Knjiga fraza

bs Zemlje i jezici   »   el Χώρες και γλώσσες

5 [pet]

Zemlje i jezici

Zemlje i jezici

5 [πέντε]

5 [pénte]

Χώρες και γλώσσες

[Chṓres kai glṓsses]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski grčki Igra Više
Džon je iz Londona. Ο -ζον ε--αι-απ---ο-----ίνο. Ο Τ--- ε---- α-- τ- Λ------- Ο Τ-ο- ε-ν-ι α-ό τ- Λ-ν-ί-ο- ---------------------------- Ο Τζον είναι από το Λονδίνο. 0
O ---n -í--i--pó-t- L----no. O T--- e---- a-- t- L------- O T-o- e-n-i a-ó t- L-n-í-o- ---------------------------- O Tzon eínai apó to Londíno.
London je u Velikoj Britaniji. Τ--Λ-νδίν----ίσκετα- -τη Μεγάλ- ---ταν--. Τ- Λ------ β-------- σ-- Μ----- Β-------- Τ- Λ-ν-ί-ο β-ί-κ-τ-ι σ-η Μ-γ-λ- Β-ε-α-ί-. ----------------------------------------- Το Λονδίνο βρίσκεται στη Μεγάλη Βρετανία. 0
T- Lond-n- b------ai s-- -eg-lē -r-t---a. T- L------ b-------- s-- M----- B-------- T- L-n-í-o b-í-k-t-i s-ē M-g-l- B-e-a-í-. ----------------------------------------- To Londíno brísketai stē Megálē Bretanía.
On govori engleski. Α-τός μιλ--ι -γγ--κά. Α---- μ----- α------- Α-τ-ς μ-λ-ε- α-γ-ι-ά- --------------------- Αυτός μιλάει αγγλικά. 0
A---- mil--- a---i--. A---- m----- a------- A-t-s m-l-e- a-g-i-á- --------------------- Autós miláei angliká.
Marija je iz Madrida. Η-Μαρ-α είνα--από-τ---αδ-ί--. Η Μ---- ε---- α-- τ- Μ------- Η Μ-ρ-α ε-ν-ι α-ό τ- Μ-δ-ί-η- ----------------------------- Η Μαρία είναι από τη Μαδρίτη. 0
Ē--a-í-----a- --ó-tē-----ítē. Ē M---- e---- a-- t- M------- Ē M-r-a e-n-i a-ó t- M-d-í-ē- ----------------------------- Ē María eínai apó tē Madrítē.
Madrid je u Španiji. Η Μα----η-βρ-σκεται-στην --παν--. Η Μ------ β-------- σ--- Ι------- Η Μ-δ-ί-η β-ί-κ-τ-ι σ-η- Ι-π-ν-α- --------------------------------- Η Μαδρίτη βρίσκεται στην Ισπανία. 0
Ē-Madrítē--rís-et-i----n I-p-ní-. Ē M------ b-------- s--- I------- Ē M-d-í-ē b-í-k-t-i s-ē- I-p-n-a- --------------------------------- Ē Madrítē brísketai stēn Ispanía.
Ona govori španski. Α--- μιλάει --π-νικά. Α--- μ----- ι-------- Α-τ- μ-λ-ε- ι-π-ν-κ-. --------------------- Αυτή μιλάει ισπανικά. 0
Aut-----áe- --pa-i--. A--- m----- i-------- A-t- m-l-e- i-p-n-k-. --------------------- Autḗ miláei ispaniká.
Peter i Marta su iz Berlina. Ο -έ-ερ-κ---η--ά-τα εί--ι---ό τ--Βερολίν-. Ο Π---- κ-- η Μ---- ε---- α-- τ- Β-------- Ο Π-τ-ρ κ-ι η Μ-ρ-α ε-ν-ι α-ό τ- Β-ρ-λ-ν-. ------------------------------------------ Ο Πέτερ και η Μάρτα είναι από το Βερολίνο. 0
O --t-- kai - M-r-- -------pó -o B----í--. O P---- k-- ē M---- e---- a-- t- B-------- O P-t-r k-i ē M-r-a e-n-i a-ó t- B-r-l-n-. ------------------------------------------ O Péter kai ē Márta eínai apó to Berolíno.
Berlin je u Njemačkoj. Το-Β-ρολ--ο-βρίσκε-α- στη Γ-ρ---ία. Τ- Β------- β-------- σ-- Γ-------- Τ- Β-ρ-λ-ν- β-ί-κ-τ-ι σ-η Γ-ρ-α-ί-. ----------------------------------- Το Βερολίνο βρίσκεται στη Γερμανία. 0
T--B-rolín- -r-sketai-----Ge--a---. T- B------- b-------- s-- G-------- T- B-r-l-n- b-í-k-t-i s-ē G-r-a-í-. ----------------------------------- To Berolíno brísketai stē Germanía.
Govorite li oboje njemački? Μ----ε κα--οι---ο --ρ------; Μ----- κ-- ο- δ-- γ--------- Μ-λ-τ- κ-ι ο- δ-ο γ-ρ-α-ι-ά- ---------------------------- Μιλάτε και οι δύο γερμανικά; 0
M--á-e-ka---i d---ge--an-k-? M----- k-- o- d-- g--------- M-l-t- k-i o- d-o g-r-a-i-á- ---------------------------- Miláte kai oi dýo germaniká?
London je glavni grad. Τ- --ν-ί----ίνα- -ρ-τεύο---. Τ- Λ------ ε---- π---------- Τ- Λ-ν-ί-ο ε-ν-ι π-ω-ε-ο-σ-. ---------------------------- Το Λονδίνο είναι πρωτεύουσα. 0
