Knjiga fraza

bs Sati   »   am ጊዜው

8 [osam]

Sati

Sati

8 [ስምንት]

8 [siminiti]

ጊዜው

[se‘ati]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
Izvinite! / Oprostite! ይ-ርታ-ን! ይ------ ይ-ር-ዎ-! ------- ይቅርታዎን! 0
y-k-i--t--oni! y------------- y-k-i-i-a-o-i- -------------- yik’iritawoni!
Molim Vas, koliko je sati? እ-ክ--ሽ-ሰ-ት-ስ---ነ-? እ----- ሰ-- ስ-- ነ-- እ-ክ-/- ሰ-ት ስ-ት ነ-? ------------------ እባክህ/ሽ ሰዓት ስንት ነው? 0
iba-i-i--hi se--ti s--it---e--? i---------- s----- s----- n---- i-a-i-i-s-i s-‘-t- s-n-t- n-w-? ------------------------------- ibakihi/shi se‘ati siniti newi?
Mnogo hvala! እጅ--በጣ- -መ-ግ---። እ-- በ-- አ------- እ-ግ በ-ም አ-ሰ-ና-ው- ---------------- እጅግ በጣም አመሰግናለው። 0
ij--i be--ami-ām-seg---l--i. i---- b------ ā------------- i-i-i b-t-a-i ā-e-e-i-a-e-i- ---------------------------- ijigi bet’ami āmeseginalewi.
Jedan je sat. አን- ------። አ-- ሰ-- ነ-- አ-ድ ሰ-ት ነ-። ----------- አንድ ሰዓት ነው። 0
ā---i -e--ti-n---. ā---- s----- n---- ā-i-i s-‘-t- n-w-. ------------------ ānidi se‘ati newi.
Dva su sata. ሁ----ዓ--ነ-። ሁ-- ሰ-- ነ-- ሁ-ት ሰ-ት ነ-። ----------- ሁለት ሰዓት ነው። 0
hu-eti--e‘at- -e--. h----- s----- n---- h-l-t- s-‘-t- n-w-. ------------------- huleti se‘ati newi.
Tri su sata. ሶስ- ሰ-ት-ነ-። ሶ-- ሰ-- ነ-- ሶ-ት ሰ-ት ነ-። ----------- ሶስት ሰዓት ነው። 0
s-s--i -e-a-- --w-. s----- s----- n---- s-s-t- s-‘-t- n-w-. ------------------- sositi se‘ati newi.
Četiri su sata. አራ- -ዓ- ነ-። አ-- ሰ-- ነ-- አ-ት ሰ-ት ነ-። ----------- አራት ሰዓት ነው። 0
ā--ti-se-ati--e--. ā---- s----- n---- ā-a-i s-‘-t- n-w-. ------------------ ārati se‘ati newi.
Pet je sati. አ-ስት-ሰዓ- ነ-። አ--- ሰ-- ነ-- አ-ስ- ሰ-ት ነ-። ------------ አምስት ሰዓት ነው። 0
ā--s--i-s-‘--i -ewi. ā------ s----- n---- ā-i-i-i s-‘-t- n-w-. -------------------- āmisiti se‘ati newi.
Šest je sati. ስድ-----ት ነው። ስ--- ሰ-- ነ-- ስ-ስ- ሰ-ት ነ-። ------------ ስድስት ሰዓት ነው። 0
s-d-s-t- ----ti--ew-. s------- s----- n---- s-d-s-t- s-‘-t- n-w-. --------------------- sidisiti se‘ati newi.
Sedam je sati. ሰባ- ሰዓ- ነው። ሰ-- ሰ-- ነ-- ሰ-ት ሰ-ት ነ-። ----------- ሰባት ሰዓት ነው። 0
s--at--se‘-ti-ne-i. s----- s----- n---- s-b-t- s-‘-t- n-w-. ------------------- sebati se‘ati newi.
Osam je sati. ስም----ዓ--ነ-። ስ--- ሰ-- ነ-- ስ-ን- ሰ-ት ነ-። ------------ ስምንት ሰዓት ነው። 0
si--nit--se---i---wi. s------- s----- n---- s-m-n-t- s-‘-t- n-w-. --------------------- siminiti se‘ati newi.
Devet je sati. ዘጠ- --- --። ዘ-- ሰ-- ነ-- ዘ-ኝ ሰ-ት ነ-። ----------- ዘጠኝ ሰዓት ነው። 0
z-t----i se‘------wi. z------- s----- n---- z-t-e-y- s-‘-t- n-w-. --------------------- zet’enyi se‘ati newi.
Deset je sati. አ-ር-ሰ----ው። አ-- ሰ-- ነ-- አ-ር ሰ-ት ነ-። ----------- አስር ሰዓት ነው። 0
ā--ri-s------n--i. ā---- s----- n---- ā-i-i s-‘-t- n-w-. ------------------ āsiri se‘ati newi.
Jedanaest je sati. አስ- አ-ድ ሰዓ- ነው። አ-- አ-- ሰ-- ነ-- አ-ራ አ-ድ ሰ-ት ነ-። --------------- አስራ አንድ ሰዓት ነው። 0
