Knjiga fraza

bs Porodica   »   th สมาชิกครอบครัว

2 [dva]

Porodica

Porodica

2 [สอง]

sǎwng

สมาชิกครอบครัว

[sà-ma-chík-krâwp-krua]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tajlandski Igra Više
djed ปู่-- -า ป-- / ต- ป-่ / ต- -------- ปู่ / ตา 0
b--̀o-dha b-------- b-o-o-d-a --------- bhòo-dha
nana / nena ย-- /-ยาย ย-- / ย-- ย-า / ย-ย --------- ย่า / ยาย 0
yâ-yai y------ y-̂-y-i ------- yâ-yai
on i ona เข-และเธอ เ-------- เ-า-ล-เ-อ --------- เขาและเธอ 0
kǎo------u-̶ k------------ k-̌---æ---u-̶ ------------- kǎo-lǽ-tur̶
otac พ-อ พ-- พ-อ --- พ่อ 0
pa-w p--- p-̂- ---- pâw
majka แ-่ แ-- แ-่ --- แม่ 0
m-̂ m-- m-̂ --- mæ̂
on i ona เ--แล---อ เ-------- เ-า-ล-เ-อ --------- เขาและเธอ 0
k-̌o--ǽ-t-r̶ k------------ k-̌---æ---u-̶ ------------- kǎo-lǽ-tur̶
sin ล---าย ล----- ล-ก-า- ------ ลูกชาย 0
l-̂o---h-i l--------- l-̂-k-c-a- ---------- lôok-chai
kćerka ลูกสาว ล----- ล-ก-า- ------ ลูกสาว 0
l-̂ok---̌o l--------- l-̂-k-s-̌- ---------- lôok-sǎo
on i ona เข-แ-ะ-ธอ เ-------- เ-า-ล-เ-อ --------- เขาและเธอ 0
ka-o--ǽ--u-̶ k------------ k-̌---æ---u-̶ ------------- kǎo-lǽ-tur̶
brat พี-ช-ย --น้-ง--ย พ----- / น------ พ-่-า- / น-อ-ช-ย ---------------- พี่ชาย / น้องชาย 0
pe---cha---áwn--c--i p-------------------- p-̂---h-i-n-́-n---h-i --------------------- pêe-chai-náwng-chai
sestra พี่ส-ว ------สาว พ----- / น------ พ-่-า- / น-อ-ส-ว ---------------- พี่สาว / น้องสาว 0
p----sa---náwng-sǎo p-------------------- p-̂---a-o-n-́-n---a-o --------------------- pêe-sǎo-náwng-sǎo
on i ona เ-าแ----อ เ-------- เ-า-ล-เ-อ --------- เขาและเธอ 0
ka-o-----tur̶ k------------ k-̌---æ---u-̶ ------------- kǎo-lǽ-tur̶
dajdža, amidža ล-ง /-อา ----า ล-- / อ- / น-- ล-ง / อ- / น-า -------------- ลุง / อา / น้า 0
l---g----á l---------- l-o-g-a-n-́ ----------- loong-a-ná
tetka ป-า-- ---- --า ป-- / อ- / น-- ป-า / อ- / น-า -------------- ป้า / อา / น้า 0
bh------á b--------- b-a-----a- ---------- bhâ-a-ná
on i ona เ-----เธอ เ-------- เ-า-ล-เ-อ --------- เขาและเธอ 0
ka---læ----r̶ k------------ k-̌---æ---u-̶ ------------- kǎo-lǽ-tur̶
Mi smo porodica. เ-าเป็-ค-อบคร-วเ-ี-วก-น เ---------------------- เ-า-ป-น-ร-บ-ร-ว-ด-ย-ก-น ----------------------- เราเป็นครอบครัวเดียวกัน 0
r-----e--k-â---krua--ee--gan r---------------------------- r-o-b-e---r-̂-p-k-u---e-o-g-n ----------------------------- rao-bhen-krâwp-krua-deeo-gan
Porodica nije mala. ครอ--รัวที่---เ-็ก ค----------------- ค-อ-ค-ั-ท-่-ม-เ-็- ------------------ ครอบครัวที่ไม่เล็ก 0
k------k-u----̂--ma---l-́k k------------------------- k-a-w---r-a-t-̂---a-i-l-́- -------------------------- krâwp-krua-têe-mâi-lék
Porodica je velika. ครอบ--ั-ใ-ญ่ ค----------- ค-อ-ค-ั-ใ-ญ- ------------ ครอบครัวใหญ่ 0
krâw-----a-y--i k--------------- k-a-w---r-a-y-̀- ---------------- krâwp-krua-yài

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su uporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A tačno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se takođe smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Naučnici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Da li ste to znali?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 miliona ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više hiljada godina. Prvo se govorio na Arapskom poluostrvu, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Takođe ima puno različitih arapskih dijalekata. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopšte ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Ko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Ko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.