Zbirka izraza

hr Brojati   »   vi Số

7 [sedam]

Brojati

Brojati

7 [Bảy]

Số

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski vijetnamski igra Više
Ja brojim: T-i --m: T__ đ___ T-i đ-m- -------- Tôi đếm: 0
jedan, dva, tri mộ-- h--- ba m___ h___ b_ m-t- h-i- b- ------------ một, hai, ba 0
Brojim do tri. Tôi------ến-ba. T__ đ__ đ__ b__ T-i đ-m đ-n b-. --------------- Tôi đếm đến ba. 0
Ja brojim dalje: Tô--đ---t-ế-: T__ đ__ t____ T-i đ-m t-ế-: ------------- Tôi đếm tiếp: 0
četiri, pet, šest, b-n,-n--, -á-, b___ n___ s___ b-n- n-m- s-u- -------------- bốn, năm, sáu, 0
sedam, osam, devet bả----á----h-n b___ t___ c___ b-y- t-m- c-í- -------------- bảy, tám, chín 0
Brojim. T-i đế-. T__ đ___ T-i đ-m- -------- Tôi đếm. 0
Brojiš. Bạ- đ--. B__ đ___ B-n đ-m- -------- Bạn đếm. 0
Broji. Anh -y-đ--. A__ ấ_ đ___ A-h ấ- đ-m- ----------- Anh ấy đếm. 0
Jedan. Prvi. Một--N---- -h- n---. M___ N____ t__ n____ M-t- N-ư-i t-ứ n-ấ-. -------------------- Một. Người thứ nhất. 0
Dva. Drugi. Ha-.-Người thứ-hai /--hì. H___ N____ t__ h__ / n___ H-i- N-ư-i t-ứ h-i / n-ì- ------------------------- Hai. Người thứ hai / nhì. 0
Tri. Treći. Ba. N-ười --ứ-ba. B__ N____ t__ b__ B-. N-ư-i t-ứ b-. ----------------- Ba. Người thứ ba. 0
Četiri. Četvrti. Bố-----ườ------t-. B___ N____ t__ t__ B-n- N-ư-i t-ứ t-. ------------------ Bốn. Người thứ tư. 0
Pet. Peti. Nă-- -gườ- t-ứ--ă-. N___ N____ t__ n___ N-m- N-ư-i t-ứ n-m- ------------------- Năm. Người thứ năm. 0
Šest. Šesti. Sáu- --ười-th- sáu. S___ N____ t__ s___ S-u- N-ư-i t-ứ s-u- ------------------- Sáu. Người thứ sáu. 0
Sedam. Sedmi. Bả-.--gười -hứ--ả-. B___ N____ t__ b___ B-y- N-ư-i t-ứ b-y- ------------------- Bảy. Người thứ bảy. 0
Osam. Osmi. Tá-- N--ời-t-----m. T___ N____ t__ t___ T-m- N-ư-i t-ứ t-m- ------------------- Tám. Người thứ tám. 0
Devet. Deveti. Ch--------i------h--. C____ N____ t__ c____ C-í-. N-ư-i t-ứ c-í-. --------------------- Chín. Người thứ chín. 0

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Dali si znao?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...