Knjiga fraza

bs Genitiv   »   sl Rodilnik (Genitiv)

99 [devedeset i devet]

Genitiv

Genitiv

99 [devetindevetdeset]

Rodilnik (Genitiv)

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovenački Igra Više
Mačka moje prijateljice m---a -oj- --ija-e----e m---- m--- p----------- m-č-a m-j- p-i-a-e-j-c- ----------------------- mačka moje prijateljice 0
Pas mog prijatelja pes -o---a pr--a--l-a p-- m----- p--------- p-s m-j-g- p-i-a-e-j- --------------------- pes mojega prijatelja 0
Igračke moje djece ig-a----o--h--trok i----- m---- o---- i-r-č- m-j-h o-r-k ------------------ igrače mojih otrok 0
Ovo je mantil mog kolege. To-je ---š- m-j-g- -ole--. T- j- p---- m----- k------ T- j- p-a-č m-j-g- k-l-g-. -------------------------- To je plašč mojega kolega. 0
Ovo je auto moje kolegice. T--je-a--o mo-e koleg---. T- j- a--- m--- k-------- T- j- a-t- m-j- k-l-g-c-. ------------------------- To je avto moje kolegice. 0
Ovo je posao mojih kolega. T--je-de-o -o---a ----g-. T- j- d--- m----- k------ T- j- d-l- m-j-g- k-l-g-. ------------------------- To je delo mojega kolega. 0
Dugme na košulji je otpalo. G-m- - -rajc- -------d--. G--- s s----- j- o------- G-m- s s-a-c- j- o-p-d-l- ------------------------- Gumb s srajce je odpadel. 0
Ključ od garaže je nestao. Kl-u-- ---a------v-č. K----- g----- n- v--- K-j-č- g-r-ž- n- v-č- --------------------- Ključa garaže ni več. 0
Šefov kompjuter je pokvaren. Še--- rač--a-ni- je--okv--je-. Š---- r--------- j- p--------- Š-f-v r-č-n-l-i- j- p-k-a-j-n- ------------------------------ Šefov računalnik je pokvarjen. 0
Ko su roditelji djevojčice? Kj------ta--i---h-d---e-? K-- s- s----- t-- d------ K-e s- s-a-š- t-h d-k-e-? ------------------------- Kje so starši teh deklet? 0
Kako da dođem do kuće njenih roditelja? K-k- -r-de-----h-še----h-v---s-a-š--? K--- p----- d- h--- n------- s------- K-k- p-i-e- d- h-š- n-i-o-i- s-a-š-v- ------------------------------------- Kako pridem do hiše njihovih staršev? 0
Kuća stoji na kraju ulice. H-š--s-----na k-ncu--l-c-. H--- s---- n- k---- u----- H-š- s-o-i n- k-n-u u-i-e- -------------------------- Hiša stoji na koncu ulice. 0
Kako se zove glavni grad Švicarske? Kako-s- imenuj--g-av-o--------vic-? K--- s- i------ g----- m---- Š----- K-k- s- i-e-u-e g-a-n- m-s-o Š-i-e- ----------------------------------- Kako se imenuje glavno mesto Švice? 0
Koji je naslov knjige? K---e---e --s-ov t- -njige? K----- j- n----- t- k------ K-k-e- j- n-s-o- t- k-j-g-? --------------------------- Kakšen je naslov te knjige? 0
Kako se zovu djeca od komšije? Ka-o-s- -m-n-j-j- -os-do-i --r-c-? K--- s- i-------- s------- o------ K-k- s- i-e-u-e-o s-s-d-v- o-r-c-? ---------------------------------- Kako se imenujejo sosedovi otroci? 0
Kada je školski raspust djece? K-a- ---jo-o--o-- ---s-e po-it----? K--- i---- o----- š----- p--------- K-a- i-a-o o-r-c- š-l-k- p-č-t-i-e- ----------------------------------- Kdaj imajo otroci šolske počitnice? 0
Kada su doktorovi terimini za pacijente? K--j-d-la---rav-i-? K--- d--- z-------- K-a- d-l- z-r-v-i-? ------------------- Kdaj dela zdravnik? 0
Kada je otvoren muzej? O- --t---h -----je -dp-------j? O- k------ u--- j- o---- m----- O- k-t-r-h u-a- j- o-p-t m-z-j- ------------------------------- Ob katerih urah je odprt muzej? 0

Bolja koncentracija = bolje učenje

Prilikom učenja moramo da se koncentriramo. Naša cjelokupna pažnja se mora usmjeriti na jednu stvar. Sposobnost koncentracije nije urođena. Prvo moramo naučiti da se koncentriramo. To se obično događa u vrtiću ili školi. Sa šest godina djeca se mogu koncentrirati oko 15 minuta. Četrnaestogodišnjaci se mogu koncentrirati i raditi duplo više od toga. Koncentracijska faza odraslih traje oko 45 minuta. Nakon nekog vremena koncentracija popušta. Učenici tada gube interes za materiju. Takođe nije isključeno da se umore ili postanu nervozni. Učenje tako postaje teže. Memorija ne može toliko učinkovito pohranjivati sadržaj. Međutim, koncentracija se može povećati! Vrlo je važno da se osoba prije učenja dobro naspava. Onaj ko je umoran može se koncentrirati samo na kratko vrijeme. Kad smo umorni naš mozak pravi više grešaka. Naše emocije takođe utječu na našu koncentraciju. Ko želi učinkovito učiti, trebalo bi da bude u neutralnom emotivnom stanju. Previše pozitivnih ili negativnih emocija sprječava uspješno učenje. Naravno da se osjećaji ne mogu uvijek kontrolirati. No može ih se pokušati ignorirati tokom učenja. Onaj ko se želi koncentrirati mora biti motiviran. Kod učenja trebamo uvijek pred sobom imati cilj. Samo tada je naš mozak spreman na koncentraciju. Za dobru koncentraciju takođe je važno mirno okruženje. Takođe: Pri učenju reba piti puno vode; to vas drži budnima... Ko se pridržava ovih savjeta, sigurno ostaje dugo koncentriran!