Knjiga fraza

bs Pripreme za put   »   sl Priprave za potovanje

47 [četrdeset i sedam]

Pripreme za put

Pripreme za put

47 [sedeminštirideset]

Priprave za potovanje

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovenački Igra Više
Moraš spakovati naš kofer! Sp-k-----n-jin---v--k! S------- n---- k------ S-a-i-a- n-j-n k-v-e-! ---------------------- Spakiraj najin kovček! 0
Ne smiješ ništa zaboraviti! D---- bo- ---a-p----i-! D- n- b-- č--- p------- D- n- b-š č-s- p-z-b-l- ----------------------- Da ne boš česa pozabil! 0
Treba ti veliki kofer! Po-----j-- -el-k------k! P--------- v---- k------ P-t-e-u-e- v-l-k k-v-e-! ------------------------ Potrebuješ velik kovček! 0
Ne zaboravi pasoš! N- po--b- -ze-i-po-n--l---! N- p----- v---- p---- l---- N- p-z-b- v-e-i p-t-i l-s-! --------------------------- Ne pozabi vzeti potni list! 0
Ne zaboravi avionsku kartu! Ne-p--a-- v--ti l-tal--- v------co! N- p----- v---- l------- v--------- N- p-z-b- v-e-i l-t-l-k- v-z-v-i-o- ----------------------------------- Ne pozabi vzeti letalsko vozovnico! 0
Ne zaboravi putne čekove! Ne--ozab--------pot----n- če-e! N- p----- v---- p-------- č---- N- p-z-b- v-e-i p-t-v-l-e č-k-! ------------------------------- Ne pozabi vzeti potovalne čeke! 0
Ponesi kremu za sunčanje. V---i-- sa-o k--mo za-so--enj-. V---- s s--- k---- z- s-------- V-e-i s s-b- k-e-o z- s-n-e-j-. ------------------------------- Vzemi s sabo kremo za sončenje. 0
Ponesi sunčane naočale. Vzem- ---a-o--o-----oč---. V---- s s--- s----- o----- V-e-i s s-b- s-n-n- o-a-a- -------------------------- Vzemi s sabo sončna očala. 0
Ponesi šešir za sunce. Vze---s---bo---am--k. V---- s s--- s------- V-e-i s s-b- s-a-n-k- --------------------- Vzemi s sabo slamnik. 0
Hoćeš li ponijeti autokartu? Ho-eš-----b-j v-e-i-a--omo-i-s-o ---t-? H---- s s---- v---- a----------- k----- H-č-š s s-b-j v-e-i a-t-m-b-l-k- k-r-o- --------------------------------------- Hočeš s seboj vzeti avtomobilsko karto? 0
Hoćeš li ponijeti vodič za putovanja? H-č-š --seboj --et--t-r-s-i-n- -odn--? H---- s s---- v---- t--------- v------ H-č-š s s-b-j v-e-i t-r-s-i-n- v-d-i-? -------------------------------------- Hočeš s seboj vzeti turistični vodnik? 0
Hoćeš li ponijeti kišobran? Ho--š-s --boj v--t- de----? H---- s s---- v---- d------ H-č-š s s-b-j v-e-i d-ž-i-? --------------------------- Hočeš s seboj vzeti dežnik? 0
Misli na hlače, košulje, čarape. N- -oz-bi -- -la-e- s-a------og---ce. N- p----- n- h----- s------ n-------- N- p-z-b- n- h-a-e- s-a-c-, n-g-v-c-. ------------------------------------- Ne pozabi na hlače, srajce, nogavice. 0
Misli na kravate, kaiševe, sakoe. N- --za-i-na-krava--, ---ove, s---j-. N- p----- n- k------- p------ s------ N- p-z-b- n- k-a-a-e- p-s-v-, s-k-j-. ------------------------------------- Ne pozabi na kravate, pasove, sakoje. 0
Misli na pidžame, spavaćice i majice. N- --z-b- na -i-a-e,--p---- sr-j-- -n m-j---. N- p----- n- p------ s----- s----- i- m------ N- p-z-b- n- p-ž-m-, s-a-n- s-a-c- i- m-j-c-. --------------------------------------------- Ne pozabi na pižame, spalne srajce in majice. 0
Trebaš cipele, sandale i čizme. R-bil b-- --vlje,---nda-e ----k---j-. R---- b-- č------ s------ i- š------- R-b-l b-š č-v-j-, s-n-a-e i- š-o-n-e- ------------------------------------- Rabil boš čevlje, sandale in škornje. 0
Trebaš maramice, sapun i makaze za nokte. Ra--- -o- ro--e- --------š-a-j-ce za --h--. R---- b-- r----- m--- i- š------- z- n----- R-b-l b-š r-b-e- m-l- i- š-a-j-c- z- n-h-e- ------------------------------------------- Rabil boš robce, milo in škarjice za nohte. 0
Trebaš češalj, četkicu za zube i pastu za zube. Rabil b-š gla--ik--zob-- --e------ zobn- p--to. R---- b-- g------- z---- š----- i- z---- p----- R-b-l b-š g-a-n-k- z-b-o š-e-k- i- z-b-o p-s-o- ----------------------------------------------- Rabil boš glavnik, zobno ščetko in zobno pasto. 0

