Knjiga fraza

bs U banci   »   sl Na banki

60 [šezdeset]

U banci

U banci

60 [šestdeset]

Na banki

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovenački Igra Više
Ja želim otvoriti račun. R-d(a--b-----r-(a----č--. R----- b- o------- r----- R-d-a- b- o-p-l-a- r-č-n- ------------------------- Rad(a) bi odprl(a) račun. 0
Tu je moj pasoš. T--a- je--o--po-ni l-st. T---- j- m-- p---- l---- T-k-j j- m-j p-t-i l-s-. ------------------------ Tukaj je moj potni list. 0
A ovdje je moja adresa. I--tu-aj j- --j-na-l--. I- t---- j- m-- n------ I- t-k-j j- m-j n-s-o-. ----------------------- In tukaj je moj naslov. 0
Ja želim uplatiti novac na moj račun. Ra-(a)-bi---l--a-(-) --na---a --oj-r--un. R----- b- u--------- d---- n- s--- r----- R-d-a- b- u-l-č-l-a- d-n-r n- s-o- r-č-n- ----------------------------------------- Rad(a) bi uplačal(a) denar na svoj račun. 0
Ja želim podignuti novac sa svog računa. Ra--a---i-----n-l(----e----- svojeg- ra--n-. R----- b- d--------- d---- s s------ r------ R-d-a- b- d-i-n-l-a- d-n-r s s-o-e-a r-č-n-. -------------------------------------------- Rad(a) bi dvignil(a) denar s svojega računa. 0
Ja želim uzeti izvode sa računa. P--š-l--p-išla-------o--zpi--k-s-a----n--r--unu. P----- (------- s-- p- i------ s----- n- r------ P-i-e- (-r-š-a- s-m p- i-p-s-k s-a-j- n- r-č-n-. ------------------------------------------------ Prišel (prišla) sem po izpisek stanja na računu. 0
Ja želim unovčiti putnički ček. Rad(a) -i-u-o-----a- poto--l-i----. R----- b- u--------- p-------- č--- R-d-a- b- u-o-č-l-a- p-t-v-l-i č-k- ----------------------------------- Rad(a) bi unovčil(a) potovalni ček. 0
Koliki su troškovi? K--- -is-ke -o-prov-zi-e? K--- v----- s- p--------- K-k- v-s-k- s- p-o-i-i-e- ------------------------- Kako visoke so provizije? 0
Gdje moram potpisati? K-e m-r-m---d-i-at-? K-- m---- p--------- K-e m-r-m p-d-i-a-i- -------------------- Kje moram podpisati? 0
Ja očekujem doznaku iz Njemačke. Pri-a-u-em -akazilo i- -emč-j-. P--------- n------- i- N------- P-i-a-u-e- n-k-z-l- i- N-m-i-e- ------------------------------- Pričakujem nakazilo iz Nemčije. 0
Tu je moj broj računa. T--a------oja ---v-lk- --č--a. T---- j- m--- š------- r------ T-k-j j- m-j- š-e-i-k- r-č-n-. ------------------------------ Tukaj je moja številka računa. 0
Da li je novac stigao? J- de--r p---pel? J- d---- p------- J- d-n-r p-i-p-l- ----------------- Je denar prispel? 0
Ja želim promijeniti taj novac. Rad-b------n-al ---de-a-. R-- b- z------- t- d----- R-d b- z-m-n-a- t- d-n-r- ------------------------- Rad bi zamenjal ta denar. 0
Ja trebam američke dolare. Po-reb-jem-a-e----e do-a--e. P--------- a------- d------- P-t-e-u-e- a-e-i-k- d-l-r-e- ---------------------------- Potrebujem ameriške dolarje. 0
Molim Vas dajte mi sitne novčanice. D-jte ----pr--i-, --ob-- --n-o--e. D---- m-- p------ d----- b-------- D-j-e m-, p-o-i-, d-o-n- b-n-o-c-. ---------------------------------- Dajte mi, prosim, drobne bankovce. 0
Ima li ovdje bankomat? Al- -e tukaj-k-k--n---nk--at? A-- j- t---- k----- b-------- A-i j- t-k-j k-k-e- b-n-o-a-? ----------------------------- Ali je tukaj kakšen bankomat? 0
Koliko novca se može podići? K--ik---enarj--se ----- --i--e? K----- d------ s- l---- d------ K-l-k- d-n-r-a s- l-h-o d-i-n-? ------------------------------- Koliko denarja se lahko dvigne? 0
Koje kreditne kartice se mogu koristiti? K--š-e--re---n- --r-i---se-d- u-o----t-? K----- k------- k------ s- d- u--------- K-k-n- k-e-i-n- k-r-i-e s- d- u-o-a-i-i- ---------------------------------------- Kakšne kreditne kartice se da uporabiti? 0

Postoji li univerzalna gramatika?

Dok učimo jezik, učimo i njegovu gramatiku. Kod djece koja uče maternji jezik to se dešava automatski. Oni ne primjećuju da je njihov mozak naučio mnogo različitih pravila. No ipak od početka ispravno nauče svoj maternji jezik. Pošto postoji mnogo jezika, postoji i mnogo gramatika. Međutim, postoji li i univerzalna gramatika? Nauka se već dugo bavi tim pitanjem. Nova istraživanja bi mogla imati odgovor na njega. Istraživači mozga su došli do zanimljivog otkrića. Dali su ispitanicima da uče gramatička pravila. Ti ispitanici su bili učenici jezika. Učili su japanski i italijanski jezik. Polovica gramatičkih pravila bila je izmišljena. Međutim, ispitanici to nisu znali. Učenicima su nakon učenja prezentirane rečenice. Ispitanici su morali procijeniti da li su rečenice bile ispravne. Dok su rješavali zadatke, mozak im je bio podvrgnut analizi. To znači da su istraživači mjerili moždanu aktivnost. Tako su mogli ispitati kako je mozak reagirao na rečenice. I čini se da naš mozak prepoznaje gramatiku! Pri obradi jezika aktivna su određena područja mozga. Tu spada i Brocino područje. Nalazi se u lijevom velikom mozgu. Ono je bilo jako aktivno prilikom obrade stvarnih gramatička pravila. Aktivnost je znatno opala pri obradi izmišljenih pravila. Stoga može biti da svi gramatički sistemi imaju istu osnovu. Svi oni bi pratili iste principe. I ti principi bi nam bili urođeni...