Knjiga fraza

bs Sati   »   ka საათის დროები

8 [osam]

Sati

Sati

8 [რვა]

8 [rva]

საათის დროები

[saatis droebi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski gruzijski Igra Više
Izvinite! / Oprostite! მ-პ---ეთ! მ-------- მ-პ-ტ-ე-! --------- მაპატიეთ! 0
ma-'a-'i-t! m---------- m-p-a-'-e-! ----------- map'at'iet!
Molim Vas, koliko je sati? უკ-ც--ვ--- --მ-ლ---აა-ი-? უ--------- რ----- ს------ უ-ა-რ-ვ-დ- რ-მ-ლ- ს-ა-ი-? ------------------------- უკაცრავად, რომელი საათია? 0
uk--tsr-va---ro---- sa-t-a? u----------- r----- s------ u-'-t-r-v-d- r-m-l- s-a-i-? --------------------------- uk'atsravad, romeli saatia?
Mnogo hvala! დ--ი-მ-დლ--ა. დ--- მ------- დ-დ- მ-დ-ო-ა- ------------- დიდი მადლობა. 0
didi madl-b-. d--- m------- d-d- m-d-o-a- ------------- didi madloba.
Jedan je sat. პი-ვ--ი-ს-ათ--. პ------ ს------ პ-რ-ე-ი ს-ა-ი-. --------------- პირველი საათია. 0
p'-r-e-- -a-tia. p------- s------ p-i-v-l- s-a-i-. ---------------- p'irveli saatia.
Dva su sata. ორ---აათ-ა. ო-- ს------ ო-ი ს-ა-ი-. ----------- ორი საათია. 0
ori-saa-i-. o-- s------ o-i s-a-i-. ----------- ori saatia.
Tri su sata. ს--ი-ს---ია. ს--- ს------ ს-მ- ს-ა-ი-. ------------ სამი საათია. 0
sa-i----t--. s--- s------ s-m- s-a-i-. ------------ sami saatia.
Četiri su sata. ოთ-ი ს-----. ო--- ს------ ო-ხ- ს-ა-ი-. ------------ ოთხი საათია. 0
o-----saati-. o---- s------ o-k-i s-a-i-. ------------- otkhi saatia.
Pet je sati. ხ-თი-საათი-. ხ--- ს------ ხ-თ- ს-ა-ი-. ------------ ხუთი საათია. 0
k-uti---a-ia. k---- s------ k-u-i s-a-i-. ------------- khuti saatia.
Šest je sati. ე--ს--სა----. ე---- ს------ ე-ვ-ი ს-ა-ი-. ------------- ექვსი საათია. 0
e-v-----a-ia. e---- s------ e-v-i s-a-i-. ------------- ekvsi saatia.
Sedam je sati. შ---ი ---თ--. შ---- ს------ შ-ი-ი ს-ა-ი-. ------------- შვიდი საათია. 0
sh---i-s--tia. s----- s------ s-v-d- s-a-i-. -------------- shvidi saatia.
Osam je sati. რ-- -აათ-ა. რ-- ს------ რ-ა ს-ა-ი-. ----------- რვა საათია. 0
rv----a--a. r-- s------ r-a s-a-i-. ----------- rva saatia.
Devet je sati. ცხ----აათი-. ც--- ს------ ც-რ- ს-ა-ი-. ------------ ცხრა საათია. 0
t-kh-a s-a---. t----- s------ t-k-r- s-a-i-. -------------- tskhra saatia.
Deset je sati. ა-- ------. ა-- ს------ ა-ი ს-ა-ი-. ----------- ათი საათია. 0
a------t--. a-- s------ a-i s-a-i-. ----------- ati saatia.
Jedanaest je sati. თერთ---ი--აათია. თ------- ს------ თ-რ-მ-ტ- ს-ა-ი-. ---------------- თერთმეტი საათია. 0
t---me-'- -a----. t-------- s------ t-r-m-t-i s-a-i-. ----------------- tertmet'i saatia.
Dvanaest je sati. თორ-ე-ი ------. თ------ ს------ თ-რ-ე-ი ს-ა-ი-. --------------- თორმეტი საათია. 0
t-rmet-i---a-i-. t------- s------ t-r-e-'- s-a-i-. ---------------- tormet'i saatia.
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. ე----უთშ- -ა-ო-- -----. ე-- წ---- ს----- წ----- ე-თ წ-თ-ი ს-მ-ც- წ-მ-ა- ----------------------- ერთ წუთში სამოცი წამია. 0
e-t--s'uts-i--a-o----t--am-a. e-- t------- s------ t------- e-t t-'-t-h- s-m-t-i t-'-m-a- ----------------------------- ert ts'utshi samotsi ts'amia.
Jedan sat ima šezdeset minuta. ერთ --ა--ი-ს--ოცი წ--ია. ე-- ს----- ს----- წ----- ე-თ ს-ა-შ- ს-მ-ც- წ-თ-ა- ------------------------ ერთ საათში სამოცი წუთია. 0
e----a--shi-samot-i---'uti-. e-- s------ s------ t------- e-t s-a-s-i s-m-t-i t-'-t-a- ---------------------------- ert saatshi samotsi ts'utia.
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. ერ- დღ-ში -ცდაო-ხი საა-ია. ე-- დ---- ო------- ს------ ე-თ დ-ე-ი ო-დ-ო-ხ- ს-ა-ი-. -------------------------- ერთ დღეში ოცდაოთხი საათია. 0
e-t-dg-eshi -ts------i---at--. e-- d------ o--------- s------ e-t d-h-s-i o-s-a-t-h- s-a-i-. ------------------------------ ert dgheshi otsdaotkhi saatia.

Jezičke porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijardi ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici takođe mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Takođe postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Evropi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičku porodicu. Upoređivanjem se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičkih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoevropska jezička porodica. Ona obuhvataоко 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezička porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 miliona govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezička porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 miliona govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – porodična druženja su uvijek lijepa!
Da li ste to znali?
Njemački je maternji jezik za više od 90 miliona ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored maternjih govornika ima još 80 miliona ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i holandski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoge vijekove je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Evrope. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...