Knjiga fraza

bs Sastanak   »   sl Zmenek

24 [dvadeset i četiri]

Sastanak

Sastanak

24 [štiriindvajset]

Zmenek

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovenački Igra Više
Jesi li propustio / propustila autobus? A-i si--amu---(a- ---obu-? A-- s- z--------- a------- A-i s- z-m-d-l-a- a-t-b-s- -------------------------- Ali si zamudil(a) avtobus? 0
Čekao / Čekala sam te pola sata. Po- --e---m t- -a------. P-- u-- s-- t- č-------- P-l u-e s-m t- č-k-l-a-. ------------------------ Pol ure sem te čakal(a). 0
Nemaš mobitel kod sebe? N-m---pri se-i ---i-ne-a tel---na? N---- p-- s--- m-------- t-------- N-m-š p-i s-b- m-b-l-e-a t-l-f-n-? ---------------------------------- Nimaš pri sebi mobilnega telefona? 0
Sljedeći put budi tačan! Bod- -as-----ič--o--n --točna! B--- n--------- t---- / t----- B-d- n-s-e-n-i- t-č-n / t-č-a- ------------------------------ Bodi naslednjič točen / točna! 0
Sljedeći put uzmi taksi! V-------sl-d---č -a---! V---- n--------- t----- V-e-i n-s-e-n-i- t-k-i- ----------------------- Vzemi naslednjič taksi! 0
Sljedeći put ponesi kišobran! Vz------sled-ji--s -ab--d-ž-ik! V---- n--------- s s--- d------ V-e-i n-s-e-n-i- s s-b- d-ž-i-! ------------------------------- Vzemi naslednjič s sabo dežnik! 0
Sutra imam slobodno. J--ri-i-a-----sto. J---- i--- p------ J-t-i i-a- p-o-t-. ------------------ Jutri imam prosto. 0
Hoćemo li se sutra sastati? A-i--e--ob--a ju--i? A-- s- d----- j----- A-i s- d-b-v- j-t-i- -------------------- Ali se dobiva jutri? 0
Žao mi je, sutra ne mogu. Ža- -i-je, ----k--utri ---mo-em. Ž-- m- j-- a---- j---- n- m----- Ž-l m- j-, a-p-k j-t-i n- m-r-m- -------------------------------- Žal mi je, ampak jutri ne morem. 0
Imaš li za ovaj vikend već nešto planirano? A-- --a--za -a---k-n- -e--a-šno---v--no--? A-- i--- z- t- v----- ž- k----- o--------- A-i i-a- z- t- v-k-n- ž- k-k-n- o-v-z-o-t- ------------------------------------------ Ali imaš za ta vikend že kakšno obveznost? 0
Ili imaš već dogovoren sastanak? A------ž- imaš--ogovor-en --u- -men-k? A-- p- ž- i--- d--------- d--- z------ A-i p- ž- i-a- d-g-v-r-e- d-u- z-e-e-? -------------------------------------- Ali pa že imaš dogovorjen drug zmenek? 0
Predlažem da se nađemo za vikend. P---l-g-m---- s-----i-o-(d--iv---t- vik-n-. P--------- d- s- d----- (------- t- v------ P-e-l-g-m- d- s- d-b-m- (-o-i-a- t- v-k-n-. ------------------------------------------- Predlagam, da se dobimo (dobiva) ta vikend. 0
Hoćemo li na piknik? B- -m--i (i-e-a---i---k? B- i---- (------ p------ B- i-e-i (-m-l-) p-k-i-? ------------------------ Bi imeli (imela) piknik? 0
Hoćemo li se odvesti do plaže? B- šl- -š-a- -a--la--? B- š-- (---- n- p----- B- š-i (-l-) n- p-a-o- ---------------------- Bi šli (šla) na plažo? 0
Hoćemo li ići u planine? B- š-- -š--)-v h-ib-? B- š-- (---- v h----- B- š-i (-l-) v h-i-e- --------------------- Bi šli (šla) v hribe? 0
Doći ću po tebe u biro. Priš-l bo--p-te v --sa-no. P----- b-- p--- v p------- P-i-e- b-m p-t- v p-s-r-o- -------------------------- Prišel bom pote v pisarno. 0
Doći ću po tebe kući. P-i-el -o- p-t- n---o-. P----- b-- p--- n- d--- P-i-e- b-m p-t- n- d-m- ----------------------- Prišel bom pote na dom. 0
Doći ću po tebe na autobusku stanicu. Pr-š---bom---------a--obu--o --s--j-. P----- b-- p--- n- a-------- p------- P-i-e- b-m p-t- n- a-t-b-s-o p-s-a-o- ------------------------------------- Prišel bom pote na avtobusno postajo. 0

Savjeti za učenje stranih jezika

Uvijek je naporno učiti novi jezik. Izgovor, gramatička pravila i vokabular iziskuju mnogo discipline. Međutim, postoje različiti trikovi koji olakšavaju učenje! Kao prvo, važno je pozitivno razmišljati. Radujte se novom jeziku i novim iskustvima! Teoretski je svejedno čime ćete započeti. Izaberite jednu temu koja Vas posebno zanima. Korisno je da se najprije koncentrirate na slušanje i govorenje. Zatim čitajte i pišite. Otkrijte sistem koji najbolje odgovara Vašoj svakodnevici. Kod pridjeva možete uvijek naučiti antonime u isto vrijeme. Ili pak u svom stanu objesite plakate s vokabularom. U autu ili prilikom vježbanja možete učiti iz audiopodataka. Prekinite učenje ako Vam je određena tema preteška. Napravite pauzu ili učite nešto drugo! Tako nikada nećete izgubiti volju za novim jezikom. Rješavanje križaljki na novom jeziku je zabavno. Filmovi na stranom jeziku pružaju raznovrsnost. Čitanjem novina na stranom jeziku učite puno o zemlji i ljudima. Na internetu ima mnogo vježbi koje mogu zamijeniti one iz Vaših udžbenika. I nađite prijatelje koji takođe vole učiti jezike. Nikad nemojte odvojeno učiti nove sadržaje, već uvijek u kontekstu! Sve redovno ponavljajte! Na taj način Vaš mozak može dobro zapamtiti gradivo. Oni kojima je teorije dosta trebali bi spakovati svoje kofere! Jer nigdje se ne uči tako učinkovito kao među izvornim govornicima. Možete voditi dnevnik o svojim iskustvima na svom putovanju. Najvažnije je ipak: Nikad nemojte odustati!
Da li ste to znali?
Korejski govori oko 75 miliona ljudi. Oni naravno žive prije svega u Sjevernoj i Južnoj Koreji. I u Kini i Japanu ima korejskih manjina. Nauka nije još sasvim sigurno utvrdila kojoj jezičkoj porodici korejski pripada. Da ja Koreja podijeljena primjećuje se i u jeziku obiju zemalja. Južna Koreja preuzima, na primjer, puno riječi iz engleskog. Sjeverni Korejci često ne razumiju te riječi. Standardni jezici obiju zemalja orijentiraju se na pojedinačni dijalekt glavnih gradova. Sljedeća posebnost korejskog jezika je njegova tačnost. Jezik, na primjer, ukazuje kakve odnose govornici imaju jedan prema drugom. Ima puno oblika za izražavanje učtivosti i puno raznih oblika za rođake. Korejsko pismo je slovno pismo. Pojedina slova se obuhvataju kao slogovi u imaginarnim kvadratima. Posebno su zanimljivi suglasnici koji svojim oblikom funkcioniraju kao slike. Oni pokazuju koji položaj pri izgovoru imaju usta, jezik, nepce i resica.