Knjiga fraza

bs Brojevi   »   tl Mga numero

7 [sedam]

Brojevi

Brojevi

7 [pito]

Mga numero

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tagalog Igra Više
Ja brojim: Ma-bi-il-----k-: M__________ a___ M-g-i-i-a-g a-o- ---------------- Magbibilang ako: 0
jedan, dva, tri isa,-dala-a- ta-lo i___ d______ t____ i-a- d-l-w-, t-t-o ------------------ isa, dalawa, tatlo 0
Ja brojim do tri. Ma-bibilan- ak--h----an---a--o. M__________ a__ h_______ t_____ M-g-i-i-a-g a-o h-n-g-n- t-t-o- ------------------------------- Magbibilang ako hanggang tatlo. 0
Ja brojim dalje: P--u-o- ak--g ma--i------: P______ a____ m___________ P-t-l-y a-o-g m-g-i-i-a-g- -------------------------- Patuloy akong magbibilang: 0
četiri, pet, šest, a-a-, l---- a-i-, a____ l____ a____ a-a-, l-m-, a-i-, ----------------- apat, lima, anim, 0
sedam, osam, devet pito- wa--- -iyam p____ w____ s____ p-t-, w-l-, s-y-m ----------------- pito, walo, siyam 0
Ja brojim. M----bila-g---o. M__________ a___ M-g-i-i-a-g a-o- ---------------- Magbibilang ako. 0
Ti brojiš. Magb-----n---a. M__________ k__ M-g-i-i-a-g k-. --------------- Magbibilang ka. 0
On broji. Ma--i-il-ng s--a. M__________ s____ M-g-i-i-a-g s-y-. ----------------- Magbibilang siya. 0
Jedan. Prvi. Isa.--n- una. I___ A__ u___ I-a- A-g u-a- ------------- Isa. Ang una. 0
Dva. Drugi. Da-a-a---n- -ang---w-. D______ A__ p_________ D-l-w-. A-g p-n-a-a-a- ---------------------- Dalawa. Ang pangalawa. 0
Tri. Treći. T-tlo- -----an-atlo. T_____ A__ p________ T-t-o- A-g p-n-a-l-. -------------------- Tatlo. Ang pangatlo. 0
Četiri. Četvrti. Apa-. --- pa---a-a-. A____ A__ p_________ A-a-. A-g p-n---p-t- -------------------- Apat. Ang pang-apat. 0
Pet. Peti. Li--- Ang-p-ng--m-. L____ A__ p________ L-m-. A-g p-n-l-m-. ------------------- Lima. Ang panglima. 0
Šest. Šesti. A--m- --- -ang-a--m. A____ A__ p_________ A-i-. A-g p-n---n-m- -------------------- Anim. Ang pang-anim. 0
Sedam. Sedmi. P---- --g-p-n-p-to P____ A__ p_______ P-t-. A-g p-n-p-t- ------------------ Pito. Ang pangpito 0
Osam. Osmi. Wal-.--ng -an-walo. W____ A__ p________ W-l-. A-g p-n-w-l-. ------------------- Walo. Ang pangwalo. 0
Devet. Deveti. S-yam- An--p---siy--. S_____ A__ p_________ S-y-m- A-g p-n-s-y-m- --------------------- Siyam. Ang pangsiyam. 0

Mišljenje i jezik

Naše razmišljanje zavisi od našeg jezika. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati uprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Takođe lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Takođe postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli takođe oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Šta je uzrok, šta je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju naučnike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Da li ste to znali?
Danski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Ko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različite dijalekte. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih dijalekata. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...