Knjiga fraza

bs U gradu   »   th ในเมือง

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [ยี่สิบห้า]

yêe-sìp-hâ

ในเมือง

[nai-meuang]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tajlandski Igra Više
Htio / htjela bih do željezničke stanice. ผม ---ิฉั--ต-อง-า--ป---สถ-นี-ถไฟ ผ- / ด---- ต-------------------- ผ- / ด-ฉ-น ต-อ-ก-ร-ป-ี-ส-า-ี-ถ-ฟ -------------------------------- ผม / ดิฉัน ต้องการไปที่สถานีรถไฟ 0
po-m-d-̀-c-----dh--wng--an--h----e--t---̌-ne--ro-t-f-i p----------------------------------------------------- p-̌---i---h-̌---h-̂-n---a---h-i-t-̂-t-t-̌-n-e-r-́---a- ------------------------------------------------------ pǒm-dì-chǎn-dhâwng-gan-bhai-têet-tǎ-nee-rót-fai
Htio / htjela bih do aerodroma. ผ- - ดิฉ-น ต้---า---ที-สนาม--น ผ- / ด---- ต------------------ ผ- / ด-ฉ-น ต-อ-ก-ร-ป-ี-ส-า-บ-น ------------------------------ ผม / ดิฉัน ต้องการไปที่สนามบิน 0
p-̌------cha-n----̂--g-g----h----e-et--am--in p-------------------------------------------- p-̌---i---h-̌---h-̂-n---a---h-i-t-̂-t-n-m-b-n --------------------------------------------- pǒm-dì-chǎn-dhâwng-gan-bhai-têet-nam-bin
Htio / htjela bih do centra grada. ผ- / --ฉัน ------ร---ี----นใจ-ลา-เ--อง ผ- / ด---- ต-------------------------- ผ- / ด-ฉ-น ต-อ-ก-ร-ป-ี-ย-า-ใ-ก-า-เ-ื-ง -------------------------------------- ผม / ดิฉัน ต้องการไปที่ย่านใจกลางเมือง 0
p-̌--di--c-ǎ--dh-̂w-g-g----h---tê--y--n-----g-a-g-m-uang p--------------------------------------------------------- p-̌---i---h-̌---h-̂-n---a---h-i-t-̂---a-n-j-i-g-a-g-m-u-n- ---------------------------------------------------------- pǒm-dì-chǎn-dhâwng-gan-bhai-têe-yân-jai-glang-meuang
Kako da dođem do željezničke stanice? ผม----ิ-ั--จ-ไปสถา--ได-อ-----ร ค-ับ - -ะ? ผ- / ด---- จ------------------ ค--- / ค-- ผ- / ด-ฉ-น จ-ไ-ส-า-ี-ด-อ-่-ง-ร ค-ั- / ค-? ----------------------------------------- ผม / ดิฉัน จะไปสถานีได้อย่างไร ครับ / คะ? 0
p----d---c-ǎn-j---bha---a----̌--e--dâi-a--y-̂ng--ai--r-́--ká p-------------------------------------------------------------- p-̌---i---h-̌---a---h-i-s-̀-t-̌-n-e-d-̂---̀-y-̂-g-r-i-k-a-p-k-́ --------------------------------------------------------------- pǒm-dì-chǎn-jà-bhai-sà-tǎ-nee-dâi-à-yâng-rai-kráp-ká
Kako da dođem do aerodroma? ผม-- ด---- -ะ---นา--ิน--้----งไ----ับ /--ะ? ผ- / ด---- จ-------------------- ค--- / ค-- ผ- / ด-ฉ-น จ-ไ-ส-า-บ-น-ด-อ-่-ง-ร ค-ั- / ค-? ------------------------------------------- ผม / ดิฉัน จะไปสนามบินได้อย่างไร ครับ / คะ? 0
pǒm-----c---n-ja-------s-̀-n-m------a-i-----a-n---a--kra----á p-------------------------------------------------------------- p-̌---i---h-̌---a---h-i-s-̀-n-m-b-n-d-̂---̀-y-̂-g-r-i-k-a-p-k-́ --------------------------------------------------------------- pǒm-dì-chǎn-jà-bhai-sà-nam-bin-dâi-à-yâng-rai-kráp-ká
Kako da dođem do centra grada? ผม-- ----น -----่า--จกล--เ-----ด------ไร --ับ-/-ค-? ผ- / ด---- จ---------------------------- ค--- / ค-- ผ- / ด-ฉ-น จ-ไ-ย-า-ใ-ก-า-เ-ื-ง-ด-อ-่-ง-ร ค-ั- / ค-? --------------------------------------------------- ผม / ดิฉัน จะไปย่านใจกลางเมืองได้อย่างไร ครับ / คะ? 0
