Knjiga fraza

bs Brojevi   »   ad Пчъагъэхэр (цифрэхэр)

7 [sedam]

Brojevi

Brojevi

7 [блы]

7 [bly]

Пчъагъэхэр (цифрэхэр)

[Pchagjehjer (cifrjehjer)]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski adigejski Igra Više
Ja brojim: Сэ к---------: Сэ къэсэлъытэ: 0
S-- k----------: Sj- k----------: Sje kjesjelytje: S-e k-e-j-l-t-e: ---------------:
jedan, dva, tri зы- т--- щы зы, тIу, щы 0
z-, t--, s--- zy- t--- s--y zy, tIu, shhy z-, t-u, s-h- --,----,-----
Ja brojim do tri. Сэ щ-- н-- к---------. Сэ щым нэс къэсэлъытэ. 0
S-- s---- n--- k----------. Sj- s---- n--- k----------. Sje shhym njes kjesjelytje. S-e s-h-m n-e- k-e-j-l-t-e. --------------------------.
Ja brojim dalje: Сэ л----------- к---------: Сэ лъыкIотагъэу къэсэлъытэ: 0
S-- l---------- k----------: Sj- l---------- k----------: Sje lykIotagjeu kjesjelytje: S-e l-k-o-a-j-u k-e-j-l-t-e: ---------------------------:
četiri, pet, šest, пл--- т--- х-, плIы, тфы, хы, 0
p---, t--, h-, pl--- t--- h-, plIy, tfy, hy, p-I-, t-y, h-, ----,----,---,
sedam, osam, devet бл-- и- б--у блы, и, бгъу 0
b--, i, b-- bl-- i- b-u bly, i, bgu b-y, i, b-u ---,--,----
Ja brojim. Сэ к---------. Сэ къэсэлъытэ. 0
S-- k----------. Sj- k----------. Sje kjesjelytje. S-e k-e-j-l-t-e. ---------------.
Ti brojiš. О к--------. О къэолъытэ. 0
O k--------. O k--------. O kjeolytje. O k-e-l-t-e. -----------.
On broji. Ащ (х--------) к-------. Ащ (хъулъфыгъ) къелъытэ. 0
A--- (h-----) k------. As-- (h-----) k------. Ashh (hulfyg) kelytje. A-h- (h-l-y-) k-l-t-e. -----(------)--------.
Jedan. Prvi. Зы. А-----. Зы. Апэрэр. 0
Z-. A-------. Zy. A-------. Zy. Apjerjer. Z-. A-j-r-e-. --.---------.
Dva. Drugi. ТI-. Я--------. ТIу. ЯтIонэрэр. 0
T--. J-----------. TI-. J-----------. TIu. JatIonjerjer. T-u. J-t-o-j-r-e-. ---.-------------.
Tri. Treći. Щы. Я-------. Щы. Ящэнэрэр. 0
S---. J-------------. Sh--. J-------------. Shhy. Jashhjenjerjer. S-h-. J-s-h-e-j-r-e-. ----.---------------.
Četiri. Četvrti. Пл--. Я---------. ПлIы. ЯплIэнэрэр. 0
P---. J-------------. Pl--. J-------------. PlIy. JaplIjenjerjer. P-I-. J-p-I-e-j-r-e-. ----.---------------.
Pet. Peti. Тф-. Я--------. Тфы. Ятфэнэрэр. 0
T--. J------------. Tf-. J------------. Tfy. Jatfjenjerjer. T-y. J-t-j-n-e-j-r. ---.--------------.
Šest. Šesti. Хы. Я-------. Хы. Яхэнэрэр. 0
H-. J-----------. Hy. J-----------. Hy. Jahjenjerjer. H-. J-h-e-j-r-e-. --.-------------.
Sedam. Sedmi. Бл-. Я--------. Блы. Яблэнэрэр. 0
B--. J------------. Bl-. J------------. Bly. Jabljenjerjer. B-y. J-b-j-n-e-j-r. ---.--------------.
Osam. Osmi. И. Я------. И. Яенэрэр. 0
I. J---------. I. J---------. I. Jaenjerjer. I. J-e-j-r-e-. -.-----------.
Devet. Deveti. Бг--. Я---------. Бгъу. Ябгъонэрэр. 0
B--. J-----------. Bg-. J-----------. Bgu. Jabgonjerjer. B-u. J-b-o-j-r-e-. ---.-------------.

Mišljenje i jezik

Naše razmišljanje zavisi od našeg jezika. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati uprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Takođe lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Takođe postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli takođe oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Šta je uzrok, šta je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju naučnike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Da li ste to znali?
Danski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Ko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različite dijalekte. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih dijalekata. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...