Knjiga fraza

bs Zemlje i jezici   »   be Краіны і мовы

5 [pet]

Zemlje i jezici

Zemlje i jezici

5 [пяць]

5 [pyats’]

Краіны і мовы

[Kraіny і movy]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Džon je iz Londona. Д-о- –-- Л---ана. Д--- – з Л------- Д-о- – з Л-н-а-а- ----------------- Джон – з Лондана. 0
D--o- - - -ond-na. D---- – z L------- D-h-n – z L-n-a-a- ------------------ Dzhon – z Londana.
London je u Velikoj Britaniji. Лонд-- зн----з--ц----В---к---ы--н--. Л----- з---------- ў В-------------- Л-н-а- з-а-о-з-ц-а ў В-л-к-б-ы-а-і-. ------------------------------------ Лондан знаходзіцца ў Вялікабрытаніі. 0
L-nd-n-zn-kh-d---s--a-u---a-іka-r---nіі. L----- z------------- u V--------------- L-n-a- z-a-h-d-і-s-s- u V-a-і-a-r-t-n-і- ---------------------------------------- Londan znakhodzіtstsa u Vyalіkabrytanіі.
On govori engleski. Ён --зм--ля- -а-анг-і---у. Ё- р-------- п------------ Ё- р-з-а-л-е п---н-л-й-к-. -------------------------- Ён размаўляе па-англійску. 0
E- r-----lya----a-ang--ysk-. E- r---------- p------------ E- r-z-a-l-a-e p---n-l-y-k-. ---------------------------- En razmaulyaye pa-anglіysku.
Marija je iz Madrida. М-р-----з--а--ыд-. М---- – з М------- М-р-я – з М-д-ы-а- ------------------ Марыя – з Мадрыда. 0
Ma---a-–-z -adry-a. M----- – z M------- M-r-y- – z M-d-y-a- ------------------- Maryya – z Madryda.
Madrid je u Španiji. М-др-- -на--дз---а - Іс-а-і-. М----- з---------- ў І------- М-д-ы- з-а-о-з-ц-а ў І-п-н-і- ----------------------------- Мадрыд знаходзіцца ў Іспаніі. 0
M-dr-d z--k-o-zіtst---u ------і. M----- z------------- u І------- M-d-y- z-a-h-d-і-s-s- u І-p-n-і- -------------------------------- Madryd znakhodzіtstsa u Іspanіі.
Ona govori španski. Я-- -азмаўл-- ----с--нскай-м-ве. Я-- р-------- н- і-------- м---- Я-а р-з-а-л-е н- і-п-н-к-й м-в-. -------------------------------- Яна размаўляе на іспанскай мове. 0
Y-na---zm-ulyaye--a-іspan-kay--ov-. Y--- r---------- n- і-------- m---- Y-n- r-z-a-l-a-e n- і-p-n-k-y m-v-. ----------------------------------- Yana razmaulyaye na іspanskay move.
Peter i Marta su iz Berlina. Пет-р-і ---та---- --рл-на. П---- і М---- – з Б------- П-т-р і М-р-а – з Б-р-і-а- -------------------------- Петэр і Марта – з Берліна. 0
P-te--і-Ma--a –-z-----іna. P---- і M---- – z B------- P-t-r і M-r-a – z B-r-і-a- -------------------------- Peter і Marta – z Berlіna.
Berlin je u Njemačkoj. Бер-і- --ахо----ц- ў-----а--і. Б----- з---------- ў Г-------- Б-р-і- з-а-о-з-ц-а ў Г-р-а-і-. ------------------------------ Берлін знаходзіцца ў Германіі. 0
Be-lі- -na---dzіts-sa - Germa-іі. B----- z------------- u G-------- B-r-і- z-a-h-d-і-s-s- u G-r-a-і-. --------------------------------- Berlіn znakhodzіtstsa u Germanіі.
Govorite li oboje njemački? Вы а--е------ў---це -а--я---к-? В- а--- р---------- п---------- В- а-о- р-з-а-л-е-е п---я-е-к-? ------------------------------- Вы абое размаўляеце па-нямецку? 0
Vy--boe -az-aulyay-ts--p---ya----k-? V- a--- r------------- p------------ V- a-o- r-z-a-l-a-e-s- p---y-m-t-k-? ------------------------------------ Vy aboe razmaulyayetse pa-nyametsku?
London je glavni grad. Л--дан ---э---сталіца. Л----- – г--- с------- Л-н-а- – г-т- с-а-і-а- ---------------------- Лондан – гэта сталіца. 0
