Knjiga fraza

bs Prisvojne zamjenice 2   »   bn সম্বন্ধবাচক সর্বনাম ২

67 [šezdeset i sedam]

Prisvojne zamjenice 2

Prisvojne zamjenice 2

৬৭ [সাতষট্টি]

67 [Sātaṣaṭṭi]

সম্বন্ধবাচক সর্বনাম ২

[sambandhabācaka sarbanāma 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bengalski Igra Više
naočale চশ-া চ--- চ-ম- ---- চশমা 0
caśa-ā c----- c-ś-m- ------ caśamā
On je zaboravio svoje naočale. স- তা---শমা ভুল--গে-ে ৷ স- ত-- চ--- ভ--- গ--- ৷ স- ত-র চ-ম- ভ-ল- গ-ছ- ৷ ----------------------- সে তার চশমা ভুলে গেছে ৷ 0
s- -ā-a----amā--hulē--ē--ē s- t--- c----- b---- g---- s- t-r- c-ś-m- b-u-ē g-c-ē -------------------------- sē tāra caśamā bhulē gēchē
Ma gdje su mu naočale? সে -া--চশ-- -োথ----েল- গে-ে? স- ত-- চ--- ক---- ফ--- গ---- স- ত-র চ-ম- ক-থ-য় ফ-ল- গ-ছ-? ---------------------------- সে তার চশমা কোথায় ফেলে গেছে? 0
sē--ār- ---amā-k-t-ā-- phē-ē -ēchē? s- t--- c----- k------ p---- g----- s- t-r- c-ś-m- k-t-ā-a p-ē-ē g-c-ē- ----------------------------------- sē tāra caśamā kōthāẏa phēlē gēchē?
sat ঘড-ি ঘ--- ঘ-়- ---- ঘড়ি 0
Ghaṛi G---- G-a-i ----- Ghaṛi
Njegov sat je pokvaren. তা---ড়---ারাপ -য়--গেছে ৷ ত-- ঘ--- খ---- হ-- গ--- ৷ ত-র ঘ-়- খ-র-প হ-ে গ-ছ- ৷ ------------------------- তার ঘড়ি খারাপ হয়ে গেছে ৷ 0
t-r----aṛ-----rā-a h--- -ē--ē t--- g---- k------ h--- g---- t-r- g-a-i k-ā-ā-a h-ẏ- g-c-ē ----------------------------- tāra ghaṛi khārāpa haẏē gēchē
Sat visi na zidu. ঘ---ট---েওয়----ঝো-ানো--ছে ৷ ঘ----- দ------ ঝ----- আ-- ৷ ঘ-়-ট- দ-ও-া-ে ঝ-ল-ন- আ-ে ৷ --------------------------- ঘড়িটা দেওয়ালে ঝোলানো আছে ৷ 0
g----ṭā-d-'--ā-ē jhōl--- ---ē g------ d------- j------ ā--- g-a-i-ā d-'-ẏ-l- j-ō-ā-ō ā-h- ----------------------------- ghaṛiṭā dē'ōẏālē jhōlānō āchē
pasoš প-স----ট প------- প-স-ো-্- -------- পাসপোর্ট 0
pā-ap-r-a p-------- p-s-p-r-a --------- pāsapōrṭa
On je izgubio svoj pasoš. স- তা- পা-----ট-হ---য়ে ---ে-- ৷ স- ত-- প------- হ----- ফ----- ৷ স- ত-র প-স-ো-্- হ-র-য়- ফ-ল-ছ- ৷ ------------------------------- সে তার পাসপোর্ট হারিয়ে ফেলেছে ৷ 0
s----ra--ā-apōrṭ------ẏē p--l--hē s- t--- p-------- h----- p------- s- t-r- p-s-p-r-a h-r-ẏ- p-ē-ē-h- --------------------------------- sē tāra pāsapōrṭa hāriẏē phēlēchē
Gdje je onda njegov pasoš? তাহ-ে--া- --সপো-্ট কো---? ত---- ত-- প------- ক----- ত-হ-ে ত-র প-স-ো-্- ক-থ-য়- ------------------------- তাহলে তার পাসপোর্ট কোথায়? 0
t----ē tāra -ā-apōr-- -ōth-ẏ-? t----- t--- p-------- k------- t-h-l- t-r- p-s-p-r-a k-t-ā-a- ------------------------------ tāhalē tāra pāsapōrṭa kōthāẏa?
oni – njihov / njihova / njihovo ত--া-– ----র ত--- – ত---- ত-র- – ত-দ-র ------------ তারা – তাদের 0
Tā-----t--ēra T--- – t----- T-r- – t-d-r- ------------- Tārā – tādēra
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. বা--চ--- তাদে- -াব- –-ম--ে-খু--- প-চ------ ৷ ব------- ত---- ব--- – ম--- খ---- প----- ন- ৷ ব-চ-চ-র- ত-দ-র ব-ব- – ম-ক- খ-ঁ-ে প-চ-ছ- ন- ৷ -------------------------------------------- বাচ্চারা তাদের বাবা – মাকে খুঁজে পাচ্ছে না ৷ 0
