Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   bn ঋতু এবং আবহাওয়া

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

১৬ [ষোল]

16 [Ṣōla]

ঋতু এবং আবহাওয়া

[r̥tu ēbaṁ ābahā'ōẏā]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bengalski Igra Više
Ovo su godišnja doba: এই---- হ- ব------ ঋ-ু এইগুলো হল বিভিন্ন ঋতু 0
ē'i---- h--- b------- r̥t- ē'----- h--- b------- r--u ē'igulō hala bibhinna r̥tu ē'i-u-ō h-l- b-b-i-n- r̥t- -'---------------------̥--
Proljeće, ljeto, বস---- গ-----ম বসন্ত, গ্রীষ্ম 0
b------, g----- ba------ g----a basanta, grīṣma b-s-n-a, g-ī-m- -------,-------
jesen i zima. শর- এ-- শ-ত শরৎ এবং শীত 0
ś---- ē--- ś--- śa--- ē--- ś--a śaraṯ ēbaṁ śīta ś-r-ṯ ē-a- ś-t- ---------------
Ljeto je vruće. গ্-------- উ--- ৷ গ্রীষ্মকাল উষ্ণ ৷ 0
g--------- u--- gr-------- u--a grīṣmakāla uṣṇa g-ī-m-k-l- u-ṇ- ---------------
Ljeti sija sunce. গ্--------- স------ আ-- উ---- হ- ৷ গ্রীষ্মকালে সূর্যের আলো উজ্বল হয় ৷ 0
g--------- s------ ā-- u----- h--- gr-------- s------ ā-- u----- h--a grīṣmakālē sūryēra ālō ujbala haẏa g-ī-m-k-l- s-r-ē-a ā-ō u-b-l- h-ẏ- ----------------------------------
Ljeti rado idemo šetati. আম-- গ---------- হ----- ভ------ ৷ আমরা গ্রীষ্মকালে হাঁটতে ভালবাসি ৷ 0
ā---- g--------- h--̐ṭ--- b-------- ām--- g--------- h------- b-------i āmarā grīṣmakālē hām̐ṭatē bhālabāsi ā-a-ā g-ī-m-k-l- h-m̐ṭ-t- b-ā-a-ā-i --------------------̐--------------
Zima je hladna. শী---- ঠ----- ৷ শীতকাল ঠাণ্ডা ৷ 0
ś------- ṭ----- śī------ ṭ----ā śītakāla ṭhāṇḍā ś-t-k-l- ṭ-ā-ḍ- ---------------
Zimi pada snijeg ili kiša. শী----- ব-- প--- ব- ব----- হ- ৷ শীতকালে বরফ পড়ে বা বৃষ্টি হয় ৷ 0
ś------- b------ p--- b- b-̥ṣ-- h--- śī------ b------ p--- b- b----- h--a śītakālē barapha paṛē bā br̥ṣṭi haẏa ś-t-k-l- b-r-p-a p-ṛ- b- b-̥ṣ-i h-ẏ- ---------------------------̥--------
Zimi rado ostajemo kod kuće. শী----- আ--- ঘ-- থ---- ভ------ ৷ শীতকালে আমরা ঘরে থাকতে ভালবাসি ৷ 0
ś------- ā---- g---- t------ b-------- śī------ ā---- g---- t------ b-------i śītakālē āmarā gharē thākatē bhālabāsi ś-t-k-l- ā-a-ā g-a-ē t-ā-a-ē b-ā-a-ā-i --------------------------------------
Hladno je. এখ- ঠ----- ৷ এখন ঠাণ্ডা ৷ 0
ē----- ṭ----- ēk---- ṭ----ā ēkhana ṭhāṇḍā ē-h-n- ṭ-ā-ḍ- -------------
Pada kiša. এখ- ব----- হ---- ৷ এখন বৃষ্টি হচ্ছে ৷ 0
ē----- b-̥ṣ-- h----- ēk---- b----- h----ē ēkhana br̥ṣṭi hacchē ē-h-n- b-̥ṣ-i h-c-h- ---------̥----------
Vjetrovito je. এখ- ঝ-- হ---- ব--- ৷ এখন ঝড়ো হাওয়া বইছে ৷ 0
ē----- j---- h-'ō-- b-'i--- ēk---- j---- h----- b-----ē ēkhana jhaṛō hā'ōẏā ba'ichē ē-h-n- j-a-ō h-'ō-ā b-'i-h- ---------------'------'----
Toplo je. এখ- গ-- ৷ এখন গরম ৷ 0
ē----- g----- ēk---- g----a ēkhana garama ē-h-n- g-r-m- -------------
Sunčano je. এখ- র-- আ-- ৷ এখন রোদ আছে ৷ 0
ē----- r--- ā--- ēk---- r--- ā--ē ēkhana rōda āchē ē-h-n- r-d- ā-h- ----------------
Vedro je. এট- ম---- (র-- খ-- ক---) ৷ এটি মনোরম (রোদ খুব কড়া) ৷ 0
ē-- m------- (r--- k---- k---) ēṭ- m------- (r--- k---- k---) ēṭi manōrama (rōda khuba kaṛā) ē-i m-n-r-m- (r-d- k-u-a k-ṛ-) -------------(---------------)
Kakvo je vrijeme danas? আজ আ------ ক---? আজ আবহাওয়া কেমন? 0
ā-- ā----'ō-- k-----? āj- ā-------- k-----? āja ābahā'ōẏā kēmana? ā-a ā-a-ā'ō-ā k-m-n-? ---------'----------?
Danas je hladno. আজ ঠ----- প--- ৷ আজ ঠাণ্ডা পড়ছে ৷ 0
Ā-- ṭ----- p------ Āj- ṭ----- p-----ē Āja ṭhāṇḍā paṛachē Ā-a ṭ-ā-ḍ- p-ṛ-c-ē ------------------
Danas je toplo. আজ-- গ-- প--- ৷ আজকে গরম পড়ছে ৷ 0
ā---- g----- p------ āj--- g----- p-----ē ājakē garama paṛachē ā-a-ē g-r-m- p-ṛ-c-ē --------------------

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...