Budućnost jezika

Više od 1,3 milijarde ljudi govori kineski jezik. Tako kineski govori najviše ljudi na svijetu. I tako će ostati još dugi niz godina. Budućnost drugih jezika nije toliko perspektivna. Jer će mnogi lokalni jezici izumrijeti. Trenutno se u svijetu govori oko 6.000 različitih jezika. Stručnjaci pak kažu da je većina njih ugrožena. To znači da će oko 90% svih jezika nestati. Većina njih će izumrijeti još u ovom stoljeću. To znači da svaki dan nestane jedan jezik. Značenje pojedinih jezika će se takođe mijenjati u budućnosti. Engleski je još uvijek na drugom mjestu. Međutim, broj native speakera (izvornih govornika jezika) nije stalan. Uzrok tome je demografski razvoj. Za nekoliko desetljeća drugi jezici će početi prevladavati. Na 2. i 3. mjestu će se uskoro naći hindi/urdu i arapski jezik. Engleski jezik će zauzeti 4. mjesto. Njemački će jezik potpuno nestati iz skupine ‘prvih deset’. Malajski jezik će spadati među najvažnije jezike. Dok će neki jezici izumirati, nastajat će novi jezici. To će biti hibridni jezici. Takvi će se jezički hibridi uglavnom govoriti u gradovima. U budućnosti će se razviti i sasvim nove varijante jezika. U budućnosti će, dakle, postojati različiti oblici engleskog jezika. Broj dvojezičnih ljudi će se znatno povećati u cijelom svijetu. Nije sasvim jasno kako ćemo govoriti u budućnosti. Ali za 100 godina će još uvijek postojati različiti jezici. Dakle, učenje se neće tako brzo završiti...
Da li ste to znali?
Češki je maternji jezik oko 12 miliona ljudi. Spada u zapadnoslavenske jezike. Češki i slovački su veoma slični. Razlog tome je zajednička historija oba naroda. Ipak se jezici razlikuju u nekim tačkama. Mlađi Česi i Slovaci imaju ponekad teškoća da se razumiju. Međutim, ima govornika koji koriste miješani jezik. Govorni češki dosta se razlikuje od pisanog jezika. Moglo bi se reći da književni češki postoji uglavnom u pisanom obliku. Usmeno se koristi samo u službenim prilikama ili u medijima. Ovo strogo razdvajanje je najvažnija karakteristika češkog jezika. Gramatika češkog jezika nije baš jednostavna. Ima sedam padeža i četiri roda. Učenje je ipak veoma zabavno. Pri tome se otkriva puno novih stvari.