Knjiga fraza

bs Dani u sedmici   »   th วัน

9 [devet]

Dani u sedmici

Dani u sedmici

9 [เก้า]

gâo

วัน

[wan]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tajlandski Igra Više
Ponedjeljak วัน--น-ร์ ว-------- ว-น-ั-ท-์ --------- วันจันทร์ 0
w----an w------ w-n-j-n ------- wan-jan
Utorak วั-อั---ร ว-------- ว-น-ั-ค-ร --------- วันอังคาร 0
wan--ng-kan w---------- w-n-a-g-k-n ----------- wan-ang-kan
Srijeda ว----ธ ว----- ว-น-ุ- ------ วันพุธ 0
wa---o--t w-------- w-n-p-́-t --------- wan-póot
Četvrtak ว-นพฤ--ส--ี ว---------- ว-น-ฤ-ั-บ-ี ----------- วันพฤหัสบดี 0
w-n-----u-hàt------aw--ee w------------------------- w-n-p-e-u-h-̀---a---a---e- -------------------------- wan-préu-hàt-sà-baw-dee
Petak ว-น----์ ว------- ว-น-ุ-ร- -------- วันศุกร์ 0
wan-so--k w-------- w-n-s-̀-k --------- wan-sòok
Subota ว--เสาร์ ว------- ว-น-ส-ร- -------- วันเสาร์ 0
w-n----o w------- w-n-s-̌- -------- wan-sǎo
Nedjelja วัน--ท--ย์ ว--------- ว-น-า-ิ-ย- ---------- วันอาทิตย์ 0
wan-----́t w--------- w-n-a-t-́- ---------- wan-a-tít
Sedmica ส-ปด--์ / --ท--ย์ ส------ / อ------ ส-ป-า-์ / อ-ท-ต-์ ----------------- สัปดาห์ / อาทิตย์ 0
s--p-da-a-tít s------------- s-̀---a-a-t-́- -------------- sàp-da-a-tít
od ponedjeljka do nedjelje ตั-งแ--วันจ--ทร--ึ---นอา--ตย์ ต---------------------------- ต-้-แ-่-ั-จ-น-ร-ถ-ง-ั-อ-ท-ต-์ ----------------------------- ตั้งแต่วันจันทร์ถึงวันอาทิตย์ 0
dt-------e-w-n -an---un- w---a--tít d---- d--- w-- j-- t---- w-- a----- d-â-g d-à- w-n j-n t-u-g w-n a---í- ----------------------------------- dtâng dtàe wan jan tĕung wan aa-tít
Prvi dan je ponedjeljak. ว---ี-ห-------วันจ-น--์ ว---------------------- ว-น-ี-ห-ึ-ง-ื-ว-น-ั-ท-์ ----------------------- วันที่หนึ่งคือวันจันทร์ 0
wan---̂e--èun--k---wa--ja--tá w------------------------------ w-n-t-̂---e-u-g-k-u-w-n-j-n-t-́ ------------------------------- wan-têe-nèung-keu-wan-jan-tá
Drugi dan je utorak. ว-น-ี----คื----อ----ร ว-------------------- ว-น-ี-ส-ง-ื-ว-น-ั-ค-ร --------------------- วันที่สองคือวันอังคาร 0
wan-t--e-sa-------u-wan-----kan w------------------------------ w-n-t-̂---a-w-g-k-u-w-n-a-g-k-n ------------------------------- wan-têe-sǎwng-keu-wan-ang-kan
Treći dan je srijeda. ว---ี-ส-มคือ-----ธ ว----------------- ว-น-ี-ส-ม-ื-ว-น-ุ- ------------------ วันที่สามคือวันพุธ 0
w-----̂e---̌m-keu-wan-póot w-------------------------- w-n-t-̂---a-m-k-u-w-n-p-́-t --------------------------- wan-têe-sǎm-keu-wan-póot
Četvrti dan je četvrtak. ว-นท-สี่ค-อวันพฤหัส--ี ว--------------------- ว-น-ี-ี-ค-อ-ั-พ-ห-ส-ด- ---------------------- วันทีสี่คือวันพฤหัสบดี 0
wa--tee-sèe-----w-n-p--́---̀t-----dee w------------------------------------- w-n-t-e-s-̀---e---a---r-́-h-̀---a---e- -------------------------------------- wan-tee-sèe-keu-wan-prí-hàt-bà-dee
Peti dan je petak. ว---ี-ห้า--อ-ัน-ุก-์ ว------------------- ว-น-ี-ห-า-ื-ว-น-ุ-ร- -------------------- วันที่ห้าคือวันศุกร์ 0
w-n-tê---a---eu-wa--s---k w------------------------- w-n-t-̂---a---e---a---o-o- -------------------------- wan-têe-hâ-keu-wan-sòok
Šesti dan je subota. วั-ท-่ห-คื---น-สา-์ ว------------------ ว-น-ี-ห-ค-อ-ั-เ-า-์ ------------------- วันที่หกคือวันเสาร์ 0
w----êe----k--eu-wan--ǎo w------------------------- w-n-t-̂---o-k-k-u-w-n-s-̌- -------------------------- wan-têe-hòk-keu-wan-sǎo
Sedmi dan je nedjelja. ว-------็ด-ือว--อาท--ย์ ว---------------------- ว-น-ี-เ-็-ค-อ-ั-อ-ท-ต-์ ----------------------- วันที่เจ็ดคือวันอาทิตย์ 0
w-n--e---------eu---n-a--i-t w--------------------------- w-n-t-̂---e-t-k-u-w-n-a-t-́- ---------------------------- wan-têe-jèt-keu-wan-a-tít
Sedmica ima sedam dana. หนึ่งสั-ดา-์มี-จ็-วัน ห-------------------- ห-ึ-ง-ั-ด-ห-ม-เ-็-ว-น --------------------- หนึ่งสัปดาห์มีเจ็ดวัน 0
n----g-sa---da---e-jèt-wan n-------------------------- n-̀-n---a-p-d---e---e-t-w-n --------------------------- nèung-sàp-da-mee-jèt-wan
Mi radimo samo pet dana. เราท-ง-น-พ----้--ัน เ------------------ เ-า-ำ-า-เ-ี-ง-้-ว-น ------------------- เราทำงานเพียงห้าวัน 0
ra---am-ng---p-ang-hâ-wan r------------------------- r-o-t-m-n-a---i-n---a---a- -------------------------- rao-tam-ngan-piang-hâ-wan

Vještački jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici takođe žele ostvariti taj cilj. Na primjer, vještački jezici. Vještački jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod vještačkih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog vještačkog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji vještački jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih vještačkih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovno organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Da li ste to znali?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 miliona ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Uprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima upotrebe pravopisnih znakova. U poređenju s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i muzičke industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!