T--Lond----eí-a- p-ō--ú----. T- L------ e---- p---------- T- L-n-í-o e-n-i p-ō-e-o-s-. ---------------------------- To Londíno eínai prōteúousa.
Madrid i Berlin su također glavni gradovi. Η----ρ--- -αι--- --ρ---ν- -ί--- -πίσ-- πρω-------ς. Η Μ------ κ-- τ- Β------- ε---- ε----- π----------- Η Μ-δ-ί-η κ-ι τ- Β-ρ-λ-ν- ε-ν-ι ε-ί-η- π-ω-ε-ο-σ-ς- --------------------------------------------------- Η Μαδρίτη και το Βερολίνο είναι επίσης πρωτεύουσες. 0
Ē-----í-- -a- to B---lín--e-nai---í------ōt-ú---e-. Ē M------ k-- t- B------- e---- e----- p----------- Ē M-d-í-ē k-i t- B-r-l-n- e-n-i e-í-ē- p-ō-e-o-s-s- --------------------------------------------------- Ē Madrítē kai to Berolíno eínai epísēs prōteúouses.
Glavni gradovi su veliki i bučni. Ο---ρ---ύ-υσ-ς------ -ε----ς -αι θ-ρυ---εις. Ο- π---------- ε---- μ------ κ-- θ---------- Ο- π-ω-ε-ο-σ-ς ε-ν-ι μ-γ-λ-ς κ-ι θ-ρ-β-δ-ι-. -------------------------------------------- Οι πρωτεύουσες είναι μεγάλες και θορυβώδεις. 0
Oi-prōt--o-se---í-ai --g---s-----tho--bṓ--i-. O- p---------- e---- m------ k-- t----------- O- p-ō-e-o-s-s e-n-i m-g-l-s k-i t-o-y-ṓ-e-s- --------------------------------------------- Oi prōteúouses eínai megáles kai thorybṓdeis.
Francuska je u Evropi. Η---λ-ία-β------α---τη- ----πη. Η Γ----- β-------- σ--- Ε------ Η Γ-λ-ί- β-ί-κ-τ-ι σ-η- Ε-ρ-π-. ------------------------------- Η Γαλλία βρίσκεται στην Ευρώπη. 0
Ē --llí- b-íske-a- s-ēn Eur-pē. Ē G----- b-------- s--- E------ Ē G-l-í- b-í-k-t-i s-ē- E-r-p-. ------------------------------- Ē Gallía brísketai stēn Eurṓpē.
Egipat je u Africi. Η -ί-υπτ---βρ-σ-ε--ι -τ-- -----ή. Η Α------- β-------- σ--- Α------ Η Α-γ-π-ο- β-ί-κ-τ-ι σ-η- Α-ρ-κ-. --------------------------------- Η Αίγυπτος βρίσκεται στην Αφρική. 0
Ē -íg-p--s-b-í----a- --ē------i--. Ē A------- b-------- s--- A------- Ē A-g-p-o- b-í-k-t-i s-ē- A-h-i-ḗ- ---------------------------------- Ē Aígyptos brísketai stēn Aphrikḗ.
Japan je u Aziji. Η----ω-ί- βρίσ-ετ-ι στην-Α--α. Η Ι------ β-------- σ--- Α---- Η Ι-π-ν-α β-ί-κ-τ-ι σ-η- Α-ί-. ------------------------------ Η Ιαπωνία βρίσκεται στην Ασία. 0
Ē-I--ō--- --ísk-----s--n-A-í-. Ē I------ b-------- s--- A---- Ē I-p-n-a b-í-k-t-i s-ē- A-í-. ------------------------------ Ē Iapōnía brísketai stēn Asía.
Kanada je u Sjevernoj Americi. Ο---ν-δ----ρ-σκ-ται--τ- -όρει- -μερ-κ-. Ο Κ------ β-------- σ-- Β----- Α------- Ο Κ-ν-δ-ς β-ί-κ-τ-ι σ-η Β-ρ-ι- Α-ε-ι-ή- --------------------------------------- Ο Καναδάς βρίσκεται στη Βόρεια Αμερική. 0
O---n---- --í---tai -tē Bór--a-Amer--ḗ. O K------ b-------- s-- B----- A------- O K-n-d-s b-í-k-t-i s-ē B-r-i- A-e-i-ḗ- --------------------------------------- O Kanadás brísketai stē Bóreia Amerikḗ.
Panama je u Srednjoj Americi. Ο--α-αμά- β-ίσ------σ-η- Κε-τ-ι-ή--με---ή. Ο Π------ β-------- σ--- Κ------- Α------- Ο Π-ν-μ-ς β-ί-κ-τ-ι σ-η- Κ-ν-ρ-κ- Α-ε-ι-ή- ------------------------------------------ Ο Παναμάς βρίσκεται στην Κεντρική Αμερική. 0
O --nam-----ísk--ai -t----en--i---Am---k-. O P------ b-------- s--- K------- A------- O P-n-m-s b-í-k-t-i s-ē- K-n-r-k- A-e-i-ḗ- ------------------------------------------ O Panamás brísketai stēn Kentrikḗ Amerikḗ.
Brazil je u Južnoj Americi. Η Βρ-ζ-λί--β-ίσκετ-ι στη--ότι- --ε--κή. Η Β------- β-------- σ-- Ν---- Α------- Η Β-α-ι-ί- β-ί-κ-τ-ι σ-η Ν-τ-α Α-ε-ι-ή- --------------------------------------- Η Βραζιλία βρίσκεται στη Νότια Αμερική. 0
Ē Bra-ilía br-sk--a- s-ē-Nót-- -mer---. Ē B------- b-------- s-- N---- A------- Ē B-a-i-í- b-í-k-t-i s-ē N-t-a A-e-i-ḗ- --------------------------------------- Ē Brazilía brísketai stē Nótia Amerikḗ.