bāccārā -ādēra-bāb--–-mā---k--m̐-- ---c---nā b------ t----- b--- – m--- k------ p----- n- b-c-ā-ā t-d-r- b-b- – m-k- k-u-̐-ē p-c-h- n- -------------------------------------------- bāccārā tādēra bābā – mākē khum̐jē pācchē nā
Ali eto dolaze njihovi roditelji! এই ----দে- ব--া –-মা --ে-গ-ছ-- ৷ এ- ত- ও--- ব--- – ম- এ-- গ---- ৷ এ- ত- ও-ে- ব-ব- – ম- এ-ে গ-ছ-ন ৷ -------------------------------- এই তো ওদের বাবা – মা এসে গেছেন ৷ 0
ē-i-------ra-bābā - -ā ēsē --c-ē-a ē-- t- ō---- b--- – m- ē-- g------ ē-i t- ō-ē-a b-b- – m- ē-ē g-c-ē-a ---------------------------------- ē'i tō ōdēra bābā – mā ēsē gēchēna
Vi – Vaš / Vaša / Vaše আপন- –-আপ-ার আ--- – আ---- আ-ন- – আ-ন-র ------------ আপনি – আপনার 0
ā-a-- – -p--ā-a ā---- – ā------ ā-a-i – ā-a-ā-a --------------- āpani – āpanāra
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? আপন-র--া--রা----ন -ল- -ি. মি-া-? আ---- য----- ক--- হ-- ম-- ম----- আ-ন-র য-ত-র- ক-ম- হ-. ম-. ম-ল-র- -------------------------------- আপনার যাত্রা কেমন হল. মি. মিলার? 0
āp-nā-a--ātr----m--a -a--. --.-------? ā------ y---- k----- h---- M-- M------ ā-a-ā-a y-t-ā k-m-n- h-l-. M-. M-l-r-? -------------------------------------- āpanāra yātrā kēmana hala. Mi. Milāra?
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? আ-নার---ত-র--ক--ায়--ম-. মি-ার? আ---- স----- ক----- ম-- ম----- আ-ন-র স-ত-র- ক-থ-য়- ম-. ম-ল-র- ------------------------------ আপনার স্ত্রী কোথায়, মি. মিলার? 0
Ā--nā-- s--ī kō-h--a- m-- -i---a? Ā------ s--- k------- m-- M------ Ā-a-ā-a s-r- k-t-ā-a- m-. M-l-r-? --------------------------------- Āpanāra strī kōthāẏa, mi. Milāra?
Vi – Vaš / Vaša / Vaše আপ-----আপনার আ--- – আ---- আ-ন- – আ-ন-র ------------ আপনি – আপনার 0
Āp-n--–--p-n-ra Ā---- – ā------ Ā-a-i – ā-a-ā-a --------------- Āpani – āpanāra
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? আপন-র---ত্-- --মন-হল---ি-েস-স্মিথ? আ---- য----- ক--- হ-- ম---- স----- আ-ন-র য-ত-র- ক-ম- হ-. ম-স-স স-ম-থ- ---------------------------------- আপনার যাত্রা কেমন হল. মিসেস স্মিথ? 0
ā-an-r---ā--ā----a-a h-la- -is-sa smi--a? ā------ y---- k----- h---- M----- s------ ā-a-ā-a y-t-ā k-m-n- h-l-. M-s-s- s-i-h-? ----------------------------------------- āpanāra yātrā kēmana hala. Misēsa smitha?
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? আপ-ার----ামী ----য়, ম-সে-----িথ? আ---- স----- ক----- ম---- স----- আ-ন-র স-ব-ম- ক-থ-য়- ম-স-স স-ম-থ- -------------------------------- আপনার স্বামী কোথায়, মিসেস স্মিথ? 0
Āpa---- --ām---ōth---, m-s-s- --ith-? Ā------ s---- k------- m----- s------ Ā-a-ā-a s-ā-ī k-t-ā-a- m-s-s- s-i-h-? ------------------------------------- Āpanāra sbāmī kōthāẏa, misēsa smitha?

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U istoriji evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to tačno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanzi je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Pošto genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!