Knjiga fraza

bs Sati   »   bn দিনের সময়

8 [osam]

Sati

Sati

৮ [আট]

8 [āṭa]

দিনের সময়

[dinēra samaẏa]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bengalski Igra Više
Izvinite! / Oprostite! মা- করবে-! ম-- ক----- ম-ফ ক-ব-ন- ---------- মাফ করবেন! 0
mā-ha -a--b---! m---- k-------- m-p-a k-r-b-n-! --------------- māpha karabēna!
Molim Vas, koliko je sati? অ-------ক-ে ব-ুন,-ক---ব--ে? অ------ ক-- ব---- ক-- ব---- অ-ু-্-হ ক-ে ব-ু-, ক-া ব-জ-? --------------------------- অনুগ্রহ করে বলুন, কটা বাজে? 0
A--gr----ka---b--una- ---ā ----? A------- k--- b------ k--- b---- A-u-r-h- k-r- b-l-n-, k-ṭ- b-j-? -------------------------------- Anugraha karē baluna, kaṭā bājē?
Mnogo hvala! আ-ন-কে----খ-------বাদ ৷ আ----- অ----- ধ------ ৷ আ-ন-ক- অ-ং-্- ধ-্-ব-দ ৷ ----------------------- আপনাকে অসংখ্য ধন্যবাদ ৷ 0
Ā--nā-------k-y-----n'-ab-da Ā------ a------- d---------- Ā-a-ā-ē a-a-k-y- d-a-'-a-ā-a ---------------------------- Āpanākē asaṅkhya dhan'yabāda
Jedan je sat. এ----ক-া -াজে ৷ এ-- এ--- ব--- ৷ এ-ন এ-ট- ব-জ- ৷ --------------- এখন একটা বাজে ৷ 0
ē--a----k-ṭ- --jē ē----- ē---- b--- ē-h-n- ē-a-ā b-j- ----------------- ēkhana ēkaṭā bājē
Dva su sata. এখন-দ-ট- ব--- ৷ এ-- দ--- ব--- ৷ এ-ন দ-ট- ব-জ- ৷ --------------- এখন দুটো বাজে ৷ 0
ēkhana d-ṭ- b-jē ē----- d--- b--- ē-h-n- d-ṭ- b-j- ---------------- ēkhana duṭō bājē
Tri su sata. এ-ন-তি-টে -াজ- ৷ এ-- ত---- ব--- ৷ এ-ন ত-ন-ে ব-জ- ৷ ---------------- এখন তিনটে বাজে ৷ 0
ēk--n---ina-ē-bājē ē----- t----- b--- ē-h-n- t-n-ṭ- b-j- ------------------ ēkhana tinaṭē bājē
Četiri su sata. এখন চারটে-ব--ে-৷ এ-- চ---- ব--- ৷ এ-ন চ-র-ে ব-জ- ৷ ---------------- এখন চারটে বাজে ৷ 0
ē-h--a-cār--ē -ājē ē----- c----- b--- ē-h-n- c-r-ṭ- b-j- ------------------ ēkhana cāraṭē bājē
Pet je sati. এখ- -া-চটা -াজ- ৷ এ-- প----- ব--- ৷ এ-ন প-ঁ-ট- ব-জ- ৷ ----------------- এখন পাঁচটা বাজে ৷ 0
ē-h----p---c--ā bājē ē----- p------- b--- ē-h-n- p-m-c-ṭ- b-j- -------------------- ēkhana pām̐caṭā bājē
Šest je sati. এ----টা --জ- ৷ এ-- ছ-- ব--- ৷ এ-ন ছ-া ব-জ- ৷ -------------- এখন ছটা বাজে ৷ 0
ēkhan--c--ṭā --jē ē----- c---- b--- ē-h-n- c-a-ā b-j- ----------------- ēkhana chaṭā bājē
Sedam je sati. এ-ন-সাত-া----- ৷ এ-- স---- ব--- ৷ এ-ন স-ত-া ব-জ- ৷ ---------------- এখন সাতটা বাজে ৷ 0
ē---n- sā--ṭā bā-ē ē----- s----- b--- ē-h-n- s-t-ṭ- b-j- ------------------ ēkhana sātaṭā bājē
Osam je sati. এ---আ----বা-ে-৷ এ-- আ--- ব--- ৷ এ-ন আ-ট- ব-জ- ৷ --------------- এখন আটটা বাজে ৷ 0
ē-han- ā-aṭā-b-jē ē----- ā---- b--- ē-h-n- ā-a-ā b-j- ----------------- ēkhana āṭaṭā bājē
Devet je sati. এখন --- বা-ে-৷ এ-- ন-- ব--- ৷ এ-ন ন-া ব-জ- ৷ -------------- এখন নটা বাজে ৷ 0
ē--a---------ā-ē ē----- n--- b--- ē-h-n- n-ṭ- b-j- ---------------- ēkhana naṭā bājē
Deset je sati. এ---দশট--ব-জে ৷ এ-- দ--- ব--- ৷ এ-ন দ-ট- ব-জ- ৷ --------------- এখন দশটা বাজে ৷ 0