L--d-- --ge-- ----іtsa. L----- – g--- s-------- L-n-a- – g-t- s-a-і-s-. ----------------------- Londan – geta stalіtsa.
Madrid i Berlin su također glavni gradovi. Мадры-----ер--н-– та----а ста---ы. М----- і Б----- – т------ с------- М-д-ы- і Б-р-і- – т-к-а-а с-а-і-ы- ---------------------------------- Мадрыд і Берлін – таксама сталіцы. 0
M-dryd-і -er-і--–--aksa-a-s--l----. M----- і B----- – t------ s-------- M-d-y- і B-r-і- – t-k-a-a s-a-і-s-. ----------------------------------- Madryd і Berlіn – taksama stalіtsy.
Glavni gradovi su veliki i bučni. С-------в---кі--і ш-м---. С------ в------ і ш------ С-а-і-ы в-л-к-я і ш-м-ы-. ------------------------- Сталіцы вялікія і шумныя. 0
St-lіt-y vya----ya і shum---a. S------- v-------- і s-------- S-a-і-s- v-a-і-і-a і s-u-n-y-. ------------------------------ Stalіtsy vyalіkіya і shumnyya.
Francuska je u Evropi. Ф-ан-ы- -н-х---іц-а-ў ---о--. Ф------ з---------- ў Е------ Ф-а-ц-я з-а-о-з-ц-а ў Е-р-п-. ----------------------------- Францыя знаходзіцца ў Еўропе. 0
Fra-t-yya-zn-kho-zіts--- ---Eu-o-e. F-------- z------------- u Y------- F-a-t-y-a z-a-h-d-і-s-s- u Y-u-o-e- ----------------------------------- Frantsyya znakhodzіtstsa u YEurope.
Egipat je u Africi. Ег------н-х--зі-ц--ў -ф--ц-. Е----- з---------- ў А------ Е-і-е- з-а-о-з-ц-а ў А-р-ц-. ---------------------------- Егіпет знаходзіцца ў Афрыцы. 0
E----t---a----z-tst-a ----r-t-y. E----- z------------- u A------- E-і-e- z-a-h-d-і-s-s- u A-r-t-y- -------------------------------- Egіpet znakhodzіtstsa u Afrytsy.
Japan je u Aziji. Я-о--я-з-ах--з-цца----зіі. Я----- з---------- ў А---- Я-о-і- з-а-о-з-ц-а ў А-і-. -------------------------- Японія знаходзіцца ў Азіі. 0
Y-p----- zn-kho--іtst-- ---z--. Y------- z------------- u A---- Y-p-n-y- z-a-h-d-і-s-s- u A-і-. ------------------------------- Yaponіya znakhodzіtstsa u Azіі.
Kanada je u Sjevernoj Americi. Кана-а -н---д-іц-а-ў П-ў-очн---А-ер-цы. К----- з---------- ў П-------- А------- К-н-д- з-а-о-з-ц-а ў П-ў-о-н-й А-е-ы-ы- --------------------------------------- Канада знаходзіцца ў Паўночнай Амерыцы. 0
K-n-d- zn-k-o-z--s-s- u Pa-no-hn-- A----t--. K----- z------------- u P--------- A-------- K-n-d- z-a-h-d-і-s-s- u P-u-o-h-a- A-e-y-s-. -------------------------------------------- Kanada znakhodzіtstsa u Paunochnay Amerytsy.
Panama je u Srednjoj Americi. П---м- зна-о-з-цца ў Ц-н--а-ь--й-Аме----. П----- з---------- ў Ц---------- А------- П-н-м- з-а-о-з-ц-а ў Ц-н-р-л-н-й А-е-ы-ы- ----------------------------------------- Панама знаходзіцца ў Цэнтральнай Амерыцы. 0
Pan----zn-k---zі-s-s--u-T----ra--n-y--me-----. P----- z------------- u T----------- A-------- P-n-m- z-a-h-d-і-s-s- u T-e-t-a-’-a- A-e-y-s-. ---------------------------------------------- Panama znakhodzіtstsa u Tsentral’nay Amerytsy.
Brazil je u Južnoj Americi. Б------я -на-од------ў Па---ё-а- Ам-рыц-. Б------- з---------- ў П-------- А------- Б-а-і-і- з-а-о-з-ц-а ў П-ў-н-в-й А-е-ы-ы- ----------------------------------------- Бразілія знаходзіцца ў Паўднёвай Амерыцы. 0
Braz----- z-a-h-d------a u P--dnev-y-Am-r----. B-------- z------------- u P-------- A-------- B-a-і-і-a z-a-h-d-і-s-s- u P-u-n-v-y A-e-y-s-. ---------------------------------------------- Brazіlіya znakhodzіtstsa u Paudnevay Amerytsy.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Jezici i dijalekti

