Knjiga fraza

bs Zemlje i jezici   »   eo Landoj kaj lingvoj

5 [pet]

Zemlje i jezici

Zemlje i jezici

5 [kvin]

Landoj kaj lingvoj

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski esperanto Igra Više
Džon je iz Londona. Jo-ano es--s--l --n-o-o. J----- e---- e- L------- J-h-n- e-t-s e- L-n-o-o- ------------------------ Johano estas el Londono. 0
London je u Velikoj Britaniji. Lo-dono--i--a--e- B-itu-o. L------ s----- e- B------- L-n-o-o s-t-a- e- B-i-u-o- -------------------------- Londono situas en Britujo. 0
On govori engleski. L---a--la- l- an-la-. L- p------ l- a------ L- p-r-l-s l- a-g-a-. --------------------- Li parolas la anglan. 0
Marija je iz Madrida. Mar-a -s-as -l Ma-ri-o. M---- e---- e- M------- M-r-a e-t-s e- M-d-i-o- ----------------------- Maria estas el Madrido. 0
Madrid je u Španiji. M---i-- --tua--en H-s-a-u-o. M------ s----- e- H--------- M-d-i-o s-t-a- e- H-s-a-u-o- ---------------------------- Madrido situas en Hispanujo. 0
Ona govori španski. Ŝ--p--ol-s--a---s-an-n. Ŝ- p------ l- h-------- Ŝ- p-r-l-s l- h-s-a-a-. ----------------------- Ŝi parolas la hispanan. 0
Peter i Marta su iz Berlina. Pe-r---aj ----a -s-a---l-Berl-no. P---- k-- M---- e---- e- B------- P-t-o k-j M-r-a e-t-s e- B-r-i-o- --------------------------------- Petro kaj Marta estas el Berlino. 0
Berlin je u Njemačkoj. Be-li-- s--u-s e- ---man--o. B------ s----- e- G--------- B-r-i-o s-t-a- e- G-r-a-u-o- ---------------------------- Berlino situas en Germanujo. 0
Govorite li oboje njemački? Ĉu a-b---v----ro-a- -- -e-m---n? Ĉ- a---- v- p------ l- g-------- Ĉ- a-b-ŭ v- p-r-l-s l- g-r-a-a-? -------------------------------- Ĉu ambaŭ vi parolas la germanan? 0
London je glavni grad. Lon--no-e--a-----u--o. L------ e---- ĉ------- L-n-o-o e-t-s ĉ-f-r-o- ---------------------- Londono estas ĉefurbo. 0
Madrid i Berlin su također glavni gradovi. Ma--i-- --- B-rl--- ----ŭ -s--s -efurb--. M------ k-- B------ a---- e---- ĉ-------- M-d-i-o k-j B-r-i-o a-k-ŭ e-t-s ĉ-f-r-o-. ----------------------------------------- Madrido kaj Berlino ankaŭ estas ĉefurboj. 0
Glavni gradovi su veliki i bučni. Ĉe-ur-oj -s-as--r--da- -a---r---. Ĉ------- e---- g------ k-- b----- Ĉ-f-r-o- e-t-s g-a-d-j k-j b-u-j- --------------------------------- Ĉefurboj estas grandaj kaj bruaj. 0
Francuska je u Evropi. F-a------s-t-as-e- E--opo. F------- s----- e- E------ F-a-c-j- s-t-a- e- E-r-p-. -------------------------- Francujo situas en Eŭropo. 0
Egipat je u Africi. Egipt-j- -i--as -n -friko. E------- s----- e- A------ E-i-t-j- s-t-a- e- A-r-k-. -------------------------- Egiptujo situas en Afriko. 0
Japan je u Aziji. Ja--n--- sit-a- -- -z-o. J------- s----- e- A---- J-p-n-j- s-t-a- e- A-i-. ------------------------ Japanujo situas en Azio. 0
Kanada je u Sjevernoj Americi. K-na-o s---a--e- ---d-meri--. K----- s----- e- N----------- K-n-d- s-t-a- e- N-r-a-e-i-o- ----------------------------- Kanado situas en Nordameriko. 0
Panama je u Srednjoj Americi. Pana-- -i-u-- -- Ce-tra--r-k-. P----- s----- e- C------------ P-n-m- s-t-a- e- C-n-r-m-r-k-. ------------------------------ Panamo situas en Centrameriko. 0
Brazil je u Južnoj Americi. Braz--o-s-tu-s-en Su-ameri-o. B------ s----- e- S---------- B-a-i-o s-t-a- e- S-d-m-r-k-. ----------------------------- Brazilo situas en Sudameriko. 0

Jezici i dijalekti

U cijelom svijetu postoji 6.000 do 7.000 različitih jezika. Broj dijalekata je naravno daleko veći. Međutim, koja je razlika između jezika i dijalekta? Dijalekti uvijek imaju jasan lokalni prizvuk. Dakle, oni pripadaju regionalnim jezičkim raznolikostima. Stoga dijalekti predstavljaju jezički oblik s najmanjim dometom. Dijalekti u pravilu postoje u govornom obliku, ne i pisanom. Oni oblikuju zaseban jezički sistem. I prate vlastita pravila. Svaki jezik teoretski može imati nekoliko dijalekata. Svi dijalekti spadaju u standardni jezik zemlje. Standardni jezik razumiju svi ljudi jedne zemlje. Njime se mogu sporazumijevati govornici najrazličitijih dijalekata. Gotovo svi dijalekti gube sve više na važnosti. U gradovima se jedva još govori na dijalektu. Standardni jezik se takođe koristi u poslovnom okruženju. Govornici dijalekata su stoga okarakterizirani kao prosti i neobrazovani. A opet su prisutni u svim društvenim slojevima. Govornici dijalekata, dakle, nisu ništa manje inteligentni od drugih. Upravo suprotno! Ko govori na dijalektu ima mnogo prednosti. Na primjer, na nastavi jezika. Govornici dijalekta znaju da postoje različiti jezički oblici. Takođe su naučili da brzo barataju jezičkim stilovima. Stoga govornici dijalekta imaju višu varijacijsku kompetenciju. Oni osjećaju koji jezični stil odgovara određenoj situaciji. To je čak naučno dokazano. Dakle: Imajte hrabrosti koristiti se dijalektom – isplati se!
Da li ste to znali?
Bugarski spada u južnoslavenske jezike. Oko 10 miliona ljudi govori bugarski. Većina njih živi naravno u Bugarskoj. Ali i u drugim zemljama se govori bugarski. Tu spadaju na primjer Ukraјina i Moldavija. Bugarski je jedan od najstarijih dokumentiranih slavenskih jezika. I ima puno posebnosti. Upadljiva je, na primjer, sličnost s albanskim i rumunskim. Oba ova jezika ne spadaju u slavenske jezike. Pa ipak ima puno paralela. Zato se svi ovi jezici nazivaju i balkanski jezici. Imaju puno zajedničkih crta, iako međusobno nisu srodni. Bugarski glagoli mogu imati izuzetno puno oblika. U bugarskom takođe ne postoji infinitiv. Ko želi da uči ovaj zanimljivi jezik, otkrit će veoma brzo puno novih stvari!