-o v-d-. --------------------- Pijem mineralno vodo. 0
Piješ li ti čaj sa limunom? P-ješ--aj z -imon-? P---- č-- z l------ P-j-š č-j z l-m-n-? ------------------- Piješ čaj z limono? 0
Piješ li ti kafu sa šećerom? Pi-eš--avo s---a--orj--? P---- k--- s s---------- P-j-š k-v- s s-a-k-r-e-? ------------------------ Piješ kavo s sladkorjem? 0
Piješ li ti vodu sa ledom? Pi-e---odo-z--ed--? P---- v--- z l----- P-j-š v-d- z l-d-m- ------------------- Piješ vodo z ledom? 0
Ovdje je zabava. T-k----e-zab-va. T---- j- z------ T-k-j j- z-b-v-. ---------------- Tukaj je zabava. 0
Ljudi piju šampanjac. Lju-j- p--ejo-penin-. L----- p----- p------ L-u-j- p-j-j- p-n-n-. --------------------- Ljudje pijejo penino. 0
Ljudi piju vino i pivo. Ljudj--pi-ej-----o -n pivo. L----- p----- v--- i- p---- L-u-j- p-j-j- v-n- i- p-v-. --------------------------- Ljudje pijejo vino in pivo. 0
Piješ li ti alkohol? Piješ-alk-h-l? P---- a------- P-j-š a-k-h-l- -------------- Piješ alkohol? 0
Piješ li ti viski? Pij-š -i--i? P---- v----- P-j-š v-s-i- ------------ Piješ viski? 0
Piješ li ti kolu s rumom? Pi--š -olo z ru-om? P---- k--- z r----- P-j-š k-l- z r-m-m- ------------------- Piješ kolo z rumom? 0
Ja ne volim šampanjac. N- m-r-- pe-in-. N- m---- p------ N- m-r-m p-n-n-. ---------------- Ne maram penine. 0
Ja ne volim vino. N---a-am-v--a. N- m---- v---- N- m-r-m v-n-. -------------- Ne maram vina. 0
Ja ne volim pivo. Ne m-r-m--iv-. N- m---- p---- N- m-r-m p-v-. -------------- Ne maram piva. 0
Beba voli mlijeko. D-jenč-i-i-aj- rad--m-e-o. D------- i---- r--- m----- D-j-n-k- i-a-o r-d- m-e-o- -------------------------- Dojenčki imajo radi mleko. 0
Dijete voli kakao i sok od jabuke. O----i im--- ra-i-ka--v -n ja-o---- sok. O----- i---- r--- k---- i- j------- s--- O-r-c- i-a-o r-d- k-k-v i- j-b-l-n- s-k- ---------------------------------------- Otroci imajo radi kakav in jabolčni sok. 0
Žena voli sok od narandže i sok od grejpfruta. Že-s-e---ajo-ra-- p---r--č-i---- in-sok gr--iv-e. Ž----- i---- r--- p--------- s-- i- s-- g-------- Ž-n-k- i-a-o r-d- p-m-r-n-n- s-k i- s-k g-e-i-k-. ------------------------------------------------- Ženske imajo rade pomarančni sok in sok grenivke. 0

Znakovi kao jezik

Ljudi su razvili jezike kako bi se mogli sporazumijevati. Čak i gluhe osobe te osobe s oštećenjem sluha imaju vlastiti jezik. To je znakovni jezik, glavni jezik gluhih osoba. Sastoji se od kombiniranih znakova. Time je taj jezik vizualni jezik, dakle “vidljiv”. Dakle, je li znakovni jezik razumljiv na međunarodnom nivou? Nije, u znakovnom jeziku takođe postoje nacionalni jezici. Svaka zemlja ima vlastiti znakovni jezik. Na njega utječe kultura te zemlje. Budući da se jezik uvijek razvija iz kulture. To je takođe slučaj i kod jezika koji se ne izražavaju riječima. Međutim, postoji i međunarodni znakovni jezik. Njegovi znakovi su ipak nešto složeniji. Doduše, nacionalni znakovni jezici ipak nalikuju jedan drugom. Mnogo znakova je ikonasto. Orijentiraju se prema obliku stvari koje predstavljaju. Najrašireniji znakovni jezik je američki znakovni jezik (American Sign Language). Znakovni jezici priznati su kao punopravni jezici. Imaju vlastitu gramatiku. No, ona se razlikuje od gramatike govornih jezika. Stoga se znakovni jezik ne može prevoditi od riječi do riječi. Međutim, postoje tumači za znakovni jezik. Znakovnim jezikom se informacije prenose paralelno. To znači da se jednim jedinim znakom može izraziti cijela rečenica. U znakovnom jeziku takođe postoje dijalekti. Regionalne posebnosti imaju vlastite znakove. I svaki znakovni jezik ima vlastitu intonaciju. Za znakove također vrijedi: Naš naglasak otkriva naše porijeklo!
Da li ste to znali?
Estonski spada u ugro-finske jezike. Srodan je s finskim i mađarskim. Paralele s mađarskim su, međutim, dosta teško prepoznatljive. Mnogi smatraju da je estonski sličan letonskom ili litvanskom jeziku. To je potpuno pogrešno. Jer ova dva jezika spadaju u sasvim drugu porodicu jezika. Estonski ne poznaje gramatičke rodove. Ne pravi se razlika između ženskog i muškog roda. Zato postoji 14 različitih padeža. Pravopis estonskog nije puno težak. Orijentira se na izgovor. To, međutim, treba obavezno vježbati s maternjim govornikom estonskog jezika. Ko želi da uči estonski, treba disciplinu i malo strpljenja. Estonci ne pridaju kod stranaca veliku pažnju malim greškama… Raduju se svakome ko se interesira za njihov jezik!