Knjiga fraza

bs Zemlje i jezici   »   mk Земји и јазици

5 [pet]

Zemlje i jezici

Zemlje i jezici

5 [пет]

5 [pyet]

Земји и јазици

[Zyemјi i јazitzi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
Džon je iz Londona. Џон е -- ---д--. Џ-- е о- Л------ Џ-н е о- Л-н-о-. ---------------- Џон е од Лондон. 0
Dʒo---e -- Lon--n. D--- y- o- L------ D-o- y- o- L-n-o-. ------------------ Dʒon ye od London.
London je u Velikoj Britaniji. Л-ндо--се на-ѓа-в--А-г-иј-. Л----- с- н---- в- А------- Л-н-о- с- н-о-а в- А-г-и-а- --------------------------- Лондон се наоѓа во Англија. 0
Lo--o--sy----o-- -o--ngu----. L----- s-- n---- v- A-------- L-n-o- s-e n-o-a v- A-g-l-ј-. ----------------------------- London sye naoѓa vo Anguliјa.
On govori engleski. Т-ј збо-у-- а----с-и. Т-- з------ а-------- Т-ј з-о-у-а а-г-и-к-. --------------------- Тој зборува англиски. 0
T-- z-oroov- --g--i-ki. T-- z------- a--------- T-ј z-o-o-v- a-g-l-s-i- ----------------------- Toј zboroova anguliski.
Marija je iz Madrida. Ма-иј-------М--р-д. М----- е о- М------ М-р-ј- е о- М-д-и-. ------------------- Марија е од Мадрид. 0
M--i-- ye od ---ri-. M----- y- o- M------ M-r-ј- y- o- M-d-i-. -------------------- Mariјa ye od Madrid.
Madrid je u Španiji. М----- се-нао-- в--Шп-н-ја. М----- с- н---- в- Ш------- М-д-и- с- н-о-а в- Ш-а-и-а- --------------------------- Мадрид се наоѓа во Шпанија. 0
Madr-- s---n-oѓ- vo--h-a-iј-. M----- s-- n---- v- S-------- M-d-i- s-e n-o-a v- S-p-n-ј-. ----------------------------- Madrid sye naoѓa vo Shpaniјa.
Ona govori španski. Т-- з--ру---шп----и. Т-- з------ ш------- Т-а з-о-у-а ш-а-с-и- -------------------- Таа зборува шпански. 0
Taa--bo-o------p-n---. T-- z------- s-------- T-a z-o-o-v- s-p-n-k-. ---------------------- Taa zboroova shpanski.
Peter i Marta su iz Berlina. П-та- --М-р-- -е--д Берли-. П---- и М---- с- о- Б------ П-т-р и М-р-а с- о- Б-р-и-. --------------------------- Петар и Марта се од Берлин. 0
Pyet-- i-M---- sy---d-----li-. P----- i M---- s-- o- B------- P-e-a- i M-r-a s-e o- B-e-l-n- ------------------------------ Pyetar i Marta sye od Byerlin.
Berlin je u Njemačkoj. Б--л-- ---н-оѓ--в- Г-рма-и-а. Б----- с- н---- в- Г--------- Б-р-и- с- н-о-а в- Г-р-а-и-а- ----------------------------- Берлин се наоѓа во Германија. 0
Bye--i- sy- na----v----y---an---. B------ s-- n---- v- G----------- B-e-l-n s-e n-o-a v- G-y-r-a-i-a- --------------------------------- Byerlin sye naoѓa vo Guyermaniјa.
Govorite li oboje njemački? Збо--в-т--ли--ие --а-ца-а--е--а-ск-? З-------- л- в-- д------- г--------- З-о-у-а-е л- в-е д-а-ц-т- г-р-а-с-и- ------------------------------------ Зборувате ли вие двајцата германски? 0
Z--roo----e ---v-y- --a--za----uye-m---k-? Z---------- l- v--- d-------- g----------- Z-o-o-v-t-e l- v-y- d-a-t-a-a g-y-r-a-s-i- ------------------------------------------ Zboroovatye li viye dvaјtzata guyermanski?
London je glavni grad. Л-н--н - глав-----ад. Л----- е г----- г---- Л-н-о- е г-а-е- г-а-. --------------------- Лондон е главен град. 0
Lon--n-y- gu---y-n -ur--. L----- y- g------- g----- L-n-o- y- g-l-v-e- g-r-d- ------------------------- London ye gulavyen gurad.
Madrid i Berlin su također glavni gradovi. М----д и--ерлин -- ис-о---к----ав-- гр-до-и. М----- и Б----- с- и--- т--- г----- г------- М-д-и- и Б-р-и- с- и-т- т-к- г-а-н- г-а-о-и- -------------------------------------------- Мадрид и Берлин се исто така главни градови. 0
M-d-i- i-By-rl-n-------to-ta---g--avn-----ad-v-. M----- i B------ s-- i--- t--- g------ g-------- M-d-i- i B-e-l-n s-e i-t- t-k- g-l-v-i g-r-d-v-. ------------------------------------------------ Madrid i Byerlin sye isto taka gulavni guradovi.
Glavni gradovi su veliki i bučni. Гл-вн-т- г--д-ви -- -ол-ми------ни. Г------- г------ с- г----- и б----- Г-а-н-т- г-а-о-и с- г-л-м- и б-ч-и- ----------------------------------- Главните градови се големи и бучни. 0
G----ni-y----radovi---- g--l--mi i-b-o-h-i. G--------- g------- s-- g------- i b------- G-l-v-i-y- g-r-d-v- s-e g-o-y-m- i b-o-h-i- ------------------------------------------- Gulavnitye guradovi sye guolyemi i boochni.
Francuska je u Evropi. Фр---и-а--е -а-ѓ--в- --р--а. Ф------- с- н---- в- Е------ Ф-а-ц-ј- с- н-о-а в- Е-р-п-. ---------------------------- Франција се наоѓа во Европа. 0
F--n-z--a-s-e n--ѓ- v- Y--r---. F-------- s-- n---- v- Y------- F-a-t-i-a s-e n-o-a v- Y-v-o-a- ------------------------------- Frantziјa sye naoѓa vo Yevropa.
Egipat je u Africi. Еги-ет -е-на--- в- А-р--а. Е----- с- н---- в- А------ Е-и-е- с- н-о-а в- А-р-к-. -------------------------- Египет се наоѓа во Африка. 0
Y-g---ye----e-naoѓa----A-r-ka. Y-------- s-- n---- v- A------ Y-g-i-y-t s-e n-o-a v- A-r-k-. ------------------------------ Yeguipyet sye naoѓa vo Afrika.
Japan je u Aziji. Ј------а-се-н-оѓа в--Азија. Ј------- с- н---- в- А----- Ј-п-н-ј- с- н-о-а в- А-и-а- --------------------------- Јапонија се наоѓа во Азија. 0
Јaponiј----- n-o-a----A-iј-. Ј------- s-- n---- v- A----- Ј-p-n-ј- s-e n-o-a v- A-i-a- ---------------------------- Јaponiјa sye naoѓa vo Aziјa.
Kanada je u Sjevernoj Americi. К-над---е------ ---С--е--- -мер---. К----- с- н---- в- С------ А------- К-н-д- с- н-о-а в- С-в-р-а А-е-и-а- ----------------------------------- Канада се наоѓа во Северна Америка. 0
K-nada -ye -aoѓ--v- Syevye--- Am---ika. K----- s-- n---- v- S-------- A-------- K-n-d- s-e n-o-a v- S-e-y-r-a A-y-r-k-. --------------------------------------- Kanada sye naoѓa vo Syevyerna Amyerika.
Panama je u Srednjoj Americi. Па---а-се -а-ѓа--о-Средна-Ам-ри--. П----- с- н---- в- С----- А------- П-н-м- с- н-о-а в- С-е-н- А-е-и-а- ---------------------------------- Панама се наоѓа во Средна Америка. 0
P-na---sye n-oѓa--- --ye-na Am-erika. P----- s-- n---- v- S------ A-------- P-n-m- s-e n-o-a v- S-y-d-a A-y-r-k-. ------------------------------------- Panama sye naoѓa vo Sryedna Amyerika.
Brazil je u Južnoj Americi. Бр---- ---н---а -о Јуж-а--м-р--а. Б----- с- н---- в- Ј---- А------- Б-а-и- с- н-о-а в- Ј-ж-а А-е-и-а- --------------------------------- Бразил се наоѓа во Јужна Америка. 0
B-azil -y- na-ѓ- -- -o-ʐn---m-e-i-a. B----- s-- n---- v- Ј----- A-------- B-a-i- s-e n-o-a v- Ј-o-n- A-y-r-k-. ------------------------------------ Brazil sye naoѓa vo Јooʐna Amyerika.

