Knjiga fraza

bs Sati   »   lv Pulksteņa laiki

8 [osam]

Sati

Sati

8 [astoņi]

Pulksteņa laiki

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski letonski Igra Više
Izvinite! / Oprostite! A--ai---i-t- -ūdz-! Atvainojiet, lūdzu! A-v-i-o-i-t- l-d-u- ------------------- Atvainojiet, lūdzu! 0
Molim Vas, koliko je sati? C-k, lūdz-, ir p---ste-i-? Cik, lūdzu, ir pulkstenis? C-k- l-d-u- i- p-l-s-e-i-? -------------------------- Cik, lūdzu, ir pulkstenis? 0
Mnogo hvala! Liels pal-i--. Liels paldies. L-e-s p-l-i-s- -------------- Liels paldies. 0
Jedan je sat. P-lkste-----r vi--s. Pulkstenis ir viens. P-l-s-e-i- i- v-e-s- -------------------- Pulkstenis ir viens. 0
Dva su sata. Pu---te--s--- ----. Pulkstenis ir divi. P-l-s-e-i- i- d-v-. ------------------- Pulkstenis ir divi. 0
Tri su sata. P-l-s----s ir---ī-. Pulkstenis ir trīs. P-l-s-e-i- i- t-ī-. ------------------- Pulkstenis ir trīs. 0
Četiri su sata. P-l---eni--i- č-t-i. Pulkstenis ir četri. P-l-s-e-i- i- č-t-i- -------------------- Pulkstenis ir četri. 0
Pet je sati. P-----e----ir --ec-. Pulkstenis ir pieci. P-l-s-e-i- i- p-e-i- -------------------- Pulkstenis ir pieci. 0
Šest je sati. P-----e-is-i- --ši. Pulkstenis ir seši. P-l-s-e-i- i- s-š-. ------------------- Pulkstenis ir seši. 0
Sedam je sati. P-l---eni- -r-s-pti--. Pulkstenis ir septiņi. P-l-s-e-i- i- s-p-i-i- ---------------------- Pulkstenis ir septiņi. 0
Osam je sati. P----t--is ---ast---. Pulkstenis ir astoņi. P-l-s-e-i- i- a-t-ņ-. --------------------- Pulkstenis ir astoņi. 0
Devet je sati. Pulks-eni--ir de-i--. Pulkstenis ir deviņi. P-l-s-e-i- i- d-v-ņ-. --------------------- Pulkstenis ir deviņi. 0
Deset je sati. P---sten-s ----e--i-. Pulkstenis ir desmit. P-l-s-e-i- i- d-s-i-. --------------------- Pulkstenis ir desmit. 0
Jedanaest je sati. P--ks-e--- -- --e-p-ds-i-. Pulkstenis ir vienpadsmit. P-l-s-e-i- i- v-e-p-d-m-t- -------------------------- Pulkstenis ir vienpadsmit. 0
Dvanaest je sati. Pu-k--e-is-ir divp--s--t. Pulkstenis ir divpadsmit. P-l-s-e-i- i- d-v-a-s-i-. ------------------------- Pulkstenis ir divpadsmit. 0
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. M-n-tē -r-s-------- se-u--e-. Minūtē ir sešdesmit sekundes. M-n-t- i- s-š-e-m-t s-k-n-e-. ----------------------------- Minūtē ir sešdesmit sekundes. 0
Jedan sat ima šezdeset minuta. St-ndā i- --š--sm-t ---ū---. Stundā ir sešdesmit minūtes. S-u-d- i- s-š-e-m-t m-n-t-s- ---------------------------- Stundā ir sešdesmit minūtes. 0
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. D---nakt- ----ivd--mit-če-ra- stu-das. Diennaktī ir divdesmit četras stundas. D-e-n-k-ī i- d-v-e-m-t č-t-a- s-u-d-s- -------------------------------------- Diennaktī ir divdesmit četras stundas. 0

Jezičke porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijardi ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici takođe mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Takođe postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Evropi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičku porodicu. Upoređivanjem se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičkih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoevropska jezička porodica. Ona obuhvataоко 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezička porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 miliona govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezička porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 miliona govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – porodična druženja su uvijek lijepa!
Da li ste to znali?
Njemački je maternji jezik za više od 90 miliona ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored maternjih govornika ima još 80 miliona ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i holandski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoge vijekove je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Evrope. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...