Jezici i dijalekti

U cijelom svijetu postoji 6.000 do 7.000 različitih jezika. Broj dijalekata je naravno daleko veći. Međutim, koja je razlika između jezika i dijalekta? Dijalekti uvijek imaju jasan lokalni prizvuk. Dakle, oni pripadaju regionalnim jezičkim raznolikostima. Stoga dijalekti predstavljaju jezički oblik s najmanjim dometom. Dijalekti u pravilu postoje u govornom obliku, ne i pisanom. Oni oblikuju zaseban jezički sistem. I prate vlastita pravila. Svaki jezik teoretski može imati nekoliko dijalekata. Svi dijalekti spadaju u standardni jezik zemlje. Standardni jezik razumiju svi ljudi jedne zemlje. Njime se mogu sporazumijevati govornici najrazličitijih dijalekata. Gotovo svi dijalekti gube sve više na važnosti. U gradovima se jedva još govori na dijalektu. Standardni jezik se takođe koristi u poslovnom okruženju. Govornici dijalekata su stoga okarakterizirani kao prosti i neobrazovani. A opet su prisutni u svim društvenim slojevima. Govornici dijalekata, dakle, nisu ništa manje inteligentni od drugih. Upravo suprotno! Ko govori na dijalektu ima mnogo prednosti. Na primjer, na nastavi jezika. Govornici dijalekta znaju da postoje različiti jezički oblici. Takođe su naučili da brzo barataju jezičkim stilovima. Stoga govornici dijalekta imaju višu varijacijsku kompetenciju. Oni osjećaju koji jezični stil odgovara određenoj situaciji. To je čak naučno dokazano. Dakle: Imajte hrabrosti koristiti se dijalektom – isplati se!
Da li ste to znali?
Bugarski spada u južnoslavenske jezike. Oko 10 miliona ljudi govori bugarski. Većina njih živi naravno u Bugarskoj. Ali i u drugim zemljama se govori bugarski. Tu spadaju na primjer Ukraјina i Moldavija. Bugarski je jedan od najstarijih dokumentiranih slavenskih jezika. I ima puno posebnosti. Upadljiva je, na primjer, sličnost s albanskim i rumunskim. Oba ova jezika ne spadaju u slavenske jezike. Pa ipak ima puno paralela. Zato se svi ovi jezici nazivaju i balkanski jezici. Imaju puno zajedničkih crta, iako međusobno nisu srodni. Bugarski glagoli mogu imati izuzetno puno oblika. U bugarskom takođe ne postoji infinitiv. Ko želi da uči ovaj zanimljivi jezik, otkrit će veoma brzo puno novih stvari!