Knjiga fraza

bs Zavisne rečenice sa da li   »   sl Odvisni stavki z ali (če)

93 [devedeset i tri]

Zavisne rečenice sa da li

Zavisne rečenice sa da li

93 [triindevetdeset]

Odvisni stavki z ali (če)

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovenački Igra Više
Ne znam da li me on voli. Ne-v-m, ------ --ubi ---- rad). Ne vem, ali me ljubi (ima rad). N- v-m- a-i m- l-u-i (-m- r-d-. ------------------------------- Ne vem, ali me ljubi (ima rad). 0
Ne znam da li će se on vratiti. Ne-ve-- ----s- b--v--i-. Ne vem, ali se bo vrnil. N- v-m- a-i s- b- v-n-l- ------------------------ Ne vem, ali se bo vrnil. 0
Ne znam da li će me nazvati. Ne-v-m--ali m---o--okl---l. Ne vem, ali me bo poklical. N- v-m- a-i m- b- p-k-i-a-. --------------------------- Ne vem, ali me bo poklical. 0
Da li on mene ipak voli? A-i-me res----bi? Ali me res ljubi? A-i m- r-s l-u-i- ----------------- Ali me res ljubi? 0
Da li će se on ipak vratiti? Al---o priše- n-za-? Ali bo prišel nazaj? A-i b- p-i-e- n-z-j- -------------------- Ali bo prišel nazaj? 0
Da li će me on ipak nazvati? A-- -e--o re- -ok--cal? Ali me bo res poklical? A-i m- b- r-s p-k-i-a-? ----------------------- Ali me bo res poklical? 0
Pitam se da li on misli na mene. Sprašu--m--e--ali ---li-na--. Sprašujem se, ali misli name. S-r-š-j-m s-, a-i m-s-i n-m-. ----------------------------- Sprašujem se, ali misli name. 0
Pitam se da li on ima drugu. S--a-uj---se----i--ma--a--no d-ugo. Sprašujem se, ali ima kakšno drugo. S-r-š-j-m s-, a-i i-a k-k-n- d-u-o- ----------------------------------- Sprašujem se, ali ima kakšno drugo. 0
Pitam se da li on laže. S-r-š--e--se----i-la--. Sprašujem se, ali laže. S-r-š-j-m s-, a-i l-ž-. ----------------------- Sprašujem se, ali laže. 0
Misli li on ipak na mene? A-i --loh--is----a-e? Ali sploh misli name? A-i s-l-h m-s-i n-m-? --------------------- Ali sploh misli name? 0
Ima li on ipak neku drugu? A-i ----k-kš-o drugo? Ali ima kakšno drugo? A-i i-a k-k-n- d-u-o- --------------------- Ali ima kakšno drugo? 0
Kaže li on ipak istinu? Ali-sp----go--ri r--ni-o? Ali sploh govori resnico? A-i s-l-h g-v-r- r-s-i-o- ------------------------- Ali sploh govori resnico? 0
Sumnjam da li me on stvarno voli. D-o-i---da-----ma -ar-- --d. Dvomim, da me ima zares rad. D-o-i-, d- m- i-a z-r-s r-d- ---------------------------- Dvomim, da me ima zares rad. 0
Sumnjam da li će mi pisati. Dvo---, da-m-----p----. Dvomim, da mi bo pisal. D-o-i-, d- m- b- p-s-l- ----------------------- Dvomim, da mi bo pisal. 0
Sumnjam da li će me oženiti. Dv---m---a--e----por---l ---ano. Dvomim, da se bo poročil z mano. D-o-i-, d- s- b- p-r-č-l z m-n-. -------------------------------- Dvomim, da se bo poročil z mano. 0
Da li on mene stvarno voli? Al------m---ar---rad? Ali me ima zares rad? A-i m- i-a z-r-s r-d- --------------------- Ali me ima zares rad? 0
Da li će mi ipak pisati? Al- mi bo s--o--pisal? Ali mi bo sploh pisal? A-i m- b- s-l-h p-s-l- ---------------------- Ali mi bo sploh pisal? 0
Da li će me ipak oženiti? Ali se -o sp-o- -oroči- ---a-o? Ali se bo sploh poročil z mano? A-i s- b- s-l-h p-r-č-l z m-n-? ------------------------------- Ali se bo sploh poročil z mano? 0

Kako mozak uči gramatiku?

Svoj maternji jezik počinjemo učiti kao bebe. To se dešava potpuno automatski. Mi to ne primjećujemo. Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi. Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla. Svaki dan čuje nove stvari. Stalno dobija nova impulse. Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno. Mora se ponašati ekonomično. Zato se orijentira na pravilnosti. Mozak pamti ono što često čuje. On registrira koliko često se neka stvar ponavlja. Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo. Djeca znaju da li je neka rečenica tačna ili netačna. Međutim, ne znaju zašto je to tako. Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio. Odrasli drugačije uče jezike. Oni već poznaju strukturu svog maternjeg jezika. Ona je osnova za nova gramatička pravila. Odraslima je za učenje potrebna nastava. Mozak ima utvrđen sistem prilikom učenja gramatike. To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima. Oni se pohranjuju u različitа područja mozga. Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga. Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih. Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa. Još nije istraženo na koji tačno način mozak uči gramatiku. No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...