Knjiga fraza

bs Porodica   »   am የቤተሰብ አባላት

2 [dva]

Porodica

Porodica

2 [ሁለት]

2 [ሁለት]

የቤተሰብ አባላት

yebētesebi ābalati

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
djed ወንድ---ት ወ__ አ__ ወ-ድ አ-ት ------- ወንድ አያት 0
w---d------i w_____ ā____ w-n-d- ā-a-i ------------ wenidi āyati
nana / nena ሴ----ት ሴ_ አ__ ሴ- አ-ት ------ ሴት አያት 0
s-t--āy-ti s___ ā____ s-t- ā-a-i ---------- sēti āyati
on i ona እሱ-እና እሷ እ_ እ_ እ_ እ- እ- እ- -------- እሱ እና እሷ 0
i-- ina -swa i__ i__ i___ i-u i-a i-w- ------------ isu ina iswa
otac አባት አ__ አ-ት --- አባት 0
āb-ti ā____ ā-a-i ----- ābati
majka እ-ት እ__ እ-ት --- እናት 0
in-ti i____ i-a-i ----- inati
on i ona እ- እ- -ሷ እ_ እ_ እ_ እ- እ- እ- -------- እሱ እና እሷ 0
isu ina iswa i__ i__ i___ i-u i-a i-w- ------------ isu ina iswa
sin ወን- -ጅ ወ__ ል_ ወ-ድ ል- ------ ወንድ ልጅ 0
wen-d---i-i w_____ l___ w-n-d- l-j- ----------- wenidi liji
kćerka ሴ--ልጅ ሴ_ ል_ ሴ- ል- ----- ሴት ልጅ 0
sēt- liji s___ l___ s-t- l-j- --------- sēti liji
on i ona እሱ ----ሷ እ_ እ_ እ_ እ- እ- እ- -------- እሱ እና እሷ 0
is- -n--iswa i__ i__ i___ i-u i-a i-w- ------------ isu ina iswa
brat ወ-ድም ወ___ ወ-ድ- ---- ወንድም 0
wenidimi w_______ w-n-d-m- -------- wenidimi
sestra እህት እ__ እ-ት --- እህት 0
i-iti i____ i-i-i ----- ihiti
on i ona እ--እ---ሷ እ_ እ_ እ_ እ- እ- እ- -------- እሱ እና እሷ 0
i-u---a--swa i__ i__ i___ i-u i-a i-w- ------------ isu ina iswa
dajdža, amidža አጎት አ__ አ-ት --- አጎት 0
āgo-i ā____ ā-o-i ----- āgoti
tetka አክስት አ___ አ-ስ- ---- አክስት 0
āki-iti ā______ ā-i-i-i ------- ākisiti
on i ona እሱ-እ--እሷ እ_ እ_ እ_ እ- እ- እ- -------- እሱ እና እሷ 0
is--in---s-a i__ i__ i___ i-u i-a i-w- ------------ isu ina iswa
Mi smo porodica. እኛ----- -ን። እ_ ቤ___ ነ__ እ- ቤ-ሰ- ነ-። ----------- እኛ ቤተሰብ ነን። 0
i--a b-t--e-i---ni. i___ b_______ n____ i-y- b-t-s-b- n-n-. ------------------- inya bētesebi neni.
Porodica nije mala. ቤተ-ቡ-ት-- አ-ደ--። ቤ___ ት__ አ_____ ቤ-ሰ- ት-ሽ አ-ደ-ም- --------------- ቤተሰቡ ትንሽ አይደለም። 0
bēt--ebu ti-is-i----d--em-. b_______ t______ ā_________ b-t-s-b- t-n-s-i ā-i-e-e-i- --------------------------- bētesebu tinishi āyidelemi.
Porodica je velika. ቤተሰ---ል- -ው። ቤ___ ት__ ነ__ ቤ-ሰ- ት-ቅ ነ-። ------------ ቤተሰቡ ትልቅ ነው። 0
b--es-b--t-l--’- --wi. b_______ t______ n____ b-t-s-b- t-l-k-i n-w-. ---------------------- bētesebu tilik’i newi.

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su uporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A tačno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se takođe smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Naučnici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Da li ste to znali?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 miliona ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više hiljada godina. Prvo se govorio na Arapskom poluostrvu, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Takođe ima puno različitih arapskih dijalekata. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopšte ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Ko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Ko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.