p-̌m---̀-chǎn------h---y--n---i----n--m-ua----a----̀--ân----i-k-á--ká p------------------------------------------------------------------------ p-̌---i---h-̌---a---h-i-y-̂---a---l-n---e-a-g-d-̂---̀-y-̂-g-r-i-k-a-p-k-́ ------------------------------------------------------------------------- pǒm-dì-chǎn-jà-bhai-yân-jai-glang-meuang-dâi-à-yâng-rai-kráp-ká
Trebam taksi. ผ- /-ดิ----ต---ก-รแท-กซี่ ผ- / ด---- ต------------- ผ- / ด-ฉ-น ต-อ-ก-ร-ท-ก-ี- ------------------------- ผม / ดิฉัน ต้องการแท็กซี่ 0
p---------h-----h-̂-n----n-tæ-----̂e p----------------------------------- p-̌---i---h-̌---h-̂-n---a---æ-k-s-̂- ------------------------------------ pǒm-dì-chǎn-dhâwng-gan-tǽk-sêe
Trebam plan grada. ผม-/ --ฉั- -้-ง----------ม--ง ผ- / ด---- ต----------------- ผ- / ด-ฉ-น ต-อ-ก-ร-ผ-ท-่-ม-อ- ----------------------------- ผม / ดิฉัน ต้องการแผนที่เมือง 0
po-m---̀--h-̌---ha-w---gan----n-te-e-me-a-g p------------------------------------------ p-̌---i---h-̌---h-̂-n---a---æ-n-t-̂---e-a-g ------------------------------------------- pǒm-dì-chǎn-dhâwng-gan-pæ̌n-têe-meuang
Trebam hotel. ผม --ด--ัน-ต้อ-กา-โ----ม ผ- / ด---- ต------------ ผ- / ด-ฉ-น ต-อ-ก-ร-ร-แ-ม ------------------------ ผม / ดิฉัน ต้องการโรงแรม 0
po----ì---ǎn--ha--ng-g-n--o-g-r-m p---------------------------------- p-̌---i---h-̌---h-̂-n---a---o-g-r-m ----------------------------------- pǒm-dì-chǎn-dhâwng-gan-rong-ræm
Htio / htjela bih iznajmiti auto. ผม / -ิฉ------ง-า-เ--า-----์ ผ- / ด---- ต---------------- ผ- / ด-ฉ-น ต-อ-ก-ร-ช-า-ถ-น-์ ---------------------------- ผม / ดิฉัน ต้องการเช่ารถยนต์ 0
p-̌m--ì---a-----a--ng-g-n--h-̂--r-́----n p---------------------------------------- p-̌---i---h-̌---h-̂-n---a---h-̂---o-t-y-n ----------------------------------------- pǒm-dì-chǎn-dhâwng-gan-châo-rót-yon
Ovdje je moja kreditna kartica. น-่-ั---ครดิต ---ผ- - ข---ิฉ-น -ร-- --คะ น------------ ข---- / ข------- ค--- / ค- น-่-ั-ร-ค-ด-ต ข-ง-ม / ข-ง-ิ-ั- ค-ั- / ค- ---------------------------------------- นี่บัตรเครดิต ของผม / ของดิฉัน ครับ / คะ 0
ne-e---̀t-kr---d-̀---a-----p-̌m--ǎw-g-d---c-a------́p-k-́ n--------------------------------------------------------- n-̂---a-t-k-a---i-t-k-̌-n---o-m-k-̌-n---i---h-̌---r-́---a- ---------------------------------------------------------- nêe-bàt-kray-dìt-kǎwng-pǒm-kǎwng-dì-chǎn-kráp-ká
Ovdje je moja vozačka dozvola. นี-ใ--ั--ี--ขอ--- / -อ-ด-ฉัน--ร-บ-/ --ะ น---------- ข---- / ข------- ค--- / ค-- น-่-บ-ั-ข-่ ข-ง-ม / ข-ง-ิ-ั- ค-ั- / ค-ะ --------------------------------------- นี่ใบขับขี่ ของผม / ของดิฉัน ครับ / ค่ะ 0
n----ba---àp----e-ka--ng----m----wng-dì--ha----r----kâ n-------------------------------------------------------- n-̂---a---a-p-k-̀---a-w-g-p-̌---a-w-g-d-̀-c-a-n-k-a-p-k-̂ --------------------------------------------------------- nêe-bai-kàp-kèe-kǎwng-pǒm-kǎwng-dì-chǎn-kráp-kâ
Šta se ima vidjeti u gradu? ใน---อ-มี-ะ----้ดู-้าง--รั--- -ะ? ใ--------------------- ค--- / ค-- ใ-เ-ื-ง-ี-ะ-ร-ห-ด-บ-า- ค-ั- / ค-? --------------------------------- ในเมืองมีอะไรให้ดูบ้าง ครับ / คะ? 0