Jezici i dijalekti

U cijelom svijetu postoji 6.000 do 7.000 različitih jezika. Broj dijalekata je naravno daleko veći. Međutim, koja je razlika između jezika i dijalekta? Dijalekti uvijek imaju jasan lokalni prizvuk. Dakle, oni pripadaju regionalnim jezičkim raznolikostima. Stoga dijalekti predstavljaju jezički oblik s najmanjim dometom. Dijalekti u pravilu postoje u govornom obliku, ne i pisanom. Oni oblikuju zaseban jezički sistem. I prate vlastita pravila. Svaki jezik teoretski može imati nekoliko dijalekata. Svi dijalekti spadaju u standardni jezik zemlje. Standardni jezik razumiju svi ljudi jedne zemlje. Njime se mogu sporazumijevati govornici najrazličitijih dijalekata. Gotovo svi dijalekti gube sve više na važnosti. U gradovima se jedva još govori na dijalektu. Standardni jezik se takođe koristi u poslovnom okruženju. Govornici dijalekata su stoga okarakterizirani kao prosti i neobrazovani. A opet su prisutni u svim društvenim slojevima. Govornici dijalekata, dakle, nisu ništa manje inteligentni od drugih. Upravo suprotno! Ko govori na dijalektu ima mnogo prednosti. Na primjer, na nastavi jezika. Govornici dijalekta znaju da postoje različiti jezički oblici. Takođe su naučili da brzo barataju jezičkim stilovima. Stoga govornici dijalekta imaju višu varijacijsku kompetenciju. Oni osjećaju koji jezični stil odgovara određenoj situaciji. To je čak naučno dokazano. Dakle: Imajte hrabrosti koristiti se dijalektom – isplati se!
Da li ste to znali?
Bugarski spada u južnoslavenske jezike. Oko 10 miliona ljudi govori bugarski. Većina njih živi naravno u Bugarskoj. Ali i u drugim zemljama se govori bugarski. Tu spadaju na primjer Ukraјina i Moldavija. Bugarski je jedan od najstarijih dokumentiranih slavenskih jezika. I ima puno posebnosti. Upadljiva je, na primjer, sličnost s albanskim i rumunskim. Oba ova jezika ne spadaju u slavenske jezike. Pa ipak ima puno paralela. Zato se svi ovi jezici nazivaju i balkanski jezici. Imaju puno zajedničkih crta, iako međusobno nisu srodni. Bugarski glagoli mogu imati izuzetno puno oblika. U bugarskom takođe ne postoji infinitiv. Ko želi da uči ovaj zanimljivi jezik, otkrit će veoma brzo puno novih stvari!