Zbirka izraza

hr Čavrljanje 1   »   vi Cuộc nói chuyện nhỏ 1

20 [dvadeset]

Čavrljanje 1

Čavrljanje 1

20 [Hai mươi]

Cuộc nói chuyện nhỏ 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski vijetnamski igra Više
Raskomotite se! Xin ----hãy t--n-i-n. X-- b-- h-- t- n----- X-n b-n h-y t- n-i-n- --------------------- Xin bạn hãy tự nhiên. 0
Osjećajte se kao kod kuće! Bạ----y -o- n---là ---h-. B-- h-- c-- n-- l- ở n--- B-n h-y c-i n-ư l- ở n-à- ------------------------- Bạn hãy coi như là ở nhà. 0
Što želite popiti? B-n-m-------g---? B-- m--- u--- g-- B-n m-ố- u-n- g-? ----------------- Bạn muốn uống gì? 0
Volite li glazbu? Bạ- ---thích --ạc----n-? B-- c- t---- n--- k----- B-n c- t-í-h n-ạ- k-ô-g- ------------------------ Bạn có thích nhạc không? 0
Volim klasičnu glazbu. Tôi----c- -h----ổ-đi-n. T-- t---- n--- c- đ---- T-i t-í-h n-ạ- c- đ-ể-. ----------------------- Tôi thích nhạc cổ điển. 0
Ovdje su moji CD-i. Đây l- c-c------- ----tô-. Đ-- l- c-- đ-- C- c-- t--- Đ-y l- c-c đ-a C- c-a t-i- -------------------------- Đây là các đĩa CD của tôi. 0
Svirate li neki instrument? Bạ- c-----i n-ạ- ---k-ôn-? B-- c- c--- n--- c- k----- B-n c- c-ơ- n-ạ- c- k-ô-g- -------------------------- Bạn có chơi nhạc cụ không? 0
Ovdje je moja gitara. Đây -- -à--ghi-t- --a --i. Đ-- l- đ-- g----- c-- t--- Đ-y l- đ-n g-i-t- c-a t-i- -------------------------- Đây là đàn ghi-ta của tôi. 0
Pjevate li rado? Bạ- -ó--h-ch---t --ôn-? B-- c- t---- h-- k----- B-n c- t-í-h h-t k-ô-g- ----------------------- Bạn có thích hát không? 0
Imate li djece? B-- -ó------hưa? B-- c- c-- c---- B-n c- c-n c-ư-? ---------------- Bạn có con chưa? 0
Imate li psa? B---có chó --ô--? B-- c- c-- k----- B-n c- c-ó k-ô-g- ----------------- Bạn có chó không? 0
Imate li mačku? B-n-c----- --ông? B-- c- m-- k----- B-n c- m-o k-ô-g- ----------------- Bạn có mèo không? 0
Ovdje su moje knjige. Đây -à n-ữ-- q--ển-sá------ --i. Đ-- l- n---- q---- s--- c-- t--- Đ-y l- n-ữ-g q-y-n s-c- c-a t-i- -------------------------------- Đây là những quyển sách của tôi. 0
Upravo čitam ovu knjigu. T-- --ng --- q--ển-sá-h-nà-. T-- đ--- đ-- q---- s--- n--- T-i đ-n- đ-c q-y-n s-c- n-y- ---------------------------- Tôi đang đọc quyển sách này. 0
Što rado čitate? B-n -- ---ch --c --ô-g? B-- c- t---- đ-- k----- B-n c- t-í-h đ-c k-ô-g- ----------------------- Bạn có thích đọc không? 0
Idete li rado na koncert? Bạn ---th-ch đ- ng-e -ò--n--------m bi-u-d-ễ--c--nh-- --ô--? B-- c- t---- đ- n--- h-- n--- / x-- b--- d--- c- n--- k----- B-n c- t-í-h đ- n-h- h-a n-ạ- / x-m b-ể- d-ễ- c- n-ạ- k-ô-g- ------------------------------------------------------------ Bạn có thích đi nghe hòa nhạc / xem biểu diễn ca nhạc không? 0
Idete li rado u kazalište? Bạ- -- ---c------em-/ ------c- khôn-? B-- c- t---- đ- x-- / c-- k--- k----- B-n c- t-í-h đ- x-m / c-i k-c- k-ô-g- ------------------------------------- Bạn có thích đi xem / coi kịch không? 0
Idete li rado u operu? B-n -hích-đ---e---h-c --c- / ---r--k----? B-- t---- đ- x-- n--- k--- / ô---- k----- B-n t-í-h đ- x-m n-ạ- k-c- / ô-ê-a k-ô-g- ----------------------------------------- Bạn thích đi xem nhạc kịch / ôpêra không? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Materinji jezik? Očinski jezik!

Od koga ste kao dijete učili jezik? Sigurno ćete sad reći: Od majke! To misli većina ljudi na svijetu. Pojam materinjeg jezika prisutan je u gotovo svih naroda. Poznaju ga i Englezi i Kinezi. Možda zbog toga što majka provodi više vremena s djecom. Novija istraživanja dolaze naime do drugačijih rezultata. Ona pokazuju da je naš jezik najčešće jezik naših očeva. Istraživači su ispitivali nasljedstva i jezike pomiješanih naroda. Kod takvih naroda roditelji su bili različitog kulturnog porijekla. Ti narodi nastali su prije više tisuća godina. Razlog tomu su bile velike seobe naroda. Nasljeđe tih pomiješanih naroda se genetički analiziralo. Potom se ono usporedilo s jezikom naroda. Većina naroda govori jezikom svojih muških predaka. Drugim riječima, jezik zemlje pripada Y-kromosomu. Muškarci su, dakle, svoj jezik donijeli u strane zemlje. A žene tamo su novi jezik preuzele od muškaraca. Međutim, i dan-danas očevi imaju veliki utjecaj na naš jezik. Jer se bebe pri učenju usmjeravaju na jezik svojih očeva. Očevi znatno manje pričaju sa svojom djecom. Muška rečenična struktura je također jednostavnija od ženske. Stoga je jezik očeva pogodniji za bebe. On ih ne opterećuje i stoga je lakši za usvajanje. Zato djeca kad pričaju radije oponašaju tatu nego mamu. Kasnije naš jezik više oblikuje majčin vokabular nego očev. Time na naš jezik utječu i majka i otac. Stoga bi se materinji jezik trebao zvati roditeljski jezik!
Dali si znao?
Talijanski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Talijanski je materisnki jezik za oko 70 milijuna ljudi. Većina njih živi u Italiji. Ali talijanski se razumije i u Sloveniji i Hrvatskoj. Kolonijalnom politikom jezik se prije proširio do Afrike. U Libiji, Somaliji i Eritreji i danas puno starijih ljudi razumije talijanski. I brojni iseljenici donose ovaj jezik u novu domovinu. Prije svega u Južnoj Americi ima puno zajednicа koje govore talijanski. Tamo se često talijanski pomiješao sa španjolskim pa su se stvorili novi jezici. Posebnost talijanskog je puno različitih narječja. Neki znanstvenici govore pri tome čak o posebnim jezicima. Pravopis talijanskog nije težak, on se oslanja na izgovor. Za mnoge je talijanski najljepši jezik na svijetu! Možda i zato što je to jezik glazbe, dizajna i kulinarstva?