Knjiga fraza

bs Zemlje i jezici   »   ca Països i llengües

5 [pet]

Zemlje i jezici

Zemlje i jezici

5 [cinc]

Països i llengües

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski katalonski Igra Više
Džon je iz Londona. Joh- és de L-nd---. J--- é- d- L------- J-h- é- d- L-n-r-s- ------------------- John és de Londres. 0
London je u Velikoj Britaniji. Lo-------s a -- --a--Bret--ya. L------ é- a l- G--- B-------- L-n-r-s é- a l- G-a- B-e-a-y-. ------------------------------ Londres és a la Gran Bretanya. 0
On govori engleski. Ell-parl- an-l-s. E-- p---- a------ E-l p-r-a a-g-è-. ----------------- Ell parla anglès. 0
Marija je iz Madrida. L- Ma-ia -- d---a-r-d. L- M---- é- d- M------ L- M-r-a é- d- M-d-i-. ---------------------- La Maria és de Madrid. 0
Madrid je u Španiji. Mad-id -----ob--a E----y-. M----- e- t---- a E------- M-d-i- e- t-o-a a E-p-n-a- -------------------------- Madrid es troba a Espanya. 0
Ona govori španski. E-la par-- -s-a-y--. E--- p---- e-------- E-l- p-r-a e-p-n-o-. -------------------- Ella parla espanyol. 0
Peter i Marta su iz Berlina. P-------Mar-ha-s-- -- ---l--. P---- i M----- s-- d- B------ P-t-r i M-r-h- s-n d- B-r-í-. ----------------------------- Peter i Martha són de Berlín. 0
Berlin je u Njemačkoj. Be-l---e--tro-a - A-ema-y-. B----- e- t---- a A-------- B-r-í- e- t-o-a a A-e-a-y-. --------------------------- Berlín es troba a Alemanya. 0
Govorite li oboje njemački? T-t- -o--par-eu--lema--? T--- d-- p----- a------- T-t- d-s p-r-e- a-e-a-y- ------------------------ Tots dos parleu alemany? 0
London je glavni grad. L---r-s ---u-- -ap--a-. L------ é- u-- c------- L-n-r-s é- u-a c-p-t-l- ----------------------- Londres és una capital. 0
Madrid i Berlin su također glavni gradovi. Ma-rid --Be-l-- -am-é---- c-p--a-s. M----- i B----- t---- s-- c-------- M-d-i- i B-r-í- t-m-é s-n c-p-t-l-. ----------------------------------- Madrid i Berlín també són capitals. 0
Glavni gradovi su veliki i bučni. L-- --pi-al- s-- --an- --s----l---s. L-- c------- s-- g---- i s---------- L-s c-p-t-l- s-n g-a-s i s-r-l-o-e-. ------------------------------------ Les capitals són grans i sorolloses. 0
Francuska je u Evropi. Fr--ça--s tr-b- - Europa. F----- e- t---- a E------ F-a-ç- e- t-o-a a E-r-p-. ------------------------- França es troba a Europa. 0
Egipat je u Africi. Eg--te-es t---a a-------ca. E----- e- t---- a l-------- E-i-t- e- t-o-a a l-À-r-c-. --------------------------- Egipte es troba a l’Àfrica. 0
Japan je u Aziji. El-Japó-----ro-a-a-l’À-ia. E- J--- e- t---- a l------ E- J-p- e- t-o-a a l-À-i-. -------------------------- El Japó es troba a l’Àsia. 0
Kanada je u Sjevernoj Americi. El -a-adà-e--tr--a-- --A---ica---l Nor-. E- C----- e- t---- a l-------- d-- N---- E- C-n-d- e- t-o-a a l-A-è-i-a d-l N-r-. ---------------------------------------- El Canadà es troba a l’Amèrica del Nord. 0
Panama je u Srednjoj Americi. E---an--à-es tr-ba a -’A--r-c- Cen-r--. E- P----- e- t---- a l-------- C------- E- P-n-m- e- t-o-a a l-A-è-i-a C-n-r-l- --------------------------------------- El Panamà es troba a l’Amèrica Central. 0
Brazil je u Južnoj Americi. El B--s-l es-tro-a a-l’---r-ca-d-- --d. E- B----- e- t---- a l-------- d-- S--- E- B-a-i- e- t-o-a a l-A-è-i-a d-l S-d- --------------------------------------- El Brasil es troba a l’Amèrica del Sud. 0

Jezici i dijalekti

U cijelom svijetu postoji 6.000 do 7.000 različitih jezika. Broj dijalekata je naravno daleko veći. Međutim, koja je razlika između jezika i dijalekta? Dijalekti uvijek imaju jasan lokalni prizvuk. Dakle, oni pripadaju regionalnim jezičkim raznolikostima. Stoga dijalekti predstavljaju jezički oblik s najmanjim dometom. Dijalekti u pravilu postoje u govornom obliku, ne i pisanom. Oni oblikuju zaseban jezički sistem. I prate vlastita pravila. Svaki jezik teoretski može imati nekoliko dijalekata. Svi dijalekti spadaju u standardni jezik zemlje. Standardni jezik razumiju svi ljudi jedne zemlje. Njime se mogu sporazumijevati govornici najrazličitijih dijalekata. Gotovo svi dijalekti gube sve više na važnosti. U gradovima se jedva još govori na dijalektu. Standardni jezik se takođe koristi u poslovnom okruženju. Govornici dijalekata su stoga okarakterizirani kao prosti i neobrazovani. A opet su prisutni u svim društvenim slojevima. Govornici dijalekata, dakle, nisu ništa manje inteligentni od drugih. Upravo suprotno! Ko govori na dijalektu ima mnogo prednosti. Na primjer, na nastavi jezika. Govornici dijalekta znaju da postoje različiti jezički oblici. Takođe su naučili da brzo barataju jezičkim stilovima. Stoga govornici dijalekta imaju višu varijacijsku kompetenciju. Oni osjećaju koji jezični stil odgovara određenoj situaciji. To je čak naučno dokazano. Dakle: Imajte hrabrosti koristiti se dijalektom – isplati se!
Da li ste to znali?
Bugarski spada u južnoslavenske jezike. Oko 10 miliona ljudi govori bugarski. Većina njih živi naravno u Bugarskoj. Ali i u drugim zemljama se govori bugarski. Tu spadaju na primjer Ukraјina i Moldavija. Bugarski je jedan od najstarijih dokumentiranih slavenskih jezika. I ima puno posebnosti. Upadljiva je, na primjer, sličnost s albanskim i rumunskim. Oba ova jezika ne spadaju u slavenske jezike. Pa ipak ima puno paralela. Zato se svi ovi jezici nazivaju i balkanski jezici. Imaju puno zajedničkih crta, iako međusobno nisu srodni. Bugarski glagoli mogu imati izuzetno puno oblika. U bugarskom takođe ne postoji infinitiv. Ko želi da uči ovaj zanimljivi jezik, otkrit će veoma brzo puno novih stvari!