n-----u-n--m-e-a---ai-h--------b--n--kr--p---́ n--------------------------------------------- n-i-m-u-n---e---̀-r-i-h-̂---o---a-n---r-́---a- ---------------------------------------------- nai-meuang-mee-à-rai-hâi-doo-bâng-kráp-ká
Idite u stari grad. ค--ไป-ี-เมือง-ก-า-ิ --ับ-/--ะ ค------------------ ค--- / ค- ค-ณ-ป-ี-เ-ื-ง-ก-า-ิ ค-ั- / ค- ----------------------------- คุณไปที่เมืองเก่าซิ ครับ / คะ 0
ko----h---te---meuan---à--sí--r--p---́ k--------------------------------------- k-o---h-i-t-̂---e-a-g-g-̀---i---r-́---a- ---------------------------------------- koon-bhai-têe-meuang-gào-sí-kráp-ká
Napravite obilazak grada. คุณไ-เ-ี่-วรอ--มื--ซ-----บ-/ -ะ ค-------------------- ค--- / ค- ค-ณ-ป-ท-่-ว-อ-เ-ื-ง-ิ ค-ั- / ค- ------------------------------- คุณไปเที่ยวรอบเมืองซิ ครับ / คะ 0
k-on-b-ai---̂-o--âwp--e--n--s---k--́p---́ k----------------------------------------- k-o---h-i-t-̂-o-r-̂-p-m-u-n---i---r-́---a- ------------------------------------------ koon-bhai-têeo-râwp-meuang-sí-kráp-ká
Idite do luke. ค-ณไป--่-----ือซ- -รับ-- -ะ ค---------------- ค--- / ค- ค-ณ-ป-ี-ท-า-ร-อ-ิ ค-ั- / ค- --------------------------- คุณไปที่ท่าเรือซิ ครับ / คะ 0
k-on---ai---̂---â-------i--kra-p---́ k------------------------------------ k-o---h-i-t-̂---a---e-a-s-́-k-a-p-k-́ ------------------------------------- koon-bhai-têe-tâ-reua-sí-kráp-ká
Napravite obilazak luke. ไปเที--ว-อบ-่--รื-ซ- คร-บ-- คะ ไ------------------- ค--- / ค- ไ-เ-ี-ย-ร-บ-่-เ-ื-ซ- ค-ั- / ค- ------------------------------ ไปเที่ยวรอบท่าเรือซิ ครับ / คะ 0
bhai--e--o---̂----â-r--a-s----ra-p-k-́ b-------------------------------------- b-a---e-e---a-w---a---e-a-s-́-k-a-p-k-́ --------------------------------------- bhai-têeo-râwp-tâ-reua-sí-kráp-ká
Koje još znamenitosti postoje? ยั-มี----ท--ยวท---ื---ี-น่าส-ใ-อีกไ---ค--บ ----? ย------------------------------------ ค--- / ค-- ย-ง-ี-ี-เ-ี-ย-ท-่-ื-น-ี-น-า-น-จ-ี-ไ-ม ค-ั- / ค-? ------------------------------------------------ ยังมีที่เที่ยวที่อื่นที่น่าสนใจอีกไหม ครับ / คะ? 0
yang-me---------̂-o--e--------te--------ǒ--ja--e-ek-m-̌i--ra-p-ká y------------------------------------------------------------------ y-n---e---e-e-t-̂-o-t-̂---̀-n-t-̂---a---o-n-j-i-e-e---a-i-k-a-p-k-́ ------------------------------------------------------------------- yang-mee-têe-têeo-têe-èun-têe-nâ-sǒn-jai-èek-mǎi-kráp-ká

Slavenski jezici

Slavenski jezik je maternji jezik 300 miliona ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 miliona ljudi govori ruski kao maternji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 miliona govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Osim navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. S naučnog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoevropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoevropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Evropljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Da li ste to znali?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 miliona ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!