Knjiga fraza

bs Porodica   »   ti ቤተሰብ

2 [dva]

Porodica

Porodica

2 [ክልተ]

2 [kilite]

ቤተሰብ

[bētesebi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
djed እ- ኣቦ-ጎ እ- ኣ--- እ- ኣ-ሓ- ------- እቲ ኣቦሓጎ 0
i-ī---o----o i-- a------- i-ī a-o-̣-g- ------------ itī aboḥago
nana / nena ዓ-ይ----ይ --ይ ዓ--- ኣ-- ዓ-- ዓ-ይ- ኣ-ይ ዓ-ይ ------------ ዓባይ፣ ኣደይ ዓባይ 0
‘-b--i----ey- -aba-i ‘------ a---- ‘----- ‘-b-y-፣ a-e-i ‘-b-y- -------------------- ‘abayi፣ adeyi ‘abayi
on i ona ንሱ---ሳን ን-- ን-- ን-ን ን-ን ------- ንሱን ንሳን 0
n--un--nis--i n----- n----- n-s-n- n-s-n- ------------- nisuni nisani
otac እቲ-ኣቦ እ- ኣ- እ- ኣ- ----- እቲ ኣቦ 0
itī--bo i-- a-- i-ī a-o ------- itī abo
majka እ--ኣደ እ- ኣ- እ- ኣ- ----- እታ ኣደ 0
it--ade i-- a-- i-a a-e ------- ita ade
on i ona ንሱ--ንሳን ን-- ን-- ን-ን ን-ን ------- ንሱን ንሳን 0
ni-uni---sa-i n----- n----- n-s-n- n-s-n- ------------- nisuni nisani
sin እቲ -ሉ-/-ዲ እ- ው----- እ- ው-ድ-ወ- --------- እቲ ውሉድ/ወዲ 0
it- w--u-i--edī i-- w---------- i-ī w-l-d-/-e-ī --------------- itī wiludi/wedī
kćerka እ-------ል እ- ው----- እ- ው-ድ-ጓ- --------- እታ ውላድ/ጓል 0
i-a--i-a-i/---li i-- w----------- i-a w-l-d-/-w-l- ---------------- ita wiladi/gwali
on i ona ንሱ- ን-ን ን-- ን-- ን-ን ን-ን ------- ንሱን ንሳን 0
nis--- -is-ni n----- n----- n-s-n- n-s-n- ------------- nisuni nisani
brat እ- ሓው እ- ሓ- እ- ሓ- ----- እቲ ሓው 0
i-ī ḥ--i i-- h---- i-ī h-a-i --------- itī ḥawi
sestra እ--ሓፍቲ እ- ሓ-- እ- ሓ-ቲ ------ እታ ሓፍቲ 0
i-- ḥ-f--ī i-- h------ i-a h-a-i-ī ----------- ita ḥafitī
on i ona ንሱን--ሳን ን-- ን-- ን-ን ን-ን ------- ንሱን ንሳን 0
ni-----ni---i n----- n----- n-s-n- n-s-n- ------------- nisuni nisani
dajdža, amidža እቲ ኣኮ እ- ኣ- እ- ኣ- ----- እቲ ኣኮ 0
it- --o i-- a-- i-ī a-o ------- itī ako
tetka እ--ሓ-ኖ እ- ሓ-- እ- ሓ-ኖ ------ እታ ሓትኖ 0
ita--̣a---o i-- h------ i-a h-a-i-o ----------- ita ḥatino
on i ona ንሱን ን-ን ን-- ን-- ን-ን ን-ን ------- ንሱን ንሳን 0
nisuni---sa-i n----- n----- n-s-n- n-s-n- ------------- nisuni nisani
Mi smo porodica. ን---ሓን--ስድ--ት ኢና። ን-- ሓ-- ስ---- ኢ-- ን-ና ሓ-ቲ ስ-ራ-ት ኢ-። ----------------- ንሕና ሓንቲ ስድራቤት ኢና። 0
n-ḥ----ḥ--i-ī --di----t- īna። n------ h------ s--------- ī--- n-h-i-a h-a-i-ī s-d-r-b-t- ī-a- ------------------------------- niḥina ḥanitī sidirabēti īna።
Porodica nije mala. እታ--ድራቤ- ን-ሽ---ይ----። እ- ስ---- ን--- ኣ------ እ- ስ-ራ-ት ን-ሽ- ኣ-ኮ-ት-። --------------------- እታ ስድራቤት ንእሽቶ ኣይኮነትን። 0
i-- --di-ab----ni--shi-o --i-o-eti-i። i-- s--------- n-------- a----------- i-a s-d-r-b-t- n-’-s-i-o a-i-o-e-i-i- ------------------------------------- ita sidirabēti ni’ishito ayikonetini።
Porodica je velika. እ- -ድራቤ- ዓባይ --። እ- ስ---- ዓ-- እ-- እ- ስ-ራ-ት ዓ-ይ እ-። ---------------- እታ ስድራቤት ዓባይ እያ። 0
it--s---rabēt- -aba-i i--። i-- s--------- ‘----- i--- i-a s-d-r-b-t- ‘-b-y- i-a- -------------------------- ita sidirabēti ‘abayi iya።

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su uporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A tačno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se takođe smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Naučnici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Da li ste to znali?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 miliona ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više hiljada godina. Prvo se govorio na Arapskom poluostrvu, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Takođe ima puno različitih arapskih dijalekata. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopšte ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Ko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Ko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.