Zbirka izraza

hr Čavrljanje 1   »   am አነስተኛ ንግግር 1

20 [dvadeset]

Čavrljanje 1

Čavrljanje 1

20 [ሃያ]

20 [haya]

አነስተኛ ንግግር 1

[āch’ach’iri nigigiri 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Raskomotite se! እ--ዎን-ያዝ--/-አ--ቹ ! እ---- ያ---- አ--- ! እ-ስ-ን ያ-ና-/ አ-ቻ- ! ------------------ እራስዎን ያዝናኑ/ አመቻቹ ! 0
i---iwon- ya--na------e-h---u-! i-------- y-------- ā-------- ! i-a-i-o-i y-z-n-n-/ ā-e-h-c-u ! ------------------------------- irasiwoni yazinanu/ āmechachu !
Osjećajte se kao kod kuće! እ---ት---ሰ---! እ----- ይ----- እ-ደ-ት- ይ-ማ-ት- ------------- እንደቤትዎ ይሰማዎት! 0
i-ideb----- -ise-awoti! i---------- y---------- i-i-e-ē-i-o y-s-m-w-t-! ----------------------- inidebētiwo yisemawoti!
Što želite popiti? ም- -ጠ-ት ይፈ---? ም- መ--- ይ----- ም- መ-ጣ- ይ-ል-ሉ- -------------- ምን መጠጣት ይፈልጋሉ? 0
min- ---’e--a-i --f--ig---? m--- m--------- y---------- m-n- m-t-e-’-t- y-f-l-g-l-? --------------------------- mini met’et’ati yifeligalu?
Volite li glazbu? ሙዚቃ-ይወ--? ሙ-- ይ---- ሙ-ቃ ይ-ዳ-? --------- ሙዚቃ ይወዳሉ? 0
muz---a y----a--? m------ y-------- m-z-k-a y-w-d-l-? ----------------- muzīk’a yiwedalu?
Volim klasičnu glazbu. እ- በመሳ-----ቀ-ባ-ሩ-ሙ-----ዳለ-። እ- በ---- የ------ ሙ-- እ----- እ- በ-ሳ-ያ የ-ቀ-ባ-ሩ ሙ-ቃ እ-ዳ-ው- --------------------------- እኔ በመሳሪያ የተቀነባበሩ ሙዚቃ እወዳለው። 0
i-ē b--e-a------e-e-’-n-ba-eru-m-z--’a ---dal-w-. i-- b--------- y-------------- m------ i--------- i-ē b-m-s-r-y- y-t-k-e-e-a-e-u m-z-k-a i-e-a-e-i- ------------------------------------------------- inē bemesarīya yetek’enebaberu muzīk’a iwedalewi.
Ovdje su moji CD-i. እ--- -ኔ -ዲዎ--ና--። እ--- የ- ሲ--- ና--- እ-ዚ- የ- ሲ-ዎ- ና-ው- ----------------- እነዚህ የኔ ሲዲዎች ናቸው። 0
inezīhi---n- s--īw------ache--. i------ y--- s-------- n------- i-e-ī-i y-n- s-d-w-c-i n-c-e-i- ------------------------------- inezīhi yenē sīdīwochi nachewi.
Svirate li neki instrument? የሙ-- መሳሪ- መ-ወት--ች-ሉ? የ--- መ--- መ--- ይ---- የ-ዚ- መ-ሪ- መ-ወ- ይ-ላ-? -------------------- የሙዚቃ መሳሪያ መጫወት ይችላሉ? 0
ye--z--’a -esar-y- m-c--a--ti---c-i--l-? y-------- m------- m--------- y--------- y-m-z-k-a m-s-r-y- m-c-’-w-t- y-c-i-a-u- ---------------------------------------- yemuzīk’a mesarīya mech’aweti yichilalu?
Ovdje je moja gitara. ይ--የ-------ነው። ይ- የ-- ጊ-- ነ-- ይ- የ-ኔ ጊ-ር ነ-። -------------- ይሄ የእኔ ጊታር ነው። 0
yi---ye--nē-gīt--- ne--. y--- y----- g----- n---- y-h- y-’-n- g-t-r- n-w-. ------------------------ yihē ye’inē gītari newi.
Pjevate li rado? መ-ፈን ይ-ዳ-? መ--- ይ---- መ-ፈ- ይ-ዳ-? ---------- መዝፈን ይወዳሉ? 0
me---eni y--e--lu? m------- y-------- m-z-f-n- y-w-d-l-? ------------------ mezifeni yiwedalu?
Imate li djece? ልጆች -ለዎት? ል-- አ---- ል-ች አ-ዎ-? --------- ልጆች አለዎት? 0
li--ch---lewo--? l------ ā------- l-j-c-i ā-e-o-i- ---------------- lijochi ālewoti?
Imate li psa? ው--አ-ዎት? ው- አ---- ው- አ-ዎ-? -------- ውሻ አለዎት? 0
w-sha---ew-ti? w---- ā------- w-s-a ā-e-o-i- -------------- wisha ālewoti?
Imate li mačku? ድ-ት-አ---? ድ-- አ---- ድ-ት አ-ዎ-? --------- ድመት አለዎት? 0
d---ti----w--i? d----- ā------- d-m-t- ā-e-o-i- --------------- dimeti ālewoti?
Ovdje su moje knjige. እ------ መ--ፎች-ናቸው እ--- የ- መ---- ና-- እ-ዚ- የ- መ-ሃ-ች ና-ው ----------------- እነዚህ የኔ መጽሃፎች ናቸው 0
i-e-ī-i ---ē-m-ts----f-chi-nachewi i------ y--- m------------ n------ i-e-ī-i y-n- m-t-’-h-f-c-i n-c-e-i ---------------------------------- inezīhi yenē mets’ihafochi nachewi
Upravo čitam ovu knjigu. አ---ይ-ንን መ--ፍ--ያነበብ-ኝ ነው አ-- ይ--- መ--- እ------ ነ- አ-ን ይ-ን- መ-ሃ- እ-ነ-ብ-ኝ ነ- ------------------------ አሁን ይሄንን መጽሃፍ እያነበብኩኝ ነው 0
āh-ni y-h----- mets’i--fi iy-ne----kun-i ne-i ā---- y------- m--------- i------------- n--- ā-u-i y-h-n-n- m-t-’-h-f- i-a-e-e-i-u-y- n-w- --------------------------------------------- āhuni yihēnini mets’ihafi iyanebebikunyi newi
Što rado čitate? ም---ን-ብ -ወዳሉ? ም- ማ--- ይ---- ም- ማ-በ- ይ-ዳ-? ------------- ምን ማንበብ ይወዳሉ? 0
mi-i-ma---e---yi-edal-? m--- m------- y-------- m-n- m-n-b-b- y-w-d-l-? ----------------------- mini manibebi yiwedalu?
Idete li rado na koncert? የ--- ዝ-ጅ---ሄ----ዳ-? የ--- ዝ--- መ-- ይ---- የ-ዚ- ዝ-ጅ- መ-ድ ይ-ዳ-? ------------------- የሙዚቃ ዝግጅት መሄድ ይወዳሉ? 0
y-m--īk’a-z-g----i m--ē-i y---da--? y-------- z------- m----- y-------- y-m-z-k-a z-g-j-t- m-h-d- y-w-d-l-? ----------------------------------- yemuzīk’a zigijiti mehēdi yiwedalu?
Idete li rado u kazalište? ቲያት- -ት --ድ -ወ--? ቲ--- ቤ- መ-- ይ---- ቲ-ት- ቤ- መ-ድ ይ-ዳ-? ----------------- ቲያትር ቤት መሄድ ይወዳሉ? 0
tī--ti-i-bē-i mehēdi -iw-d--u? t------- b--- m----- y-------- t-y-t-r- b-t- m-h-d- y-w-d-l-? ------------------------------ tīyatiri bēti mehēdi yiwedalu?
Idete li rado u operu? ኦ-- -----ወ--? ኦ-- መ-- ይ---- ኦ-ራ መ-ድ ይ-ዳ-? ------------- ኦፔራ መሄድ ይወዳሉ? 0
o-ē-a--e-ē-i y-w-dal-? o---- m----- y-------- o-ē-a m-h-d- y-w-d-l-? ---------------------- opēra mehēdi yiwedalu?

