Knjiga fraza

bs Pitati – prošlost 2   »   th คำถาม – อดีตกาล 2

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

86 [แปดสิบหก]

bhæ̀t-sìp-hòk

คำถาม – อดีตกาล 2

[kam-tǎm-à-dèet-gan]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tajlandski Igra Više
Koju kravatu si nosio? คุณได้-ู--น็ค--เ-้-ไหน? ค---------------------- ค-ณ-ด-ผ-ก-น-ค-ท-ส-น-ห-? ----------------------- คุณได้ผูกเน็คไทเส้นไหน? 0
koo--d----pò-k-ne---t-i---̂--n-̌i k--------------------------------- k-o---a-i-p-̀-k-n-́---a---e-n-n-̌- ---------------------------------- koon-dâi-pòok-nék-tai-sên-nǎi
Koji auto si kupio / kupila? ค---ด้ซ-้-รถ--นไหน? ค------------------ ค-ณ-ด-ซ-้-ร-ค-น-ห-? ------------------- คุณได้ซื้อรถคันไหน? 0
k--n-d-̂i--é--r--t-----nǎi k--------------------------- k-o---a-i-s-́---o-t-k-n-n-̌- ---------------------------- koon-dâi-séu-rót-kan-nǎi
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? คุ-ได้-ั------ื-พิ--์ฉ--บไ-น? ค---------------------------- ค-ณ-ด-ร-บ-น-ง-ื-พ-ม-์-บ-บ-ห-? ----------------------------- คุณได้รับหนังสือพิมพ์ฉบับไหน? 0
k----dâ----́p-na-ng-se-u-pi--c--̀-bà--na-i k------------------------------------------- k-o---a-i-r-́---a-n---e-u-p-m-c-a---a-p-n-̌- -------------------------------------------- koon-dâi-ráp-nǎng-sěu-pim-chà-bàp-nǎi
Koga ste vidjeli? คุณได้เห-นใค-? ค------------- ค-ณ-ด-เ-็-ใ-ร- -------------- คุณได้เห็นใคร? 0
k-o-----i-h--n-krai k------------------ k-o---a-i-h-̌---r-i ------------------- koon-dâi-hěn-krai
Koga ste sreli? คุ--ด-พบ--ร? ค----------- ค-ณ-ด-พ-ใ-ร- ------------ คุณได้พบใคร? 0
k------̂i-po-p-krai k------------------ k-o---a-i-p-́---r-i ------------------- koon-dâi-póp-krai
Koga ste prepoznali? ค-ณไ-้--ค-า----จ-กกั--ค-? ค------------------------ ค-ณ-ด-ท-ค-า-ร-้-ั-ก-บ-ค-? ------------------------- คุณได้ทำความรู้จักกับใคร? 0
k----d-̂---am-kwa---o-----̀---à---r-i k------------------------------------- k-o---a-i-t-m-k-a---o-o-j-̀---a-p-k-a- -------------------------------------- koon-dâi-tam-kwam-róo-jàk-gàp-krai
Kada ste ustali? ค----่--อ-ก-่โ-ง? ค---------------- ค-ณ-ื-น-อ-ก-่-ม-? ----------------- คุณตื่นนอนกี่โมง? 0
k-o--d--̀u---aw----̀e-mong k------------------------- k-o---h-̀-n-n-w---e-e-m-n- -------------------------- koon-dhèun-nawn-gèe-mong
Kada ste počeli? ค--เ--่มตั้--ต--ม--อ--? ค---------------------- ค-ณ-ร-่-ต-้-แ-่-ม-่-ไ-? ----------------------- คุณเริ่มตั้งแต่เมื่อไร? 0
koon-re-----d---ng---æ̀--êua-r-i k-------------------------------- k-o---e-r-m-d-a-n---h-̀-m-̂-a-r-i --------------------------------- koon-rêr̶m-dhâng-dhæ̀-mêua-rai
Kada ste prestali? ค-ณเ-ร-------ต่เ-----ร? ค---------------------- ค-ณ-ส-็-ต-้-แ-่-ม-่-ไ-? ----------------------- คุณเสร็จตั้งแต่เมื่อไร? 0