U cijelom svijetu postoji 6.000 do 7.000 različitih jezika. Broj dijalekata je naravno daleko veći. Međutim, koja je razlika između jezika i dijalekta? Dijalekti uvijek imaju jasan lokalni prizvuk. Dakle, oni pripadaju regionalnim jezičkim raznolikostima. Stoga dijalekti predstavljaju jezički oblik s najmanjim dometom. Dijalekti u pravilu postoje u govornom obliku, ne i pisanom. Oni oblikuju zaseban jezički sistem. I prate vlastita pravila. Svaki jezik teoretski može imati nekoliko dijalekata. Svi dijalekti spadaju u standardni jezik zemlje. Standardni jezik razumiju svi ljudi jedne zemlje. Njime se mogu sporazumijevati govornici najrazličitijih dijalekata. Gotovo svi dijalekti gube sve više na važnosti. U gradovima se jedva još govori na dijalektu. Standardni jezik se takođe koristi u poslovnom okruženju. Govornici dijalekata su stoga okarakterizirani kao prosti i neobrazovani. A opet su prisutni u svim društvenim slojevima. Govornici dijalekata, dakle, nisu ništa manje inteligentni od drugih. Upravo suprotno! Ko govori na dijalektu ima mnogo prednosti. Na primjer, na nastavi jezika. Govornici dijalekta znaju da postoje različiti jezički oblici. Takođe su naučili da brzo barataju jezičkim stilovima. Stoga govornici dijalekta imaju višu varijacijsku kompetenciju. Oni osjećaju koji jezični stil odgovara određenoj situaciji. To je čak naučno dokazano. Dakle: Imajte hrabrosti koristiti se dijalektom – isplati se!
Da li ste to znali?
Bugarski spada u južnoslavenske jezike. Oko 10 miliona ljudi govori bugarski. Većina njih živi naravno u Bugarskoj. Ali i u drugim zemljama se govori bugarski. Tu spadaju na primjer Ukraјina i Moldavija. Bugarski je jedan od najstarijih dokumentiranih slavenskih jezika. I ima puno posebnosti. Upadljiva je, na primjer, sličnost s albanskim i rumunskim. Oba ova jezika ne spadaju u slavenske jezike. Pa ipak ima puno paralela. Zato se svi ovi jezici nazivaju i balkanski jezici. Imaju puno zajedničkih crta, iako međusobno nisu srodni. Bugarski glagoli mogu imati izuzetno puno oblika. U bugarskom takođe ne postoji infinitiv. Ko želi da uči ovaj zanimljivi jezik, otkrit će veoma brzo puno novih stvari!