Knjiga fraza

bs Sati   »   fa ‫ساعات روز‬

8 [osam]

Sati

Sati

‫8 [هشت]‬

8 [hasht]

‫ساعات روز‬

[sâ-âte rooz]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski perzijski Igra Više
Izvinite! / Oprostite! ‫--ذرت--ی-خ-اهم-‬ ‫----- م--------- ‫-ع-ر- م-‌-و-ه-!- ----------------- ‫معذرت می‌خواهم!‬ 0
ma-a-er-- m-khâ--am! m-------- m--------- m---z-r-t m-k-â-h-m- -------------------- ma-azerat mikhâ-ham!
Molim Vas, koliko je sati? ‫-اع- چن--ا---‬ ‫---- چ-- ا---- ‫-ا-ت چ-د ا-ت-‬ --------------- ‫ساعت چند است؟‬ 0
sâ----cha-d-a-t? s---- c---- a--- s---t c-a-d a-t- ---------------- sâ-at chand ast?
Mnogo hvala! ‫-س----سپ--گزا-م - ---ی------.‬ ‫----- س-------- / خ--- م------ ‫-س-ا- س-ا-گ-ا-م / خ-ل- م-ن-ن-‬ ------------------------------- ‫بسیار سپاسگزارم / خیلی ممنون.‬ 0
b-syâ--s--âs---zâram. b----- s------------- b-s-â- s-p-s-g-z-r-m- --------------------- besyâr sepâs-gozâram.
Jedan je sat. ‫سا-- یک-----‬ ‫---- ی- ا---- ‫-ا-ت ی- ا-ت-‬ -------------- ‫ساعت یک است.‬ 0
sâ--- yek a-t. s---- y-- a--- s---t y-k a-t- -------------- sâ-at yek ast.
Dva su sata. ‫سا----و-ا-ت-‬ ‫---- د- ا---- ‫-ا-ت د- ا-ت-‬ -------------- ‫ساعت دو است.‬ 0
sâ--t -o a-t. s---- d- a--- s---t d- a-t- ------------- sâ-at do ast.
Tri su sata. ‫---ت-س- ا--.‬ ‫---- س- ا---- ‫-ا-ت س- ا-ت-‬ -------------- ‫ساعت سه است.‬ 0
sâ--t--e--st. s---- s- a--- s---t s- a-t- ------------- sâ-at se ast.
Četiri su sata. ‫---ت --ا- --ت.‬ ‫---- چ--- ا---- ‫-ا-ت چ-ا- ا-ت-‬ ---------------- ‫ساعت چهار است.‬ 0
sâ--------hâ- -st. s---- c------ a--- s---t c-a-h-r a-t- ------------------ sâ-at cha-hâr ast.
Pet je sati. ‫--ع----ج-ا-ت-‬ ‫---- پ-- ا---- ‫-ا-ت پ-ج ا-ت-‬ --------------- ‫ساعت پنج است.‬ 0
sâ--t p-nj as-. s---- p--- a--- s---t p-n- a-t- --------------- sâ-at panj ast.
Šest je sati. ‫-اعت-ش- --ت.‬ ‫---- ش- ا---- ‫-ا-ت ش- ا-ت-‬ -------------- ‫ساعت شش است.‬ 0
sâ-at----sh-ast. s---- s---- a--- s---t s-e-h a-t- ---------------- sâ-at shesh ast.
Sedam je sati. ‫-اعت---ت -ست-‬ ‫---- ه-- ا---- ‫-ا-ت ه-ت ا-ت-‬ --------------- ‫ساعت هفت است.‬ 0
s---- h-f- --t. s---- h--- a--- s---t h-f- a-t- --------------- sâ-at haft ast.
Osam je sati. ‫--عت هشت ا-ت.‬ ‫---- ه-- ا---- ‫-ا-ت ه-ت ا-ت-‬ --------------- ‫ساعت هشت است.‬ 0
sâ----hasht--s-. s---- h---- a--- s---t h-s-t a-t- ---------------- sâ-at hasht ast.
Devet je sati. ‫-ا-ت -ه --ت-‬ ‫---- ن- ا---- ‫-ا-ت ن- ا-ت-‬ -------------- ‫ساعت نه است.‬ 0
sâ--t n----s-. s---- n-- a--- s---t n-h a-t- -------------- sâ-at noh ast.
Deset je sati. ‫---- -ه---ت.‬ ‫---- د- ا---- ‫-ا-ت د- ا-ت-‬ -------------- ‫ساعت ده است.‬ 0
s--at d-h a--. s---- d-- a--- s---t d-h a-t- -------------- sâ-at dah ast.
Jedanaest je sati. ‫-اع-----ده-ا-ت.‬ ‫---- ی---- ا---- ‫-ا-ت ی-ز-ه ا-ت-‬ ----------------- ‫ساعت یازده است.‬ 0
sâ-a- -â-d-- -s-. s---- y----- a--- s---t y-z-a- a-t- ----------------- sâ-at yâzdah ast.
Dvanaest je sati. ‫-ا-ت ---------ت.‬ ‫---- د----- ا---- ‫-ا-ت د-ا-د- ا-ت-‬ ------------------ ‫ساعت دوازده است.‬ 0
s--at-da--z-ah ast. s---- d------- a--- s---t d-v-z-a- a-t- ------------------- sâ-at davâzdah ast.
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. ‫یک-دقی-ه-----ث-ن------.‬ ‫-- د---- ش-- ث---- ا---- ‫-ک د-ی-ه ش-ت ث-ن-ه ا-ت-‬ ------------------------- ‫یک دقیقه شصت ثانیه است.‬ 0
ye- --g----e--ha-t--------âr-d. y-- d------- s---- s---- d----- y-k d-g-i-h- s-a-t s-n-e d-r-d- ------------------------------- yek daghighe shast sânie dârad.
Jedan sat ima šezdeset minuta. ‫ی- ساعت -صت-د-یقه--ست.‬ ‫-- س--- ش-- د---- ا---- ‫-ک س-ع- ش-ت د-ی-ه ا-ت-‬ ------------------------ ‫یک ساعت شصت دقیقه است.‬ 0
ye- s--a---h------gh--he d--a-. y-- s---- s---- d------- d----- y-k s---t s-a-t d-g-i-h- d-r-d- ------------------------------- yek sâ-at shast daghighe dârad.
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. ‫-ک ر-- ب--- و چها-----ت-----‬ ‫-- ر-- ب--- و چ--- س--- ا---- ‫-ک ر-ز ب-س- و چ-ا- س-ع- ا-ت-‬ ------------------------------ ‫یک روز بیست و چهار ساعت است.‬ 0
yek -oo-------o -ha--â- s--at dârad y-- r--- b--- o c------ s---- d---- y-k r-o- b-s- o c-a-h-r s---t d-r-d ----------------------------------- yek rooz bist o cha-hâr sâ-at dârad

Jezičke porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijardi ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici takođe mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Takođe postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Evropi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičku porodicu. Upoređivanjem se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičkih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoevropska jezička porodica. Ona obuhvataоко 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezička porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 miliona govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezička porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 miliona govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – porodična druženja su uvijek lijepa!
Da li ste to znali?
Njemački je maternji jezik za više od 90 miliona ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored maternjih govornika ima još 80 miliona ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i holandski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoge vijekove je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Evrope. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...