k--n-s-̀--è--dha-ng--hæ̀-mêua--ai k---------------------------------- k-o---a---e-t-d-a-n---h-̀-m-̂-a-r-i ----------------------------------- koon-sà-rèt-dhâng-dhæ̀-mêua-rai
Zašto ste se probudili? ทำไ-คุ-----ื-น-อน? ท----------------- ท-ไ-ค-ณ-ึ-ต-่-น-น- ------------------ ทำไมคุณถึงตื่นนอน? 0
ta--ma--koo---ěu-g-d-èu----wn t------------------------------ t-m-m-i-k-o---e-u-g-d-e-u---a-n ------------------------------- tam-mai-koon-těung-dhèun-nawn
Zašto ste postali učitelj? ท-ไ-ค---ึ-เ--น-รู? ท----------------- ท-ไ-ค-ณ-ึ-เ-็-ค-ู- ------------------ ทำไมคุณถึงเป็นครู? 0
tam--ai-k-o---ě--g-bhe----oo t---------------------------- t-m-m-i-k-o---e-u-g-b-e---r-o ----------------------------- tam-mai-koon-těung-bhen-kroo
Zašto ste uzeli taksi? ท-ไ-คุ-ถึ--ั-งร-แ-็-ซ--? ท----------------------- ท-ไ-ค-ณ-ึ-น-่-ร-แ-็-ซ-่- ------------------------ ทำไมคุณถึงนั่งรถแท็กซี่? 0
ta---a---o-n-t-̌u----ân---ót-tǽ--s-̂e t--------------------------------------- t-m-m-i-k-o---e-u-g-n-̂-g-r-́---æ-k-s-̂- ---------------------------------------- tam-mai-koon-těung-nâng-rót-tǽk-sêe
Odakle ste došli? คุ----า-ที่-หน? ค-------------- ค-ณ-า-า-ท-่-ห-? --------------- คุณมาจากที่ไหน? 0
ko-n-m----̀----̂e-n-̌i k--------------------- k-o---a-j-̀---e-e-n-̌- ---------------------- koon-ma-jàk-têe-nǎi
Gdje ste išli? ค--ไ-----า? ค---------- ค-ณ-ป-ห-ม-? ----------- คุณไปไหนมา? 0
koon---a-----i--a k---------------- k-o---h-i-n-̌---a ----------------- koon-bhai-nǎi-ma
Gdje ste bili? ค-ณไป--ู่---ไ----? ค----------------- ค-ณ-ป-ย-่-ี-ไ-น-า- ------------------ คุณไปอยู่ที่ไหนมา? 0
ko-n-b-a--a----̂---e-e--ǎi--a k----------------------------- k-o---h-i-a---o-o-t-̂---a-i-m- ------------------------------ koon-bhai-à-yôo-têe-nǎi-ma
Kome si pomogao / pomogla? คุณไ----ย-คร-า? ค-------------- ค-ณ-ป-่-ย-ค-ม-? --------------- คุณไปช่วยใครมา? 0
k----b-a--c--̂ay-kr-i--a k----------------------- k-o---h-i-c-u-a---r-i-m- ------------------------ koon-bhai-chûay-krai-ma
Kome si pisao / pisala? ค-ณไ--้--ข--นถึ--คร? ค------------------- ค-ณ-ด-้-เ-ี-น-ึ-ใ-ร- -------------------- คุณได้้้เขียนถึงใคร? 0
kun ---n t-u-g-krai k-- k--- t---- k--- k-n k-a- t-u-g k-a- ------------------- kun kĭan tĕung krai
Kome si odgovorio / odgovorila? คุ---้-อ-ใคร? ค------------ ค-ณ-ด-ต-บ-ค-? ------------- คุณได้ตอบใคร? 0
koon-d-̂----a--p-krai k-------------------- k-o---a-i-d-a-w---r-i --------------------- koon-dâi-dhàwp-krai

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu tačnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičkim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezičke podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezičke vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...