Materinji jezik? Očinski jezik!

Od koga ste kao dijete učili jezik? Sigurno ćete sad reći: Od majke! To misli većina ljudi na svijetu. Pojam materinjeg jezika prisutan je u gotovo svih naroda. Poznaju ga i Englezi i Kinezi. Možda zbog toga što majka provodi više vremena s djecom. Novija istraživanja dolaze naime do drugačijih rezultata. Ona pokazuju da je naš jezik najčešće jezik naših očeva. Istraživači su ispitivali nasljedstva i jezike pomiješanih naroda. Kod takvih naroda roditelji su bili različitog kulturnog porijekla. Ti narodi nastali su prije više tisuća godina. Razlog tomu su bile velike seobe naroda. Nasljeđe tih pomiješanih naroda se genetički analiziralo. Potom se ono usporedilo s jezikom naroda. Većina naroda govori jezikom svojih muških predaka. Drugim riječima, jezik zemlje pripada Y-kromosomu. Muškarci su, dakle, svoj jezik donijeli u strane zemlje. A žene tamo su novi jezik preuzele od muškaraca. Međutim, i dan-danas očevi imaju veliki utjecaj na naš jezik. Jer se bebe pri učenju usmjeravaju na jezik svojih očeva. Očevi znatno manje pričaju sa svojom djecom. Muška rečenična struktura je također jednostavnija od ženske. Stoga je jezik očeva pogodniji za bebe. On ih ne opterećuje i stoga je lakši za usvajanje. Zato djeca kad pričaju radije oponašaju tatu nego mamu. Kasnije naš jezik više oblikuje majčin vokabular nego očev. Time na naš jezik utječu i majka i otac. Stoga bi se materinji jezik trebao zvati roditeljski jezik!
Dali si znao?
Talijanski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Talijanski je materisnki jezik za oko 70 milijuna ljudi. Većina njih živi u Italiji. Ali talijanski se razumije i u Sloveniji i Hrvatskoj. Kolonijalnom politikom jezik se prije proširio do Afrike. U Libiji, Somaliji i Eritreji i danas puno starijih ljudi razumije talijanski. I brojni iseljenici donose ovaj jezik u novu domovinu. Prije svega u Južnoj Americi ima puno zajednicа koje govore talijanski. Tamo se često talijanski pomiješao sa španjolskim pa su se stvorili novi jezici. Posebnost talijanskog je puno različitih narječja. Neki znanstvenici govore pri tome čak o posebnim jezicima. Pravopis talijanskog nije težak, on se oslanja na izgovor. Za mnoge je talijanski najljepši jezik na svijetu! Možda i zato što je to jezik glazbe, dizajna i kulinarstva?