ā---a--n-di-s----i ----. ā---- ā---- s----- n---- ā-i-a ā-i-i s-‘-t- n-w-. ------------------------ āsira ānidi se‘ati newi.
Dvanaest je sati. አስራ---ት ሰ-- --። አ-- ሁ-- ሰ-- ነ-- አ-ራ ሁ-ት ሰ-ት ነ-። --------------- አስራ ሁለት ሰዓት ነው። 0
ā--ra --l-t- -e---i -e-i. ā---- h----- s----- n---- ā-i-a h-l-t- s-‘-t- n-w-. ------------------------- āsira huleti se‘ati newi.
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. አ-- -ቂ--ስል- --------ት። አ-- ደ-- ስ-- ሰ---- አ--- አ-ድ ደ-ቃ ስ-ሳ ሰ-ን-ች አ-ት- ---------------------- አንድ ደቂቃ ስልሳ ሰከንዶች አሉት። 0
ā-id---e----’- si-is- ---e-id-c---ā---i. ā---- d------- s----- s---------- ā----- ā-i-i d-k-ī-’- s-l-s- s-k-n-d-c-i ā-u-i- ---------------------------------------- ānidi dek’īk’a silisa sekenidochi āluti.
Jedan sat ima šezdeset minuta. አንድ ሰ---ስ-ሳ -ቂ-ዎ--አ-ት። አ-- ሰ-- ስ-- ደ---- አ--- አ-ድ ሰ-ት ስ-ሳ ደ-ቃ-ች አ-ት- ---------------------- አንድ ሰዓት ስልሳ ደቂቃዎች አሉት። 0
ānid- --‘at----l-s--dek---’-w--h--ā---i. ā---- s----- s----- d------------ ā----- ā-i-i s-‘-t- s-l-s- d-k-ī-’-w-c-i ā-u-i- ---------------------------------------- ānidi se‘ati silisa dek’īk’awochi āluti.
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. አን- ----- አ-ት-ሰ-ቶ- -ሉ-። አ-- ቀ- ሃ- አ-- ሰ--- አ--- አ-ድ ቀ- ሃ- አ-ት ሰ-ቶ- አ-ት- ----------------------- አንድ ቀን ሃያ አራት ሰዓቶች አሉት። 0
āni----’--i hay----a-- s--atochi---u--. ā---- k---- h--- ā---- s-------- ā----- ā-i-i k-e-i h-y- ā-a-i s-‘-t-c-i ā-u-i- --------------------------------------- ānidi k’eni haya ārati se‘atochi āluti.

Jezičke porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijardi ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici takođe mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Takođe postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Evropi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičku porodicu. Upoređivanjem se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičkih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoevropska jezička porodica. Ona obuhvataоко 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezička porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 miliona govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezička porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 miliona govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – porodična druženja su uvijek lijepa!
Da li ste to znali?
Njemački je maternji jezik za više od 90 miliona ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored maternjih govornika ima još 80 miliona ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i holandski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoge vijekove je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Evrope. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...