ēk-ana daś-ṭā---jē ē----- d----- b--- ē-h-n- d-ś-ṭ- b-j- ------------------ ēkhana daśaṭā bājē
Jedanaest je sati. এখন -----া--া---৷ এ-- এ----- ব--- ৷ এ-ন এ-া-ট- ব-জ- ৷ ----------------- এখন এগারটা বাজে ৷ 0
ēkha-a-ēg--aṭ- b-jē ē----- ē------ b--- ē-h-n- ē-ā-a-ā b-j- ------------------- ēkhana ēgāraṭā bājē
Dvanaest je sati. এখ--ব-র--- -াজ--৷ এ-- ব----- ব--- ৷ এ-ন ব-র-ট- ব-জ- ৷ ----------------- এখন বারোটা বাজে ৷ 0
ē--ana bā-ōṭ-----ē ē----- b----- b--- ē-h-n- b-r-ṭ- b-j- ------------------ ēkhana bārōṭā bājē
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. ষ-- -েক-ন্ডে--ক--ি-িট--- ৷ ষ-- স------- এ- ম---- হ- ৷ ষ-ট স-ক-ন-ড- এ- ম-ন-ট হ- ৷ -------------------------- ষাট সেকেন্ডে এক মিনিট হয় ৷ 0
ṣ----s-kē--ē -ka m--iṭa--a-a ṣ--- s------ ē-- m----- h--- ṣ-ṭ- s-k-n-ē ē-a m-n-ṭ- h-ẏ- ---------------------------- ṣāṭa sēkēnḍē ēka miniṭa haẏa
Jedan sat ima šezdeset minuta. ষ-ট--ি--ট--এক--ন্ট- হ--৷ ষ-- ম----- এ- ঘ---- হ- ৷ ষ-ট ম-ন-ট- এ- ঘ-্-া হ- ৷ ------------------------ ষাট মিনিটে এক ঘন্টা হয় ৷ 0
ṣāṭ- -i-iṭ---ka ----ṭ-----a ṣ--- m----- ē-- g----- h--- ṣ-ṭ- m-n-ṭ- ē-a g-a-ṭ- h-ẏ- --------------------------- ṣāṭa miniṭē ēka ghanṭā haẏa
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. চব---- ঘ---ায় এ--দি- ---৷ চ----- ঘ----- এ- দ-- হ- ৷ চ-্-ি- ঘ-্-া- এ- দ-ন হ- ৷ ------------------------- চব্বিশ ঘন্টায় এক দিন হয় ৷ 0
c-b---- g-anṭ-ẏ- ēk- dina --ẏa c------ g------- ē-- d--- h--- c-b-i-a g-a-ṭ-ẏ- ē-a d-n- h-ẏ- ------------------------------ cabbiśa ghanṭāẏa ēka dina haẏa

Jezičke porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijardi ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici takođe mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Takođe postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Evropi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičku porodicu. Upoređivanjem se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičkih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoevropska jezička porodica. Ona obuhvataоко 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezička porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 miliona govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezička porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 miliona govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – porodična druženja su uvijek lijepa!
Da li ste to znali?
Njemački je maternji jezik za više od 90 miliona ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored maternjih govornika ima još 80 miliona ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i holandski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoge vijekove je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Evrope. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...